Objavljeno u Nacionalu br. 545, 2006-04-24

Autor: Robert Bajruši

OFENZIVA STRATEGA SOCIJALDEMOKRACIJE

'RH treba konzervativnu elitu'

Antun Vujić, saborski zastupnik i direktor Političke akademije Novo društvo, pojašnjava svoj prijedlog rayvoja socijalne Hrvatske u neoliberalnim uvjetima

Hrvatska treba ‘Četvrti put’ ako želi postati subjekt prilikom ulaska u Europsku uniju. Ovime ne kritiziram Tonyja Blairea i njegovu viziju socijaldemokracije, ali mislim kako moramo postići nacionalni kosenzus ako želimo ići naprijed”, smatra Antun Vujić, saborski zastupnik i direktor Političke akademije Novo društvo. Vujić se posljednjih mjeseci intenzivno posvetio organiziranju skupova na kojima se formira socijaldemokratska strategija. U neku ruku, to je i povratak na njegovo glavno polje interesa a to je širenje lijevih ideja. Prije nekoliko dana izišao je s prijedlogom "Četvrtog puta" što predstavlja hrvatsku verziju "Trećeg puta", političke platforme koju je Anthony Giddens napisao za britanskog premijera Tonyja Blairea. Osvoji li SDP iduće godine vlast, Vujić bi mogao postati hrvatski Giddens.

'U fazi smo uzmaka socijalnih prava'

NACIONAL: Što označava strategija koju ste nazvali "Četvrti put"?

- Taj termin označava samo to da ne postoji nikakav recept za naš socijalni i gospodarski razvoj, nego trebamo tražiti vlastiti put. Ne radi se niti o polemici s "Trećim putom" od Billa Clintona do Tonyja Blairea i dalje, kao o nekom novom revizionizmu. Kao što je poznato, prva socijaldemokracija od 1900-ih imala je ideju socijalizacije sredstava za proizvodnju, pa i politiku raznih nacionalizacija. Od toga se kasnije odustalo, ali su time direktno ili indirektno postignuti i mnogi socijalni i ekonomski rezultati, upravo na Zapadu. Sredinom prošlog stoljeća pojavljuje se druga socijaldemokracija koja više nije pitala za vlasništvo, ali je snažno naglašava radničku participaciju i socijalna prava. Ona je i stvorila socijalnu državu. Sada smo u fazi određenog uzmaka socijalnih prava. "Treći put" je pokušaj aktivnog odgovora na takve izazove globalizacije. Zato se i govori o njenim socijalnim modifikacijama, u čemu se donekle i razlikuju pojedine socijaldemokratske politike. Hrvatska i ostale tranzicijske zemlje se suočavaju s dvostrukim problemom, jer su one i objekti globalizacije općenito, i posebno, objekti tržišnih odnosa kojima upravljaju oni već globalizirani. Zato moramo izgraditi vlastitu socijaldemokratsku alternativu koja se ne može olako odreći nacionalne ekonomije, koju liberali osporavaju kao neko zlo samo po sebi. 'Britanija je najbliža neoliberalizmu'

NACIONAL: U kojoj je mjeri moguće postići cilj nove socijaldemokracije, a to je pomirba neoliberalizma i socijalne države?

- Neoliberalizam je fusnota na socijaldemokraciju, često i neodgovorna. Nacionalni interesi i dalje egzistiraju unutar Europske unije. Oni su prisutni i u globalizaciji. Problem je da tranzicijske zemlje, dakle i Hrvatska, teško mogu postati aktivni subjekti u izricanju vlastitih interesa. Od nas se traži usklađivanje sa stečevinama Europske unije, a pritom se ne pita do koje smo ih mjere i u kojem tempu u stanju prihvatiti. Naprotiv, i među članicama EU postoje znatne razlike u ovim stečevinama, od pravosuđa do socijalne, obrazovne ili zdravstvene politike. Ali zemlje poput Hrvatske vrlo teško mogu nametnuti svoje interese, a to je problem koji se zapravo najviše prenosi na sposobnosti njihova političkog vodstva.

