U protekla tri mjeseca Slovenija je bez znanja i suglasnosti hrvatske strane započela s pripremama za gradnju osam hidroelektrana na rijeci Muri, čije će posljedice najviše osjećati stanovnici međimurske županije kroz koju protječe rijeka Mura. Budući da nekoliko međunarodnih konvencija regulira projekte s međunarodnim utjecajem na okoliš, najnoviji slovenski postupci po svemu sudeći dovest će do novog spora i zaoštravanja političkih odnosa između dviju država, a konačnu bi ocjenu mogla dati međunarodna arbitraža, budući da će, po najavama iz hrvatske vlade, Hrvatska oštro reagirati u ovom slučaju.

Naime, i Hrvatska i Slovenije potpisnice su tzv. Espoo konvencije, koja propisuje obavezu procjene utjecaja na okoliš prekograničnih projekata. Sukladno toj međunarodnoj konvenciji, Hrvatska bi mogla iskoristiti svoje pravo veta ako procijeni da joj je slovenski projekt neprihvatljiv, što bi Sloveniju prisililo da odustane od projekta, čime bi se, u političkom smislu, zaoštrili ionako ne odveć prijateljski odnosi dviju zemalja.

A dosadašnji postupci Slovenije pokazuju svojevrsno omalovažavanje hrvatske strane, budući da hrvatska vlada do danas nije dobila niti jednu službenu informaciju o gradnji osam hidroelektrana na Muri.   Naime, premda je među poznavateljima slovenske energetske situacije ideja o iskorištavanju vodenog toka rijeke Mure poznata već dulje vrijeme, otpor toj ideji već dulji niz godina pružaju slovenske ekološke nevladine organizacije, koje upozoravaju na sve negativne posljedice koje to donosi.  Pritom valja spomenuti da je slovenski tok rijeke Mure dugačak svega šezdesetak kilometara, što znači da bi Slovenija izgradila hidroelektranu na otprilike svakih osam kilometara riječnog toka, a posljednja slovenska hidroelektrana na Muri, kod mjesta Veržej nalazi se samo sedam kilometara riječne udaljenosti od granice s Hrvatskom, a vodeni objekti prostirali bi se do same granične crte. U međuvremenu je i službeno riješeno kome će slovenska vlada dati navedene koncesije, a riječ je o energetskoj tvrtki 'Dravske elektrarne Maribor d.o.o', koja je u vlasništvu holdinga 'Slovenske elektrarne' i Republike Slovenije. Direktor 'Dravske elektrarne Maribor d.o.o', koja je u vlasništvu holdinga 'Slovenske elektrarne' i Republike Slovenije i koja je dobila koncesije na navedene projekte, Danilo Šef tako je nedavno na novinarsku primjedbu da je Mura zaštićena rijeka, i to kroz niz međunarodno važećih sporazuma i projekata kazao je kako novoizgrađene hidroelektrane neće naštetiti okolišu. Nakon toga uslijedilo je pitanje što će na cijeli projekt reći Hrvatska, a mnoge je iznenadio odgovor Danila Šefa, izrečen podrugljivim tonom: 'Vse bo v redu in za kaj bi vprašali južne sosedje'. HNS-ov saborski zastupnik Dragutin Lesar prije desetak dana o slovenskim planovima obavijestio hrvatsku vladu i premijera Ivu Sanadera, a Lesarov sin Igor stupio je u kontakt s predstavnicima nevladinih organizacija iz Slovenije, Mađarske i Austrije, od kojih je zatražio pomoć u borbi protiv kontroverzne slovenske gradnje hidroelektrana. U cijelom slučaju Hrvatska ima legitimno pravo uložiti veto na slovensku odluku o gradnji osam hidroelektrana na Muri.

«Hidroelektrane kompletno mijenjaju ekosustave i to nepovratno, stvaraju se drugi sustavi, druge ptice i ribe, manje kvalitete od izvornih», izjavio je , načelnik Odjela za procjenu utjecaja na okoliš hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dr. Nenad Mikulić. Više o cijeloj problematci pročitajte u novom broju Nacionala.