Dr. Ferdinard Maier, Erhard Busek, Gabriela Klarić, Dr. Heinrich Schuster, Markus SchusterSporazumom koji je prošlog tjedna kompanija GlaxoSmithKline (GSK) potpisala s Plivom, ta druga po veličini farmaceutska kompanija u svijetu i najveća u Europi postala je vlasnik Pliva Istraživačkog instituta. Najveća domaća farmaceutska tvrtka tako je i praktički zaključila najavljeno povlačenje iz proprietary poslovanja koje je Uprava Plive objavila u svibnju 2005., radeći potpun zaokret u poslovanju. Prema odluci uprave na čelu sa Željkom Čovićom strategija poslovanja kompanije u budućnosti će se odnositi isključivo na proizvodnju generičkih lijekova. Kupnja Plivina Istraživačkog instituta bit će, nakon dobivanja svih potrebnih odobrenja, finalizirana u travnju, za što će GSK hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji isplatiti 35 milijuna američkih dolara. Vrijednost te transakcije mogla bi doseći i 50 milijuna dolara, jer je dogovoreno da će GSK uplatiti dodatnih 15 milijuna ako neki od projekata koji su na Institutu trenutačno u ranoj fazi istraživanja u budućnosti budu uključeni u klinički razvoj.

Pliva može očekivati i potencijalnu znatnu zaradu na osnovi rojaliteta bude li neki od prije pokrenutih projekata na Institutu komercijaliziran. Kupnjom Istraživačkog instituta GSK će steći puno vlasništvo nad institutom, njegovom opremom i intelektualnim vlasništvom, preuzet će i svih 130 zaposlenika, a zgrada instituta ostat će u Plivinu vlasništvu. Znanstvenici koji sada rade u institutu dobit će priliku raditi i u inozemstvu, a očekuje se i cirkulacija stranih znanstvenika koji će raditi na raznim projektima u zagrebačkom institutu, osmome takve vrste u sastavu GSK.

GlaxoSmithKline, svjetski farmaceutski div sa sjedištem u Velikoj Britaniji, nastao je 2000. udruživanjem GlaxoWellcomea i SmithKlineBeechama, a osnovna mu je djelatnost istraživanje, razvoj i proizvodnja lijekova. Dionice tvrtke izlistane su na Newyorškoj i Londonskoj burzi, a većina posla obavlja se u SAD-u. O kakvoj je kompaniji riječ najjasnije pokazuje činjenica da GlaxoSmithKline na svjetskom tržištu proizvodnje lijekova sudjeluje s čak sedam posto u ukupnoj proizvodnji. Kompanija zapošljava 110.000 ljudi u 140 zemalja svijeta, a 2005. je ostvarila prodaju u vrijednosti 21,7 milijardi funti ili oko 230 milijardi kuna, što je 2,3 puta više od ovogodišnjeg hrvatskog proračuna koji iznosi 98,8 milijardi kuna. GlaxoSmithKline lani je prije oporezivanja ostvario 6,7 milijardi funti profita, a godišnje ta tvrtka provede čak 65 milijuna testova radi otkrivanja novih lijekova. Londonski magazin Times uvrstio je predsjednika Uprave GSK Jean-Pierrea Garniera na 83. mjesto liste sto najmoćnijih poslovnih ljudi Velike Britanije.

Osim proizvodnje lijekova koji se izdaju na recept, među kojima su ključni antiviralni lijekovi, lijekovi za respiratorne bolesti, te dijabetes i središnji živčani sustav, GSK proizvodi i one koji se kupuju u slobodnoj prodaji, poput Coldrexa i Panadola. Kompanija proizvodi i različite proizvode za široku potrošnju, primjerice one za dentalnu higijenu od kojih je najpoznatija linija Aquafresh. U GlaxoSmithKlineu procjenjuju da se svake sekunde u svijetu primijeni više od 30 doza njihovih cjepiva, te da se svake minute propiše više od 1100 GSK lijekova. Svakog sata GSK investira više od 450.000 tisuća američkih dolara na istraživanje novih lijekova. Tvrtka je 2005. počela raditi na prototipu cjepiva protiv ptičje gripe, a kako je najavljeno da će studije na H5N1 cjepivu početi u drugom kvartalu ove godine, pretpostavlja se da će produkcija te pandemijske vakcine najvjerojatnije početi pri kraju 2006. Uz to, GlaxoSmithKline ove će godine najviše pažnje i sredstava usmjeriti na razvijanje svojih projekata vakcine protiv HIV-a, tuberkuloze, te lijeka za malariju. Mnogo očekuju i od revolucionarnog cjepiva protiv humanog papiloma virusa, koje bi trebalo biti najbolja prevencija protiv karcinoma grlića maternice, a čija je registracija za područje Europe u tijeku.