NACIONAL: Kad govorite o razlikama, postavlja se pitanje što je to socijaldemokracija u aktualnim okolnostima. U nizu područja teško je pod isti nazivnik staviti Blairove laburiste i švedske socijaldemokrate?

- Britanija je sasvim sigurno bliža neoliberalizmu nego što su to zemlje tradicionalne kontinentalne socijaldemokracije. Dok će se u Njemačkoj ili Skandinaviji još uvijek naglašavati solidarnost, tamo će se više isticati tzv. jednake šanse, zapravo legitimnost rizika. U Europi se stranka još uvijek shvaća kroz izražavanje interesa pripadajućih socijalnih skupina, dok je u Britaniji, kao i u SAD-u, prisutnija svojevrsna virtualna politička stvarnost i medijska kompenzacija općeg državnog interesa. Ali imamo i različite tipove kapitalizma, npr. skandinavski, ili mediteranski. Potonji je dobro ilustrirao Berlusconi koji se nije libio ni prelaska na političke pritiske, uključujući i medijske slobode, pa je ipak na kraju izgubio. U Sjevernoj Europi socijalne i političke vrijednosti nisu mijenjane prilikom ulaska u EU. Hrvatska bi trebala postići političko jedinstvo na nekoliko strateških točaka, svojevrstan nacionalni konsenzus, posebno oko potreba obrazovanja, zdravstva i temeljnih socijalnih prava. S druge strane, trebalo bi se osloboditi politički retrogradnih i razornih stranačkih prepucavanja, te se tako osnažiti kao subjekt u pregovorima s Europskom unijom. Liberalizacija tržišta rada i kapitala

NACIONAL: Koja koncepcija socijaldemokracije je vama bliža?

- Bez sumnje ona njemačka i skandinavska, makar i tu postoje razlike. Smatram da treba očuvati niz elemenata socijalne države, ako se i želi postići liberalizacija tržišta rada i kapitala. Može se nastaviti i privatizacija, ali to ne znači oslobađanje od svih socijalnih obveza i obzira. U čemu se sastoji napredak, ako se on ne odnosi na stvarne ljude? NACIONAL: Nije li problem ljevice to što ljudi od države očekuju posao i sigurnost, a socijalna država odumire. - Bili ljevica ili desnica, nitko ne može ignorirati socijalna očekivanja, jer će ga ona baciti na političku marginu, u krajnjoj liniji, barem na izborima. Zato je potreban konsenzus. Tržišna ekonomija ne znači i tržišno društvo. Socijalna država možda i odumire, ali tamo gdje su već postignuti socijalni rezultati. Nema smisla da odumire tamo gdje do nje nije ni došlo. Ne vidim da je razvitak u moderno doba igdje počeo od ukidanja socijalnih prava.

NACIONAL: Pretpostavljam da s priličnim zadovoljstvom gledate na francuske prosvjede, koji su u velikoj mjeri usmjereni protiv stečevina globalizacije?

- Francuska je još jednom proradila kao Francuska. Tamošnja vlada je pokušala ukinuti neka temeljna prava ljudskog dostojanstva mladih, kao da su zaboravili gdje je bila Francuska revolucija, pa su joj to mladi i vratili. Naravno da im čestitam.

NACIONAL: U Hrvatskoj je stotine tisuća ljudi ostalo bez posla, smanjena su socijalna i zdravstvena prava, a građanski bunt je minimalan. Kako objašnjavate ovaj fenomen?

