Bugatti prešao magičnu granicu 1000 KS

Vanjske linije automobila su futurističke, a karakteriziraju ih brojni detaljiUz automobile često povezujemo pojmove kao što su dizajn, atraktivnost, sigurnost , praktičnost… No, otkad je automobila, najvažniji pojmovi vezani uz njih bili su i ostali su - brzina i snaga. Početkom prošlog stoljeća najbrži automobili razvijali su 40-50 km/h zahvaljujući snazi od 30 do 40 km/h. Još prije dvadesetak godina 300 km/h bila je magična granica za cestovne automobile, a 500 KS nisu razvijali ni najekstremniji primjerci. Zahvaljujući napretku tehnologije do danas su se granice pomaknule na neslućene visine. Ono što je još nedavno bila fikcija danas je realnost.

Magični danas više nisu ni 400 km/h i 1000 KS. Ove vrijednosti premašuje Bugatti 16/4 Veyron koji bi ove godine konačno, nakon beskrajnog odgađanja i tehničkih problema, trebao stići na tržište. No pojam brzine i snage kroz desetljeća su definirali trkaći automobili. Sveprisutna Formula 1 ovdje i nije neko mjerilo. Današnji bolidi razvijaju oko 700 KS, a kroz povijest promjenama pravila penjali su se i spuštali do 1000 KS. Maksimalna brzina Formule 1 na današnjim utrkama ovisno o stazi kreće se između 300 i 350 km/h, no da se bolid pripremi za ravnu stazu s minimalnom količinom spojlera bez problema bi dosegnuo i 400 km/h. Formula 1 do 300 km/h ubrza za manje od 10 sekundi, ali na polju ubrzanja caruju neki sasvim drukčiji bolidi.

Američki Top Fuel Dragster automobili za manje od 5 sekundi dostignu više od 500 km/h. Ubrzanje do 300 km/h kod tih stravičnih mašina od 7000 KS traje oko dvije sekunde, a 400 metara, za kojih Formuli treba oko 9 sekundi, dragsteri doslovno prelete za oko 4,5 sekundi uz sile koje se tijekom utrke kreću između 4G i 8G. Ipak, protiv Formule 1 ovakve grdosije koje koče pomoću padobrana nemaju nikakve šanse. Njihov motor, naime, bez “generalke“ izdrži jednu Drag utrku, odnosno oko 4,5 sekundi.

Vrhunski sportski automobili današnjice razvijaju oko deset puta manju snagu od dragstera, no također su sposobni za ubrzanja koja oduzimaju dah. Već spomenuti Bugatti Veyron najpoznatiji je automobil koji premašuje 400 km/h: do 300 km/h to čudo moderne tehnologije ubrza za oko 14 sekundi, koliko je većini automobila koji krstare našim ulicama dovoljno da dostignu tek 100 km/h. No lov na brzinu i rekorde i nije tako jednostavan. Projekt “automobila od 400 km/h“ u Volkswagen grupi, vlasniku Bugattija, započeo je još prije šest godina a prototip se ponosno povlačio s autosalona na autosalon. Iza kulisa događala se pak prava razvojna drama, a početak proizvodnje stalno se odgađao. Prvo su se pojavili problemi s motorom, pa mjenjačem, pa aerodinamikom. Stotinu milijuna eura potrošeno je samo na otklanjanje raznoraznih problema. Veyron pokreće 16-cilindrični motor opremljen s četiri turbo punjača a konačni rezultat je nevjerojatnih 1001 KS.

No u lovu na 400 km/h pobijedili su neki mnogo manje renomirani proizvođači. Tuner Hennessey, specijaliziran za prerade američkih superautomobila prošle je godine s modelom SRT-10 Viper Venom 1000 Coupe postigao nevjerojatnih 410,4, što je trenutačno službeni svjetski rekord za cestovne automobile. Cijena ovakvog, 1000 KS snažnog Vipera oko šest puta je manja od planirane cijene za Veyron i iznosi 200.000 eura a razvoj je trajao oko šest mjeseci. Jasno da Hennessey i nije neki tehnološki biser poput Veyrona, no biti najbrži u sebi nosi veliku dozu prestiža.

Veyron nije ni na drugom mjestu. Još 1998. renomirani američki tuner Callaway proizveo je model Sledgehammer Corvette. 880 KS bilo je dovoljno za 409,9 km/h. Ipak, i kod Viper Venoma i kod Sledgehammer Corvette radi se o specijalno prerađenim automobilima koji su prema narudžbi proizvedeni u samo jednom, odnosno dva primjerka. I njihove vozne karakteristike nisu pretjerano senzacionalne kad su u pitanju zavoji, a ne čisto ubrzanje na cesti ravnoj poput zrakoplovne piste. Veyron bi s druge strane trebao postaviti nova mjerila kad su pitanju vožnja kroz zavoje, kočenje i uvesti brojna nova tehnološka rješenja koja će se u širokoj uporabi naći tek u daljoj budućnosti. I kad je u pitanju proizvodnja Veyron će osjetno nadmašiti dva brža automobila. Planirana je proizvodnja od 300 primjeraka u idućih pet godina. Dakle, otprilike jedan automobil tjedno. Cijena od milijun eura nije neka prepreka za ultrabogate ljubitelje ekskluzivnih automobila tako da je već rasprodana trogodišnja proizvodnja Veyrona.

