'Mi ne zaziremo od Vijeća sigurnosti, ali taj put ne smatramo korektnim. Prijava Irana može se riješiti samo u Agenciji za atomsku energiju' Islamska Republika Iran mjesecima je predmet pažnje svjetske javnosti zbog svog kontroverznog nuklearnog programa, a sve se češće spominje i američka vojna intervencija. Iranci su prošlog tjedna svečano proslavili svoj Nacionalni dan, a Nacionalu je ponuđen intervju s iranskim veleposlanikom Jafarom Shamsianom, koji je u Hrvatskoj tri godine.

NACIONAL: Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Irana?

- Iran je među prvim zemljama priznao neovisnost Hrvatske, što pokazuje da su odnosi naših dviju zemalja oduvijek vrlo dobri. I dalje se razvijaju u svim segmentima. Prošle godine Parlamentarna grupa hrvatsko-iranskog prijateljstva Hrvatskog sabora posjetila je Iran, dok je zamjenik hrvatskog ministra gospodarstva boravio u Iranu gdje je dogovorena zajednička gospodarska komisija koja se u skoroj budućnosti treba održati u Teheranu. Izbornici nogometne i vaterpolske reprezentacije Irana su Hrvati, kao i drugi treneri i igrači u Iranu. Prošlog mjeseca direktor stranog programa HTV-a Đelo Hadžiselimović i direktori pulskog i zagrebačkog filmskog festivala zajedno s kazalištem lutaka iz Splita bili su gosti na međunarodnom filmskom i kazališnom festivalu Fajr u Teheranu. Ovih dana otvorena je izložba iranske suvremene umjetnosti u muzeju Mimara. Izložene su slike, kipovi i video 12 iranskih umjetnica. Idući mjesec će se održati Tjedan iranskog filma a nekima od njih su redatelji žene. Žene su prisutne u raznim segmentima iranskog društva i umjetnosti. Kultura, umjetnost i sport mogu biti podloga za razvijanje političkih i ekonomskih odnosa i važan faktor razumijevanja i prijateljstva među narodima. Lani u proljeće predsjednik Mohammad Khatami posjetio je Hrvatsku, on je bio prvi predsjednik jedne islamske republike koji je posjetio Hrvatsku.

NACIONAL: Što Iran može izvoziti u Hrvatsku i obrnuto?

- Moguća je suradnja u teškoj industriji. Nadalje, Hrvatska ima dosta iskustva u brodogradnji i remontu brodova i lokomotiva. Sve to dogovorit ćemo na gospodarskoj komisiji u Teheranu za koji mjesec. Iran je velika zemlja sa 70 milijuna stanovnika a u susjedstvu ima još 300 milijuna stanovnika, što je veliko tržište i dobra prilika za Hrvatsku.

NACIONAL: Spomenuli ste iranske filmske redateljice. Je li promijenjen položaj žene u Iranu?

- Žene u Iranu sudjeluju u svim društvenim aktivnostima. Čak 60 posto studenata u Iranu su žene. Negativna propaganda zapadnih medija je netočna. Oni koji dođu i vide, vrate se s potpuno drukčijom slikom.

NACIONAL: Kako biste opisali današnji Iran?

-Iran je jedna slobodna i demokratska zemlja u kojoj se poštuju ljudska prava na najvišoj razini. Od islamske revolucije prošlo je 27 godina i otad smo održali 25 izbora, uvijek uz odaziv naroda od gotovo 70 posto, što je rijetkost u mnogim drugim zemljama.

NACIONAL: Procjene stanja ljudskih prava u Iranu ipak su drukčije. Primjerice, lani su pogubljena dva maloljetna mladića zbog homoseksualnosti.

- Naše društvo ne prihvaća homoseksualnost, ali ta dvojica su ubojice i zbog toga su bili osuđeni na smrt. Uostalom, posljednjih dana možete vidjeti kako se američki vojnici ponašaju prema iračkim maloljetnicima. Zašto su oni uopće došli tamo: da uspostave mir ili da se ponašaju nečasno? Znate i što se događa u zatvoru Abu Ghraib, pa u Guantanamu.

NACIONAL: U posljednje vrijeme Iran je u središtu pažnje svjetske javnosti zbog svog nuklearnog programa. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju?

