Miroslav Kovačić:S premijerom Sanaderom upoznao sam se početkom 1994., nakon što sam diplomirao na Filozofskom fakultetu i zaposlio se u ministarstvu vanjskih poslova kao pripravnik u njegovu uredu Miroslav Kovačić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, član središnjeg odbora HDZ-a i osoba od velikog povjerenja premijera Ive Sanadera, prošli tjedan u razgovoru za Nacional osvrnuo se na rad svog ureda i na kritike po kojima je većina projekata koje je njegov ured pokrenuo nedovršena i nepotpuna. Kovačićev ured često je u središtu pozornosti zbog brojnih projekata koje je pokrenuo, a koji trebaju ubrzati rad državne uprave, pomoći poduzetnicima pri osnivanju tvrtki, ali i ubrzati rad sudova.
Kovačićev ured koordinirao je i najvećim dijelom dosad provedene pravosudne reforme koja se tiče informatizacije, odnosno digitalizacije zemljišnih knjiga i katastra. Zato se i Kovačić u središtu pozornosti našao i prošli tjedan kada je Europska komisija Hrvatskoj u kontekstu pregovora o priključenju EU na šest mjeseci odgodila početak screeninga na području pravosuđa. Kovačić se u razgovoru za Nacional osvrnuo na tvrdnje iz nekih pravosudnih krugova po kojima je informatizacija pravosuđa također u kašnjenju u odnosu na zadane rokove, te je najavio i nove projekte svog ureda.
U razgovoru za Nacional Kovačić je otkrio i kako je počeo surađivati s premijerom Sanaderom, smatra li ga autokratom, te je opisao što misli o informatičkoj pismenosti svojih stranačkih kolega.

NACIONAL: Držite li utemeljenim kritike da je većina projekata koje ste pokrenuli nedovršena i nepotpuna, iako se agresivno reklamiraju, što kod dijela ljudi ostavlja dojam da su prevareni?

- Projekti koje smo pokrenuli su dugoročne naravi i za njih se praktički nikad ne može reći da su u potpunosti zgotovljeni. Informatizacija je sustavan proces koji traje i osuvremenjava se, pa možda otud nestrpljenje kritičara. S druge strane puno je posla i u nekim segmentima namjerno smo si zadali ambiciozne rokove. Primjerice, kod predstavljanja prve usluge projekta Hitro.hr namjerno smo si zadali možda i prekratke rokove kako bismo sve sudionike u procesu potaknuli na što bržu reakciju. Samo u takvom ozračju mogu se pokrenuti neke ključne reforme, koje se inače provode puno dulje. Raduje me i činjenica da smo našim projektima uspjeli promijeniti način razmišljanja ljudi. Ispitivanja pokazuju da ljudima nije najvažnije maksimalno brzo riješiti problem, već im je važnija susretljivost državnih službenika u trenutku kad im je od njih potrebna usluga. Prema anketama naših korisnika za 90 posto korisnika servisa Hitro.hr očekivanja su ili premašena ili u potpunosti ispunjena. Novi poduzetnici koji su cjelokupan proces registracije trgovačkog društva obavili posredovanjem Hitro.hr servisa daju vrlo visoke ocjene zadovoljstva cjelokupnim postupkom registracije - 88 posto je zadovoljnih i izrazito zadovoljnih. Mislim da boljeg odgovora kritičarima nema.

NACIONAL: Je li i koliko odgoda screeninga za poglavlje pravosuđa uvjetovana lošom razinom informatizacije pravosuđa?