Francuski Bugatti je početkom prošlog stoljeća bio poznat kao proizvođač možda najekskluzivnijih, najvećih i najbržih automobila na svijetu. Njihov tipični automobil iz 30-ih godina prošlog stoljeća brži je od većine modernih automobila današnjice. Ipak, nakon II. svjetskog rata tvrtka rata i nakon smrti Ettorea Bugattija tvrtka se gasi. Danas je uspjeh u automobilskom biznisu mnogo teži nego početkom prošlog stoljeća. Samo rijetke male tvrtke uspijevaju u borbi s velikim globalnim igračima. Jedna od njih je malo poznati švedski Koenigsegg. Premda im je prije nekoliko godina potpuno izgorjela tvornica u Koenigseggu, nastavljaju svoj lov za brzinama. Model CCR snažan 806 KS iz 2004. postigao je 388 km/h (tvornički podaci pokazuju da je moguće i više od 395 km/h). I Koenigsegg CC 8S iz 2002. zahvaljujući 655 KS razvija impresivnih 386 km/h (390 prema tvorničkim podatcima). Švedska manufaktura svojim je brzinskim pothvatima stvorila visoku reputaciju i vrlo dobro posluje.

Koenigsegg nije jedini mali proizvođač koji se koncentrirao na superbrze automobile. Talijanski Pagani već godinama oduševljava svojim automobilom Zonda u raznim izvedbama C12-S i C12-S Roadster koje postižu 354 km/h. Ipak, možda i najslavniji superautomobil u povijesti je McLaren F1, najbrži automobil dugi niz godina tijekom 90-ih. Najbrža izvedba F1, ona iz 1997., postigla je 386 km/h.

Kod ostalih proizvođača, čiji cestovni automobili nadmašuju magičnih 350 km/h, radi se o tunerima, odnosno prerađivačima već postojećih modela ili pak o velikim i poznatim igračima. Najbrži Ferrari u povijesti bio je model F50 koji je postignuo 379 km/h, a Lamborghinijev rekorder je Diablo VTTT sa 357 km/h. Porsche nema svog predstavnika u top 50 najbržih cestovnih automobila, ali je dobro zastupljen putem tunera poputa Rufa ili Gembale koji brze Porsche autmobile čine još bržima.

Lov na brzine vrlo je težak posao, a da bi postao zapažen superautomobil, danas mora razvijati najmanje 350 km/h, osim ako se ne zove Porsche, Ferrari ili Lamborghini. Motor koji će pokretati takvo vozilo i nije takav problem kao što su mjenjač, spojka i aerodinamika. Velika snaga motora postigne se vrlo lako uporabom turbo punjača, no mjenjač koji je sposoban prenijeti odgovarajući okretni moment na kotače mnogo je teže izraditi. Pri brzinama većim od 350 km/h vrlo je važna i aerodinamika, kako automobil ne bi jednostavno poletio. Kombiniranje estetike koja je vrlo važna kod superautomobila i aerodinamičnih svojstava vrlo je težak posao.

Automobil za 400 km/h već niz godina nije enigma, a s Veyronom 400 km/h ulazi i u serijsku proizvodnju. Lov na velike brzine će se nastaviti, a mjerila koja je postavio Bugatti pokušat će stići mnogi. Otvoren je lov na 500 km/h.

Top 20 najbržih cestovnih serijskih automobila, prerada i koncepata s postignutim brzinama:

Mjesto Brzina (km/h) Autmobil Godina

1. 410 Hennessey SRT-10 Viper Venom 1000 Coupe 2005

2. 409 Callaway Sledgehammer Corvette 1998

3. 407 Bugatti 16/4 Veyron 2006

4. 404 Dauer 962 LeMans 1994

5. 402 Bugatti 16/4 Veyron Concept 2001

6. 402 Vector WX3 Concept 1992

7. 400 SSC Aero SC/8T 2004

8. 399 Lotec Sirius Concept 2001

9. 399 Chrysler ME Four-Twelve Concept 2004

10. 388 Koenigsegg CCR 2004

11. 386 McLaren F1 1997

12. 386 Koenigsegg CC 8S 2002

13. 386 TVR Cerbera Speed 12 2000

14. 384 Lamborghini Diablo Coatl 2000

15. 379 Jimenez Novia Concept 1995

16. 379 Ferrari F50 GT 1996

17. 378 Hennessey Viper Venom 800TT 2000

18. 378 Ford GT90 Concept 1995

19. 378 Koenig C62 1991

20. 374 Lotec C1000 1991

Najbrži “automobili“ na svijetu

Najbrže vozilo na kotačima brže je od zvuka. Svjetski rekord u brzini drži vozilo Thrust SSC kojim je 1997. upravljao Britanac Andy Green. On je upravljajući 10-tonskim monstrumom s dva mlazna motora postigao nevjerojatnih 1227,98 km/h. Do danas taj rekord nitko nije pokušao ugroziti, a pretpostavlja se da se to i neće tako skoro dogoditi jer je ovakav pothat iznimno skup, a sam Green je srušio rekord koji je bio star čak 14 godina. Štoviše, od 1970. rekord je rušen samo tri puta. Valja spomenuti da svjetski rekord za vozilo s električnim pogonom također nije za odbacivanje, drži ga White Lightning Electric Streamliner koji je 1999. postigao 395.821 km/h.

Važnije etape u razvoju svjetskog rekorda brzine na zemlji:

Godina Automobil Brzina u km/h

1898 Jeantaud Gaston Chasseloup-Laubat 62.78

1899 Jenatzy Camille Jenatzy 105.26

1904 Gobron-Brillie Louis Rigolly 151.65

1909 Benz Victor Hemery 201.52

1926 Babs John Parry-Thomas 273.63

1927 Sunbeam Henry Segrave 326.06

1929 Golden Arrow Henry Segrave 370.32

1932 Bluebird Malcolm Campbell 406.35

1935 Bluebird Malcolm Campbell 481.81

1938 Thunderbolt George Eyston 552.80