Đurđa Adlešić i vodstvo Hrvatske socijalno-liberalne stranke definitivno su odlučili da neće podržati najavljeni Zakon o radu nedjeljom. Vlada Ive Sanadera uputit će taj zakon u proceduru u idućih mjesec dana, a njime se planira zabrana rada nedjeljom velike većine trgovina, trgovačkih centara, pa čak i kioska. Premda nisu usvojeni svi zahtjevi Katoličke crkve koja je tražila da nedjelja bude bez iznimaka neradni dan, i postojeće promjene znatno smanjuju radne aktivnosti.
  HSLS će uložiti amandmane prema kojima bi restrikcije bile kudikamo manje nego što predlaže vlada. Liberali će zahtijevati da od ožujka do rujna sve trgovine budu otvorene i nedjeljom, a u ostalom dijelu godine također bi mogle raditi, ali sa skraćenim vremenom. Izlaz nije u zabrani nego u boljem radu inspektora koji bi nedjeljom trebali izlaziti na teren i provjeravati plaćaju li poslodavci radnike koji su taj dan na poslu. Tvrde kako je ideja o zabrani neodgovorna jer je u Hrvatskoj 300.000 nezaposlenih, a prihvaćanjem ovog zakona taj će broj dodatno porasti. Osim toga, postavlja se pitanje ustavnosti ovakvog prijedloga jer zabranjuje rad trgovcima, a ostaje radna obveza liječnicima, policiji, novinarima i mnogim drugim profesijama. Ako HDZ-ova vlada ne usvoji njihove amandmane, haeselesovci najavljuju kako će u Saboru glasovati protiv novog Zakona o radu nedjeljom.
  HSLS-ov istup usmjeren je na emancipaciju od HDZ-a, ali neće imati veće reperkusije na političku situaciju. Prije svega zato što s dva zastupnička glasa ne mogu bitno utjecati na donošenje odluke o radu nedjeljom, posebno ako Vlada za svoj prijedlog pridobije HSP i HSS. Kako su obje stranke sklone zabrani, uz njihovu potporu Sanader i Šeks progurat će sporni zakon.
  Osim toga, Đurđa Adlešić sigurno neće ulaziti u prave konflikte s HDZ-om jer je vladajuća stranka i dalje prvi izbor HSLS-a nakon idućih izbora. Neki visokopozicionirani liberali, poput Hrvoja Vojkovića, predsjednika Uprave Croatia osiguranja, egzistencijalno ovise o dobrim odnosima s HDZ-om i veći sukobi s Vladom ne idu im u prilog. Cijela ta stvar vezana je uz pokušaj promocije novog HSLS-ova vodstva koje u idućih godinu i pol do izbora želi podići stranački rejting prvenstveno na gospodarskim temama. Iako će se pritom lagano distancirati od HDZ-a, u najvećoj mjeri glasove će pokušati oduzeti HNS-u, koji zahvaljujući Radimiru Čačiću smjera na isto biračko tijelo.
  U tom kontekstu valja gledati i HSLS-ovu najavu zakonskog prijedloga kojim bi se Hrvatska gospodarska komora stavila na tržište i prestala opterećivati porezne obveznike. Argumenti su prilično čvrsti: HGK troši golem novac, a zauzvrat minimalno pomaže domaćim tvrtkama koje ju moraju plaćati. Slična institucija poput HGK je u Češkoj već na tržištu, a uskoro će biti i u Sloveniji i nema razloga da se isti scenarij ne primijeni u Hrvatskoj. Postoji još jedan paradoks jer Ministarstvo gospodarstva zapošljava 200 djelatnika, a HGK čak 700. Kad na proljeće upute u proceduru zahtjev za izvlačenjem Komore iz državnog portfelja, Đurđa Adlešić i suradnici potegnut će te argumente.
  Ali dok su u pitanju hrvatski političari, povremeno se događaju dražesne koincidencije. Prošle subote na aerodromu Pleso, potpuno slučajno, sreli su se Đurđa Adlešić i Nadan Vidošević. Ona je krenula u Izrael, on nekamo u Zapadnu Europu i zajedno su letjeli do Beča. U tih sat vremena, Vidošević je Đurđu Adlešić pokušao uvjeriti da HGK ima svrhu, ali pritom je iznio podatak o broju zaposlenih koji je predsjednicu HSLS-a definitivno uvjerio da ona ima pravo u tom pitanju. Kad se vrati iz Izraela - gdje sa Zdravkom Mršićem iz Koprivnice dobiva informacije o efikasnoj poljoprivredi - krenut će u rušenje sadašnjeg HGK.