Objavljeno u Nacionalu br. 545, 2006-04-24

Autor: Berislav Jelinić

NOVO RUHO SPLITSKOG STADIONA

Magaš gradi novu verziju 'Poljuda'

Akademik Boris Magaš, jedan od najpoznatijih hrvatskih arhitekata, prošli je tjedan uskoj skupini ljudi u Hrvatskom nogometnom zavezu prezentirao kako bi trebao izgledati obnovljeni stadion na Poljudu u Splitu

Vlatko Marković i Boris MagašVlatko Marković i Boris Magaš "Slučaj je htio da ja kao zagrebački trener tada budem na čelu Hajduka. Tih dana sa zanimanjem sam pratio kako je Boris Magaš čak i s klupskim oružarima raspravljao što bi bilo najkvalitetnije rješenje za budući stadion Hajduka. Na koncu smo dobili stadion na Poljudu. Svima nam je zastao dah, a i danas se divimo tom objektu. Međutim, vrijeme prolazi i čini se da je došao trenutak da Hrvatskoj ponovo zastane dah, ovaj put od nove verzije stadiona na Poljudu", rekao je za Nacional prošlog petka Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. Marković se s Borisom Magašem susreo prošlog petka prije podne u prostorijama Hrvatskog nogometnog saveza. Magaš je prošlih tjedana zbog angažmana na projektu kandidature Hrvatske za Europsko nogometno prvenstvo 2012. onamo počeo dolaziti gotovo svaki tjedan. Međutim, prošlog je petka i za Magaša osobno bio poseban, jer je maloj skupini ljudi u HNS-u prvi put prezentirao kako bi trebao izgledati novi stadion na Poljudu. Među njima je bila i ekipa Nacionala. Magaš je jedan od najpoznatijih hrvatskih arhitekata, akademik s brojnim nagradama, među kojima su dvije za životno djelo, ali karijeru mu je ponajviše obilježilo projektiranje splitskog stadiona na Poljudu 1979., koji je zadivio svijet svojom ljepotom.

Nepunih 27 godina poslije, potkraj ožujka, Magaš je počeo raditi idejni projekt novog poljudskog stadiona. Prije susreta s ekipom Nacionala novi poljudski stadion Magaš je prezentirao samo radnoj skupini HNS-a zaduženoj za kandidaturu Hrvatske za Europsko nogometno prvenstvo 2012. Hrvatska se za organizaciju tog natjecanja kandidirala zajedno s Mađarskom, a među ostalim uvjetima koje kandidati trebaju ispuniti, ključni su kvalitetni stadioni napravljeni prema standardima Uefe i Fife. U Hrvatskoj se i neovisno o toj kandidaturi već godinama obnavlja zagrebački stadion na Maksimiru, u Rijeci je projekt novog stadiona izrađen za potrebe kandidature za organizaciju Mediteranskih igara, u Osijeku je projekt novog stadiona u izradi, ali u Splitu se još donedavna na tom pitanju nije radilo ništa. Međutim, zadnjih tjedana to se promijenilo. Magaš je u samo nekoliko tjedana zajedno s arhitektom Vinkom Grgićem napravio idejno rješenje za poljudski stadion. Idejno rješenje vizualizirao je arhitekt Vinko Grgić, vlasnik i direktor tvrtke Entazis, koji s Magašem surađuje niz godina, a zajedno su radili na više sličnih projekata, poput idejnog rješenja za riječki stadion ili stadiona na zagrebačkom Jarunu. Idejni projekt za novi poljudski stadion nije potaknut samo kandidaturom Hrvatske za EP 2012., nego i zato što Split 2010. organizira Svjetski atletski kup. Održavanje Svjetskog atletskog kupa u Splitu doživljavaju kao uvod u još jednu kandidaturu za Svjetsko atletsko prvenstvo 2011., ili 2013., 20-ak godina nakon što je u Splitu 1990. već održano Svjetsko atletsko prvenstvo. Ako Split dobje organizaciju takvog natjecanja, čak i da Hrvatska ne dobije organizaciju Europskog nogometnog prvenstva, stadion na Poljudu morao bi se temeljito rekonstruirati. Zato je prilično izgledno da bi se i novi Magašev projekt kad-tad mogao realizirati.

Obnovljeni poljudski stadion bi prema Magaševim zamislima trebao izgledati još atraktivnije nego postojeći, koji je još uvijek najljepši stadion u Hrvatskoj, ali i na području cijele bivše Jugoslavije. Stadion bi trebao biti gotovo potpuno natkriven, a broj mjesta za sjedenje trebao bi se povećati na 44.000. To bi se trebalo postići spuštanjem razine tribina do atletske staze, te uklanjanjem zaštitnih ograda, koje su sportaše dijelile od publike. Međutim, nisu to jedini zahvati koji bi trebali posve promijeniti sliku današnjeg poljudskog stadiona. Magaš je izjavio za Nacional da je zadnjih godina više puta intenzivno razmišljao kako osuvremeniti poljudski stadion, te da je zadnjih tjedana samo pretočio u stvarnost ono na čemu je dugo radio. "Već dugo načelno sam znao što bi trebalo napraviti, ali priznajem da sam sve pojedinosti osmislio tek nedavno, kad sam ozbiljnije pristupio poslu. Dosad smo nekoliko puta razgovarali samo o krpanju stadiona, ali nakon što su se pojavili izgledi za organizaciju velikih nogometnih i atletskih natjecanja, pristupili smo ideji temeljite rekonstrukcije. Tako su stvoreni preduvjeti da novi poljudski stadion ponovo postane prepoznatljiv zaštitni znak ne samo nogometnog kluba Hajduk nego i cijele Hrvatske i njene arhitekture. Poljud je prema brojnim arhitektonskim standardima bio prvi stadion takve vrste u svijetu. Zato i njegova nova verzija treba biti na istom tragu", kaže Magaš.