- Ne, nipošto. Na području pravosuđa učinilo se stvarno dosta. Digitalizacija zemljišnih knjiga je u tijeku u svim sudovima i to maksimalno potičemo. Katastar je posve digitaliziran, ali zbog složenosti i tehničkih razloga još uvijek nisu svi slučajevi riješeni. Najopipljivije pomake očekujemo od implementacije informatičkog rješenja IBM-a, tzv. integriranog sustava za upravljanje sudova koji će omogućiti elektroničko kolanje dokumenata među sudovima, ali i među svim sudionicima u postupku. Taj će projekt pomoći u ispunjavanju nekih preduvjeta koje pred nas postavlja Europska komisija. On će ubrzati rješavanje predmeta, ali i povećati transparentnost u radu sudova, jer će se u svakom trenutku moći vidjeti koji je spis u kojoj fazi, koji sudac ne radi ažurno i zašto, ali i koji predsjednik sudova tolerira nerad nekih sudaca. Dio strategije našeg ureda je da imamo glavnu koordinativnu ulogu u projektima koje provode pojedina ministarstva. Inicijativa za projekti došla je iz našeg ureda a s ministarstvom pravosuđa izuzetno kvalitetno surađujemo. U tom kontekstu surađujemo dobro i s drugim ministarstvima, što najbolje pokazuju projekti e-regos, ili e-pdv. To će pokazati i neki novi projekti, koji nisu nužno vezani uz projekt e-Hrvatska, ali se neposredno naslanjaju na ono što želimo postići hitro.hr projektom, a to je uz bolju uslugu građanima i stvaranje povoljnije poduzetničke klime.

NACIONAL: A koji su to projekti?

- Među ostalim Enterprise Croatia ili Poduzetna Hrvatska kojemu je cilj dati veću potporu domaćim investitorima u programima koji su namijenjeni izvozu ili proizvodnji za domaće tržište.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni učinjenim na području informatizacije školstva?

- Danas svaka škola u Hrvatskoj ima informatičku učionicu, sve su povezane s internetom, a vjerujem da će dogodine sve biti priključene i na širokopojasni internet. Svaki učenik danas ima svoj e-mail, a svaka škola ima prostor za podizanje svoje internet stranice. CARNet se razvio u visokokvalitetnu mrežu s kojom su vezane sve visokoobrazovne institucije, studentski domovi i slično. Krenuli smo u digitalizaciju nastavnih sadržaja, koji će biti komplementarni postojećim udžbenicima. Samo ove godine u informatizaciju obrazovnog sustava uložit će se više od 100 milijuna kuna.

NACIONAL: Kolikim sredstvima raspolažete i kako ih trošite?

- Proračun našeg ureda za ovu godinu je 29 milijuna kuna, ali većina tog novca odlazi na zajedničke projekte s raznim ministarstvima. To su projekti poput digitalizacije osobnih podataka, matičnih knjiga i slično. Praksa u zemljama članicama EU pokazuje da je tek 10-20 posto sredstava koje se koriste u te svrhe centralizirana, dok su ostala sredstva planirana u proračunima ministarstava. Zato smo za neke projekte odlučili financirati iz centralnog proračuna, poput projekta Hitronet, dok se ostalo financira kombinirano, ali uz našu koordinaciju i nadzor. U prvoj godini imali smo proračun od 2,8 milijuna kuna pa smo potom u koordinaciji s drugim ministarstvima odlučili planirati zajedničke projekte.

NACIONAL: Koliko ćete osobno biti uključeni u pregovarački proces o priključenju EU?

- Postoji uhodana tehnička procedura za pregovarački proces, a moj ured bit će uključen u raznim poglavljima sporadično, tako što će informirati voditelje pregovaračkih timova o informatičkom dijelu njihovih pregovora. Pregovarač sam za poglavlja informacijsko društvo i mediji, te transeuropske mreže i prometna politika. Prvo poglavlje tiče se i telekomunikacija, te se dotiče i onoga što smo mi u nekim segmentima, poput informatizacije, već počeli raditi. Tu su ključni rokovi implementacije nekih informatičkih usluga, poput širokopojasnog interneta. Uvjeren sam da ćemo do priključenja EU doseći razinu europskog prosjeka, ne samo na tom području. Pravni okvir smo dobro posložili i tu ne očekujemo probleme. Na području transeuropskih mreža još ne znamo što nas točno očekuje, jer aquis još nije poznat, dogovorit ćemo ga na pregovorima s Komisijom u lipnju.

NACIONAL: Kako surađujete s velikim informatičkim tvrtkama? Kako one doživljavaju vaš ured, koliko lobiraju za vlastite interese, te jeste li zadovoljni s njihovom percepcijom onoga što radite?

- Na početku nisu mnogi shvatili našu ulogu pa su nas doživljavali kako neko IT ministarstvo koje rješava njihove tržišne probleme. IT tvrtke često nas kontaktiraju i zanimaju se za naše planove, pretpostavljam, kako bi prilagodili vlastite poslovne planove, što mislim da je jedan vrlo kvalitetan pristup. No, mislim da IT tvrtke još uvijek puno očekuju od države, a premalo se okreću poslovnom sektoru, unatoč činjenici da je država još uvijek najveći investitor u IT proizvode i usluge.

NACIONAL: U kakvom ste odnosu s premijerom Sanaderom, koji u vas navodno ima maksimalno povjerenje? Kako ste počeli surađivati i kako ste se upoznali?

- S premijerom Sanaderom upoznao sam se početkom 1994., nakon što sam diplomirao na Filozofskom fakultetu i zaposlio se u ministarstvu vanjskih poslova kao pripravnik u njegovu uredu. Bilo je to vrijeme kada se u tom ministarstvu zapošljavalo puno ljudi. Moji su rezultati na prijamnom testu bili dobri i dobio sam posao u kabinetu tadašnjeg zamjenika ministra. Kad je dr. Sanader odlazio u Ured predsjednika sa sobom je poveo nekoliko ljudi, među kojima sam bio i ja. Bilo je to logično, jer nije bilo vremena za prilagodbu na nove ljude. Tada se radilo 12-14 sati dnevno. Tijekom 1998., dr. Sanader se vratio u ministarstvo vanjskih poslova, a ja sam otišao u naše veleposlanstvo u London. Vratio sam se 2003., i uključio sam se u predizbornu kampanju HDZ-a, što me je na koncu dovelo na trenutačnu funkciju. Ideja našeg ureda je da bude vrlo blizu premijeru, jer se radi o složenim poslovima koji traže političku podršku samog vrha vlade. Zato mi nismo unutar nekog ministarstva, a takva je i europska praksa.

NACIONAL: Kakav je Sanader kao šef? Je li katkad bio naporan, jeste li mu se kad suprotstavili?

- On nije naporan, već je zahtjevan. Uvijek mu je stalo do maksimalne preciznosti, koja ostavlja minimalan prostor za pogreške. Tako i osobno pokušavam raditi. Premijer Sanader ne trpi improvizaciju, već donosi odluke na temelju činjenica. Često smo imali različita mišljenja o nekim stvarima, ali od mene se kao od savjetnika i očekivalo da kažem što mislim. Njegova kvaliteta je u tomu što mu svatko može reći svoje mišljenje.

NACIONAL: Slažete li se s tvrdnjama dijela opozicije koja tvrdi da Sanader autokrat?

- To su posve krive percepcije i to mogu argumentirano tvrditi. Premijer ima čvrste stavove, ali nikad mi se nije dogodilo da nije prihvatio argumentirane stavove. Nikad nisam imao zadršku reći svoje mišljenje. Vjerojatno zato što o poslu slično razmišljamo. Tjedan dana nakon izbora premijer me pozvao da preuzmem sadašnju funkciju.

NACIONAL: Jeste li veliki zaljubljenik informatičkih pomagala?

- Koristim pokretno računalo i kombinaciju mobitela i dlanovnika, tzv. smartphone. Međutim, samo u onoj mjeri u kojoj mi to olakšava posao. Ne mijenjam ih s pojavom novih modela, jer ne želim robovati tehnologiji.

NACIONAL: Jeste li kao član Središnjeg odbora HDZ-a zadovoljni informatičkom osviješćenošću članova vaše stranke?

- Premijer i članovi Vlade koriste prijenosna računala i mobitel. Mislim da je korištenje ovih tehnologija u stranci i Vladi na izvrsnoj razini. Članovi HDZ-a po tom su pitanju napredni i pragmatični. Jako je dobro raditi u takvom okruženju.

NACIONAL: Osjećate li kao pripadnik mlađe generacije HDZ-a animozitet ili strah starijih članova za gubitakom utjecaja? Koliko je HDZ propulzivna stranka za mlađe kadrove?

- Želimo privući što više novih mladih ljudi u stranku i Vladu, posebno onih koji imaju što dati i predložiti. Na tom posebno inzistira upravo, kako kažete, tzv. starija garda u stranci. Svi će podržati dobru ideju i spremni su razgovarati o reformama. HDZ danas na tom području nema puno veze s trendovima unutar stranke iz vremena 90-ih.