- Mislim da se ranije dosta izlazilo na ulice, dovoljno je sjetiti se velikih sindikalnih štrajkova krajem devedesetih. Ali činjenica je da Hrvatska nije konstituirana kao politički masovno društvo. Stranke u većoj mjeri izražavaju interese političkih elita negoli interesnih skupina, a i dogodila se medijska sotonizacija politike uopće, pa se ljudi povlače. U takvim okolnostima, čini mi se da mi socijaldemokrati stojimo i nešto bolje od ostalih, jer se donekle prepoznaje da iza nas stoji ono što danas nazivamo radno zavisnim stanovništvom. SDP-ovi izborni rezultati pokazuju da pobjeđujemo u onim sredinama u kojima preteže upravo takva, modernija populacija. Hrvatski problem je također nepostojanje konzervativne elite, jer se konzervativna ideologija shvaća u kategorijama nacionalno-pasatističke, a nažalost često i primitivno-desničarske politike. Vrijednosti koje zagovaraju takve stranke i pojedinci, nemaju nikakve veze npr. sa stajalištima europskih demokršćana. Vjerujte, volio bih da i ovdašnji konzervativci pokrenu nešto slično onome što smo mi pokrenuli s našom akademijom socijaldemokracije. Treba nam i socijaldemokratska i demokršćanska politička javnost, a ne puke simulacije takvih politika. Ako u Hrvatskoj ne izgradimo novu političku kulturu, nećemo doći nigdje. Umjesto budućnosti, bavit ćemo se i dalje prebrojavanjem žrtava II. svjetskog rata. To je strašno.

NACIONAL: Zašto se hrvatski socijaldemokrati glasnije ne suprotstavljaju retrogradnim crkvenim inicijativama poput zabrane abortusa ili zabrane rada nedjeljom. Dojam je da vaše članstvo zagovara čvršću politiku od ove koju zastupa vodstvo SDP-a?

- Ne mislim da socijaldemokracija treba nešto posebno govoriti o Crkvi, osim kada se radi o nekim konkretnim stavovima i istupima. Na neke od tih stavova smo i reagirali, konkretno na teme koje ste spomenuli. Što više očekivati od nas? Nismo protiv Crkve, dobar dio naših aktivista, pa i vodstva, su aktivni vjernici. U Hrvatskoj ima, dakako, nadriljevičara koji su i ranije smatrali da SDP treba proizvoditi nekakve apstrakcije. Kada smo 2000. preuzeli vlast, odmah su se javili kao tutori, nezadovoljni našim kvantumom ljevice. Ta tutorska ljevica koja nikad sama ne sudjeluje u političkoj bitci, uvijek želi ispravljati druge. Od nas traže da stalno skačemo do plafona i visimo na lusteru, a kada to i činimo, izmiču nam ljestve. Dva stabilna demokratska pola

NACIONAL: Jeste li vi guru hrvatske socijaldemokracije?

- Ne. Još od kraja osamdesetih, moj politički interes predstavlja konstituiranje Hrvatske u demokratsku europsku zemlju, s dva stabilna demokratska politička pola na koje se može i politički osloniti. Ovdje ne mislim na puka imena SDP i HDZ, niti na isključenja trećih, nego na socijaldemokratsku i demokršćansku stranu, od kojih ja biram onu prvu - nadam se da sam joj ponešto i pridonio - a poštujem i onu drugu.

OSVRT NA PARIŠKE NEMIRE

'Čestitam francuskoj mladeži' Antun Vujić kaže da čestita organizatorima nedavnih prosvjeda u Francuskoj. Mladim Francuzima, kaže Vujić, vlada je pokušala ukinuti temeljna prava ljudskog dostojanstva, kao da su zaboravili gdje je bila francuska revolucija. OKVIR Vujićeva inačica Blairova modela Antun Vujić nedavno je izašao s prijedlogom 'Četvrtog puta' za Hrvatsku. Vujićeva strategija predstavlja hrvatsku inačicu političke platforme britanskog premijera Tonyja Blaira koju je krajem 90-ih osmislio sociolog Anthony Giddens. Vujić kaže kako mu nije namjera bila kritizirati Blairov laburistički politički model već predložiti novi razvojni put za Hrvatsku koji će se temeljiti na socijalnoj državi u neoliberalnim globalnim okvirima. Za razvoj Hrvatske, tvrdi Vujić, nema recepta i modela koji je već primijenila neka druga država. "Hrvatska mora naći vlastiti put", kaže Vujić.

>email to:Robert Bajrusi

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika