Vincenco Blagaić (lijevo) organizirao je dosad najveći sajam jahti i brodova u Hrvatskoj"Pet najvećih nautičkih sajmova na svijetu - u Genovi, Düsseldorfu, Cannesu, Fort Lauderdaleu i Miamiju - nikad nećemo dostići, ali sve druge smo prestigli", oduševljeno komentira upravo završeni Croatia Boat Show njegov organizator 29-godišnji splitski poduzetnik Vincenco Blagaić. Devet dana u splitskoj je luci bila usidrena flota vrijedna 350 milijuna eura, 400 izloženih jahti vidjelo je više od 50.000 posjetitelja, a ondje su nastupili i najveći svjetski proizvođači jahti Ferreti, Sunseeker i Azimut. Blagaić, koji je sa svojom tvrtkom Profektus 1999. pokrenuo splitski nautički sajam sa skromnih tridesetak izloženih brodova, pretvorio je Split u vodeće nautičko središe na Jadranu.

Ne samo da je riječ o čak 120.000 četvornih metara izložbenog prostora, nego je među izlagačima ove godine 50 posto stranaca, a u Splitu su svi svjetski nautički brandovi. Sunseeker je podigao dvokatni štand, iz Engleske je dovukao deset brodova, među njima i Predatora. U Split su došli svi direktori uglednih francuskih, talijanskih, engleskih proizvođača, primjerice Princessa i Sunseekera, a cijelu elitu predvodio je Norberto Ferreti, vlasnik Ferretija koji se na sajmu predstavio s čak 11 skupih i iznimnih brodova. Blagaić, originalni i neumorni poduzetnik koji izdaje časopise Nautika i Yachts te organizira sajam nautike u Kotoru, počeo je poslovnu karijeru sa 16 godina kao DJ i potom suvlasnik diskoteke u Rogoznici. "Nakon toga počeo sam se baviti organizacijom koncerata, ali na hrvatskoj estradi to je vrlo nesiguran posao. Puno treba uložiti, a profit je neizvjestan.

Shvatio sam da će organiziranje sajmova u Splitu biti kudikamo unosniji i sigurniji posao, manje stresan i manje riskantan od koncerata koje prate veliki troškovi i velika neizvjesnost koliko ćete ulaznica prodati“, kaže Blagaić. On se 1997. okušao u organizaciji sajma prehrane. Shvatio je da je Split potencijalno veliko tržište, a da nema ni jednog jedinog sajma. Godinu dana poslije prihvatio se i priređivanja sajma namještaja i opreme za hotele. A 1998. je organizirao i splitski autosalon. Ali shvatio je da ta tri sajma neće doživjeti ekspanziju, da će ostati u lokanim i regionalnim okvirima i da je budućnost Splita u moru i nautici. Prije toga okušao sam se i u filmskoj industriji.

"Upetljao sam se u hrvatsku konematografiju“, kaže Blagaić za snimanje filma "Posljednja volja", za koji mu se ideja rodila 1998. Sljedeće godine film je snimljen, uz razne teškoće, a 2001. krenuo je u distribuciju. "Bila je to luda ideja. U Hrvatskoj se filmovi ne rade dobro. Odlučio sam biti prvi ozbiljni producent. Zapravo, u hrvatskoj kinematografiji producenti ne postoje, nego su vrh piramide redatelji. Oni državnim novcem odlučuju tko će biti producent i kako će se novac trošiti. Ja sam htio snimiti film na holivudski način. Producent bira redatelja i odlučuje o svemu. Normalno da sam naišao na optor fimskih krugova koji su se osjetili ugroženi da im neki mulac iz Splita, sa 20 godina, hoće remetiti njihove planove.