Kako je uopće došlo do suradnje GSK i Plive, te zašto se jedna od najmoćnijih svjetskih farmaceutskih tvrtki odlučila za kupnju hrvatskog istraživačkog instituta za Nacional je objasnio generalni direktor GlaxoSmithKlinea za Hrvatsku Dario Naletilić: "GSK je na hrvatskom tržištu prisutan već četrdeset godina, i to upravo zahvaljujući suradnji s Plivom. Partnerstvo tih dviju tvrtki nije ništa slučajno niti novo. Započelo je šezdesetih godina preko različitih projekata i licenciranja naših proizvoda u Hrvatskoj, kada je Pliva je za nas završavala proizvodnju određenih artikala i komercijalizirala ih, a rađena su i neka zajednička klinička istraživanja. Cijelo to vrijeme suradnja s Plivom bila je vrlo intenzivna i ta je tvrtka do pada Berlinskog zida definitivno bila najveći Glaxov partner u srednjoj i istočnoj Europi." Prijašnja suradnja i dobro "poznanstvo" između tih dviju kompanija bili su, kaže Naletilić, itekako bitan preduvjet da se GSK na kraju odluči za kupnju Plivina Istraživačkog instituta. No dodaje kako je presudan bio upravo izvrstan ugled kakav ta znanstvena ustanova i njezini djelatnici imaju u svjetskim znanstvenim krugovima.

"Osim toga Plivin Institut ima svjetsku ekspertizu na području istraživanja specifične skupine lijekova, antibiotika makrolida, te je bilo primamljivo da se takva ekspertiza inkorporira u veću organizaciju kakva je GSK. Zbog svega rečenog, kada je Pliva najavila da razmišlja o prodaji Instituta, GSK se iskazao kao jedan od najzainteresiranijih kupaca. Na kupnju smo se odlučili zato što je za kompaniju poput naše, koja u svijetu već ima sedam sličnih centara izvrsnosti, bio izazov uključiti jedan novi koji će biti u Zagrebu, a za koji su stručnjaci GSK već procijenili da i svojim dosadašnji radom i svojim znanstvenicima zadovoljava najviše kriterije nužne za napredak i velike investicije u svijetu farmaceutike", rekao je Dario Naletelić.

Budući da je uključivanje Instituta za istraživanje u GlaxoSmithKline na samom početku, u hrvatskom predstavništvu te kompanije napominju kako bi bilo preuranjeno konkretno govoriti o tome kakva će se istraživanja u budućnosti obavljati na Institutu. Znanstvenici tog instituta nastavit će sa započetim projektima te će istraživati različite skupine lijekova. No po mišljenju glavnog direktora GSK za Hrvatsku, najveća vrijednost ulaska instituta za istraživanje pod okrilje tog svjetskog diva jest perspektiva koja će se tom transakcijom otvoriti za hrvatske znanstvenike.

"GlaxoSmithKline već je odavna razvio programe kontinuirane edukacije za svoje znanstvenike, pa će tako i 130 znanstvenika sa zagrebačkog Instituta moći sudjelovati u brojnim projektima stipendiranja i usavršavanja na svim područjima. Na Institutu će u budućnosti sigurno biti posla za mnoge nove hrvatske znanstvenike, a u takvoj budućoj suradnji zanimljiv će biti svaki kvalitetan kadar bilo da je riječ o iskusnim ili mladim znanstvenicima. Koliko mi je poznato, kupnja istraživačkog Instituta jedna je od najvećih pojedinačnih stranih investicija u znanost u Hrvatskoj od njenog osamostaljena. To je definitivno ulaganje u hrvatsku znanost i hrvatsku pamet, a s obzirom na to da Hrvatska ima problema upravo s investiranjima na tom području, projekt u kojem golema svjetska kompanija ulaže u lokalnu zajednicu trebao bi biti dočekan s dobrodošlicom", uvjerava Dario Naletilić.

Najuspješniji lijekovi GSK 2005. godine

Seretide/Advair - lijek za astmu, zarada 3,003 milijarde funti
Avandia - lijek za dijabetes tipa 2, zarada 1,154 milijarde funti
Lamictal - lijek za epilepsiju, zarada 849 milijuna funti
Zofran - lijek za mučninu i povraćanje, zarada 837 milijuna funti
Wellbutrin - antidepresiv, zarada 739 milijuna funti

Kontroverze

Iako je GlaxoSmithKline jedna od najuglednijih svjetskih farmaceutskih kompanija, za njezino su se ime povremeno vezale i glasine o upitnom načinu poslovanja. U lipnju 2003. Food and Drug Administration, krovno tijelo za odobravanje lijekova u SAD-u, objavio je da zbog opasnih nuspojava GSK-ov antidepresiv Paxil ne bi smjeli koristiti djeca i mladi. U istom mjesecu iduće godine protiv GlaxoSmithKlinea podignuta je tužba za prijevaru kojom im se stavljalo na teret da su prikrivali istinite informacije i rezultate istraživanja o neželjenim djelovanjima istog lijeka. Kao i većina svjetskih farmaceutskih divova, i GSK je često bio na meti napada udruga za zaštitu prava životinja koje kontinuirano prosvjeduju protiv korištenja životinja u znanstvenim eksperimentima. Prošle godine udruga Animal Liberation Front preuzela je odgovornost za podmetanje eksplozivne naprave koja je eksplodirala na pragu kuće jednog od GSK-ovih rukovodtelja, Paula Blackburna.