- Amerika je još 1975. u suradnji s tadašnjim šahovim režimom dala suglasnost za projekt Nuklearnog centra u Teheranu. Mi smo konstruktivno surađivali više od dvije i pol godine s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. Više od nekoliko tisuća sati inspekcije i brojni izvještaji Agencije pokazuju da je suradnja dobra i da Iran nije kršio svoje obveze. Stajalište i postupak Vijeća guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju su pogrešni. Bilo kakvu prijavu Irana ili izvješće Agencije koje se ne odnosi na pitanja koja su u ovlasti Agencije smatramo političkim pritiskom i svjesni smo da takav postupak nije dobar za europske države i Vijeće guvernera. Uostalom, razgovori s državama EU bili su inicijativa Irana, što pokazuje da je Iran želio u okviru Organizacije za neširenje oružja za masovno uništenje (NPT) upotrijebiti sve mirne načine za uporabu atomske energije u mirnodopske svrhe. I predsjednik Irana predložio je da se strana poduzeća uključe u nuklearni program Irana, pa smatram da je to najbolji način za postizanje povjerenja.

NACIONAL: Kako će se taj problem riješiti?

- Mi još smatramo da nastavkom pregovora možemo postići dobar rezultat, ali ako Europljani definiraju uvjete razgovora u nemiroljubivom smjeru, možda će početi nešto što neće moći završiti. A europske države neće imati previše koristi od toga. Priznajem da nismo zadovoljni što smo zbog prijave Irana Vijeću sigurnosti UN-a bili prisiljeni prekinuti dobrovoljnu suradnju, no uvjereni smo da razgovorom možemo riješiti krizu. Pravo Irana na nuklearnu tehnologiju za civilne svrhe mora se priznati. Iran ne zahtijeva više nego što mu pripada u okviru Organizacije za neširenje oružja za masovno uništenje, ali manje od toga neće prihvatiti.

NACIONAL: Vaša je zemlja prijavljena je Vijeću sigurnosti UN-a. Kako to komentirate?

- Mi ne zaziremo od Vijeća sigurnosti, ali taj put ne smatramo korektnim. Prijava Irana može se riješiti samo u Agenciji za atomsku energiju. Vrata za pregovore još su otvorena i može se naći formula da se zadovolje obje strane. Zaoštravanje neće donijeti rješenje, a Europljani bi trebali biti strpljivi. Dvostruka mjerila itekako postoje, što ne može prihvatiti ni jedna suverena država. Izrael nije član Organizacije za neširenje oružja za masovno uništenje, a posjeduje 200 bojnih nuklearnih glava, ali zaštićen je od svake kontrole Agencije. A Iran se kažnjava zbog članstva u toj organizaciji i zbog dobrovoljne suradnje.

NACIONAL: Planira li Iran proizvoditi nuklearno oružje?

- Mi smo potpuno protiv toga i nećemo proizvoditi nuklearno oružje. To uopće nije u skladu s našim vjerovanjima i vjerskim principima.

NACIONAL: Zašto Iran nije pristao da mu Rusija isporučuje obogaćeni uran?

- Mi još pregovaramo s Rusijom. Izaslanstvo iz Irana u sljedećih tjedan dana odlazi u Moskvu na jedan od konačnih dogovora.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s SAD-om? Je li on za vas još uvijek "veliki sotona", kao što ga je nazivao ajatolah Homeini?

- Mi smo u prijateljskim odnosima s narodom Amerike. Homeini je tako govorio o Americi zbog mnoštva zavjera koje je Amerika napravila protiv Irana.

NACIONAL: Američke vojne snage su trenutačno u dvjema državama s kojima graniči Iran. Bojite li se Amerike?

- Amerika se boji nas.

NACIONAL: Kako to mislite?

- Iran nije ni Afganistan ni Irak.

NACIONAL: Kako ocjenjujete političku situaciju na Bliskom istoku općenito?

- Za trajni mir na ovim prostorima treba dopustiti da se nekoliko milijuna istjeranih Palestinaca vrati u svoju zemlju, da se napravi referendum svih naroda i pripadnika religija u Palestini te da se demokratski izabere vlada. Povijesna osnova na temelju koje se daje legitimitet cionizmu jest stradanje Židova od njemačke vojske, o čemu postoje dva različita mišljenja među stručnjacima i povjesničarima Europe. Međutim, nitko nije slobodan raspravljati o tome. Naše stajalište je da se poštuje život svakog čovjeka, pripadnika bilo kojeg naroda ili religije, te da nitko nema pravo na etničko čišćenje.

