«Srbija mora prestati s poricanjem svoje prošlosti kako bi se odnosi između BiH i Srbije mogli poboljšati», izjavio je u svojoj uvodnoj riječi zastupnik BiH Sakib Softić pred Međunarodnim sudom pravde u ponedjeljak u Den Haagu pred predsjedanjem britanske sutkinje Rosalyn Higgins. Time je počelo saslušanje bosanskih argumenata u procesu protiv Srbije i Crne Goire protiv koje je BiH podnijela tužbu zbog genocida.

To je ujedno i prvo suđenje u povijesti u kojem se neka država optužuje za genocid. «U ovom slučaju riječ je o pokušaju uspostave odgovornosti države koja je putem svoje vlasti i institucija počinila najgora kršenja normi međunarodnog prava», rekao je Softić na saslušanju pred sudom koji je poznat pod nazivom svjetski sud. Pred Palačom mira u Haagu, sjedištu Međunarodnog suda pravde, okupilo više desetina građana BiH, od kojih dio nastanjen u Nizozemskoj i Njemačkoj, kako bi mirnim prosvjedom podržali svoju zemlju.

U tužbi, o čijem je sadržaju usmena rasprava započela 13 godina nakon njena podnošenja, SCG se smatra odgovornom za pokušaj uništenja bosanskih Muslimana te bi potencijalna novčana odšteta, ukoliko se SCG proglasi krivom, mogla iznositi i do 100 milijardi dolara. Većina bosanskih argumenata koje će izložiti pred sudom proizlaze iz dokaza sa suđenja pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) U Haagu. ICTY već je odlučio da je u Srebrenici počinjen genocid nad Muslimanima. Nizozemski odvjetnik koji zastupa BiH pred ICJ-em Phon van den Biesen u ponedjeljak je rekao kako se bez odlučujuće uloge službenog Beograda zločini u Bosni nikada ne bi dogodila. Naglasio je kako za njega pitanje reparacije nije toliko važno koliko ukidanje Republike Srpske koja bi se temeljem presude trebala ukinuti kao entitet temeljen na genocidu. Najavio je da će u dokazivanju odgovornosti SCG za genocid dokazivati kako je pripreman i provođen koncept Velike Srbije ne samo u BiH, već i u ratovima u Hrvatskoj i na Kosovu.Govoreći o okupaciji jedne trećine teritorija Hrvatske 1991-95. on je citirao navode iz presude ICTY-a Milanu Babiću, posebno dijelove o sudjelovanju snaga iz Srbije u progonu Hrvata.

Ian Brownlie, šef odvjetničkog tima koji brani Srbiju odlučio se za strategiju koju najčešće koriste države kad su tužene pred ICJ-em, a to je prigovor nenadležnosti. Izjavio je kako je priznanje BiH kao države kršenje međunarodnog prava te da prema tome ne može biti članica Konvencije o genocidu iz 1948. godine čije je kršenje pravna osnova tužbe. Hrvatska je sličnu tužbu za genocid također podnijela pred ICJ-em, a njen početni sadržaj sastoji se od dviju inkriminacija. Prema prvoj, SRJ se smatra odgovornom za genocid počinjen na dijelovima teritorija Republike Hrvatske, u prvom redu nad Hrvatima od 1991. do 1995. godine. Druga inkriminacija, pak, sastoji se u tome da je SRJ odgovorna za genocid nad hrvatskim Srbima 1995. godine jer ih je na organizirani način udaljila s područja Republike Hrvatske. ICJ još uvijek nije donio odluku o nadležnosti nad tim slučajem. Odluka Suda je obvezujuća, a sankcije neprovođenja njegovih odluka može donijeti Vijeće sigurnosti ujedinjenih naroda te mogu uključivati ekonomsku izolaciju zemlje i zapljenu njene imovine.