Filmska produkcija je bila šest filmova i unaprijed se znalo tko će dobiti državni novac za njihovo snimanje“, uvjeren je Blagaić. Akcijska komedija s Goranom Višnjićem i Angelicom Bridget u glavnoj ulozi uspješno se distribuirao, osvojio je nagradu publike na Pulskom filmskom festivalu i Večernjakovu Ružu, ali kritika mu nije bila sklona. "U financijskom smislu 'Posljednja volja' nije se isplatila. Nismo vratili moj i novac mojih partnera", prisjeća se Blagaić. Snimanje filma pratili su nesporazumi oko autorstva scenarija, ali i navodni sukob Blagaića i jednog od glavnih ulagača u film, fotoreportera Jadrana Lazića koji godinama živi u SAD-u. "Nikakva razlaza ili sukoba oko povrata novca između Jadrana i mene nije bilo. On je bio moj poslovni partner. Ulog je bio s naše strane 500.000 eura, ostatak su uložili sponzori i poslovni partneri. Budžet filma bio je veći od 3 milijuna eura.

Na tom filmu i Jadran i ja izgubili smo uloženi novac. Obojica smo svjesni da uloženo nismo mogli vratiti. Zato Jadran ponekad u šali kaže da sam ga uvalio u filmske nevolje. Film mi je pomogao jer sam stekao neka iskustva, otvorio neka vrata. Bio je to poraz, ali idemo dalje“, optimističan je Blagaić, koji je bio i producent popularne TV emisije "Po ure torture", od čega je odustao jer mu je to odnosilo puno vremena, a donosilo malu dobit. "Splitu je trebao nautički sajam. Počeli smo 1999., vrlo skromno. U ACI marini bilo je izloženo tridesetak brodova. Nemirno sam spavao, kad smo nakon tri godine izišli iz ACI-ja i raširili se u gradskoj luci. Stalno sam provjeravao osiguranje brodova, jer lebić i jugozapadni vjetar uopće u luci je vrlo neugodan, a brodovi su skupi. Bio sam uporan. Ali nikada neću mirno spavati dok se u splitskoj luci ne sagradi novi lukobran. Kad god vidim prognozu olujno jugo ili lebić, eto briga“, kaže Blagaić. On ima još jedan projekt u planu: izgradnju novog hrvatskog grada.

Radni projekt zove se "Hrvatski san" i prije nekoliko mjeseci našao se u gotovo svim hrvatskim medijima. Ideju o izgradnji novog grada po suvremenim urbanističkim postulatima Blagaić je dobio putujući svijetom. "Leteći iznad mnogih gradova vidio sam da ti gradovi izgledaju kulturno, urbano, da su nastali po nekim urbanističkim i arhitektonskim vizijama i planovima, da su uredni. Kod nas su se gradovi razvijali stihijski. Uvijek se zgrozim kad vidim kako su nastajala Kaštela, rubni djelovi Splita ili bilo kojeg hrvatskog grada. U javnost sam izišao s idejom novog grada, arhitektonsko-urbanističkom vizijom. Tu su viziju jako dobro prihvatili poduzetnici i oni koji su razumjeli moju zamisao. Projekt su popljuvali oni koji ga nisu razumijeli i koji se nisu maknuli dalje od Klisa. Napadali su me oni koji ionako uvijek sve kritiziraju. Ali život ide dalje i ja sam siguran da ću uspjeti realizirati projekt novog hrvatskog grada“, kaže Blagaić. Blagaić nije uz more vezao samo posao nego i veći dio slobodnog vremena. "More mi je u krvi, morski sam čovjek. Puno vremena provodim na svom brodu. Nedavno sam ga prodao i razmišljam o kupnji novih, ne samo jednog", nagovještava Blagaić svoj novi poslovni potez. Kupit će desetak velikih, skupih brodova na kredit i ljeti ih iznajmljivati gostima na Jadranu, a zimi na Karibima. Pritom se nada suradnji s ozbiljnim poslovnim partnerom - Goranom Štrokom - kako bi zajedno stvorili ekskluzivnu charter flotu velikih brodova i jahti. "Ne odustajem!", kaže Blagaić. "Imam i novih projekata. A 9. sajam nautike u Splitu bit će još veći!“