NACIONAL: Što je za vas cionizam?

- Želim naglasiti razdiobu cionizma od židovstva: židovi su u islamskim zemljama poput Irana i Palestine uvijek živjeli sigurno i komforno, a cionizam je diskriminirajuća kolonizacija ljudi koju su u sekularističkom i fašističkom smjeru osnovali Englezi, a razvijali uz pomoć Amerike i nekih europskih država. Ako povijesni navodi o holokaustu nisu pretjerani i zaista je toliko židova stradalo, zašto muslimani moraju platiti tu cijenu? Zašto je ne plate Europljani koji su počinili taj masakr? Osnivanje izmišljenog Izraela i imigriranje židova iz Europe upravo je etničko čišćenje Europe od židova. Antagonizam prema židovima je u Europi postojao još od davnih vremena. Židovi necionisti danas u islamskim zemljama žive s muslimanima i kršćanima u miru. Najefikasnije etničko čišćenje Europe od židova je napraviti Izrael u muslimanskoj regiji. Oni su u ime čuvanja prava židova očistili Europu od židova i koristeći se njihovim statusom žrtve stvorili tvorevinu s cionističkom pozadinom kao što je Izrael, i to baš u srcu islamskog svijeta.

ACIONAL: Početak ove godine obilježen je danskim karikaturama koje su izazvale brojne muslimanske prosvjede diljem svijeta. Što mislite o tom slučaju?

- Svi Poslanici izabrani su od Jedinog Boga i njihova misija je mir, prijateljstvo i pravda među narodima. Sve ih treba poštivati, a uvreda bilo kojeg od njih je uvreda i njihovih sljedbenika. Za rješavanje ovog problema, pravodobna isprika danske vlade i novina svim muslimanima svijeta mogla je spriječiti proširivanje prosvjeda islamskih vlada i muslimana. Na žalost, inzistiranje danske vlade na podržavanju tog pogrešnog poteza uzrokovalo je da se srdžba muslimana proširi i nastavi. Naravno, bilo bi dobro da je nakon isprike i osude Vlade Republike Hrvatske radi objavljivanja spornih karikatura u Nacionalu uslijedila i isprika tjednika Nacional muslimanskom svijetu. Za to prilika još postoji.

NACIONAL: Dolaze li na vidjelo nepremostive razlike između islama i Zapada?

- Postupak danskih medija objavljivanjem karikatura koje su uvrede Muhammada, poslanika mira, prijateljstva i pravde, otkriva poduke liberalizma Zapada i slobode govora. Ta sloboda govora brani bilo kakvo izražavanje mišljenja o stradanju židovskog naroda, ali dopušta povredu svetinja 1,5 milijarde muslimana. Ovo je programirani plan koji želi sukobljavanje islama i kršćanstva, opet se želi izazvati križarski rat. Reakcija islamskog svijeta na ovakve uvrede je prirodna, jer je poslanik islama ishodište ljubavi i dobrote, a ujedinjena ljutnja muslimana upućena je onima koji su isplanirali taj nemili događaj. Jedan od razloga zbog kojih su cionisti smislili takvu taktiku je i pobjeda Hamasa na izborima u Palestini. Neslaganje Zapada s izborom palestinskog naroda dobro pokazuje kontroverznost Zapada u pitanju slobode i ljudskih prava. Ipak, zahvaljujem Vladi RH na dobroj reakciji.

NACIONAL: Kako iz veleposlaničkog kuta gledate na Hrvatsku?

- Čestitam Hrvatskoj početak pristupnih pregovora s EU. Demokracija i provođenje zakona u Hrvatskoj se razvijaju mnogo brže nego u drugim zemljama regije. Suradnja s vjerskim i nacionalnim manjinama također je dobra. Hrvatska je politički stabilna i može odigrati pozitivnu ulogu u stabilnosti regije. Vaše članstvo u EU je sigurno, ali želio bih da Hrvatska zbog toga ne zanemari važnost zemalja Azije i razvoja odnosa s Iranom.