Magaš je vizualizaciju stadiona na Poljudu povjerio Vinku Grgiću, s kojim vrlo dobro surađuje. Grgić o toj suradnji kaže: "Počeli smo surađivati nedugo nakon što sam završio fakultet i rad s Magašem nevjerojatno je iskustvo, ali i čast. S vremenom smo postali uigrani tim, posebno kad se radi o stadionima. Dovoljno je da samo u kratkim crtama kaže što zapravo želi napraviti, a vizualizaciju s punim povjerenjem prepušta meni", rekao je Grgić za Nacional. Prva verzija poljudskog stadiona rađena je prema standardima koje je svjetska nogometna organizacija postavila za održavanje SP-a u Njemačkoj 1974. Tada su za publiku bila predviđena mjesta za stajanje i sjedenje, dok se pod natkrivenim dijelom stadiona samo sjedilo. Pola sanitarnih čvorova bilo je izvan, a pola unutar stadiona. Vanjski dio sanitarija Splićani gotovo nikad nisu upotrebljavali, dok je unutarnji dio premalen za svu publiku. Već se prije smanjio broj mjesta na stadionu, nakon što je Fifa ukinula stajaća mjesta.

Taj bi se broj trebao ponovo povećati. To su samo neki od detalja o kojima je Magaš morao voditi računa pri obnovi stadiona. "Nakon što su ukinuta stajaća mjesta, na stadion je stalo 34.000 ljudi. Po novim pravilima Fife prvo smo trebali osigurati minimalno 40, a potom 44 tisuće sjedećih mjesta. To nisu jednostavni zahvati, a treba im svakako pristupati tako da stadion bude funkcionalan i nakon duljeg niza godina, što je s prvom verzijom Poljuda, srećom, uspjelo. Kad sam radio prvu verziju Poljuda, bilo je dosta napraviti nekoliko mjesta za televizijske ekipe. Danas pravila traže oko 6000 m2 samo za reportažna kola izvan stadiona. Osim toga, vjerojatno će se morati poduzeti i niz drugih zahvata, kao i na svakoj kući nakon 30 godina. Primjerice, u kući staroj 30 godina sasvim sigurno morate mijenjati slavine, kanalizacija je sasvim trula. Sve to morat će se napraviti i na Poljudu. Posao nam donekle olakšava to što je prva verzija stadiona vrlo funkcionalna, a i to što nikada nije napravljen treći sklop prostorija izvan stadiona, koji je bio predviđen iza zatvorene dvorane za trening. U tom trećem sklopu bit će izgrađeni svi potrebni sadržaji koji zahtijevaju nova pravila Fife. Bit će to po svim parametrima kompletna rekonstrukcija stadiona, koja će obuhvatiti i nove tartanske staze", kaže Magaš.

Dodaje da je nova konstrukcija stadiona tako postavljena da se posve veže na postojeću i tako tvori novi adekvatni sustav s elementima koji će biti pojačani. Sve to trebalo bi dovesti do stadiona koji će biti ponos Hrvatske, ali i njene arhitekture. Stadion na Poljudu projektiran je i izgrađen za samo tri godine, od 1976. do 1979., što je iznimno kratak rok. Stari olimpijski stadion nogometnog kluba Bayern iz Münchena projektiran je dvije, a građen punih šest godina. U današnje vrijeme, zahvaljujući uznapredovaloj tehnologiji, rok za izradu Poljuda bit će također kratak. Predviđa se da bi mogao biti dovršen do 2010. bez većih problema. Sve ovisi o novcu. O financijskom aspektu projekta još se uopće nije razgovaralo. Prema nekim predviđanjima, za takav projekt novog poljudskog stadiona bit će potrebno najmanje 50 milijuna eura, iznos koji će splitski gradski proračun teško izdržati. Međutim, predstavnicima gradske vlasti, koji su projekt vidjeli prošlog petka, nova verzija stadiona jako se svidjela. "Riječ je o projektu koji ostavlja bez daha. Split je zaslužio takav stadion. To bi doista i bilo u duhu postojeće poljudske ljepotice.

Magaš je ponovo napravio izvrstan posao. Ali mi bismo kao grad to jako teško izdržali te se nadamo da će to postati nacionalni projekt. Kad bismo uspjeli dobiti organizaciju Europskog nogometnog prvenstva, realizacija tog projekta bila bi posve izvjesna. No, čak i u suprotnom slučaju nećemo odustati", izjavio je za Nacional predsjednik Gradskog vijeća Željko Jerkov. Magaš također tvrdi da će troškovi biti veliki: "Tu se ne treba skrivati. Zna se koliko su koštali novi stadioni u Münchenu i drugim njemačkim gradovima. Slični će biti i troškovi poljudskog stadiona, ali bitno je da su oni opravdani i razumni." Iako se još ne može pouzdano govoriti hoće li i kada početi realizacija projekta novog poljudskog stadiona, izvjesno je da će troškovi izazvati javne polemike. Stadioni, za razliku od prometnica, nisu strateški interes države, a kvaliteta hrvatskog nogometa je takva da na utakmice uspije privući jedva nekoliko tisuća gledatelja.

S tog aspekta poljudski stadion, kao i ostali u koje bi se uložili milijuni, bio bi, barem iz današnje perspektive, promašena investicija, jer bi nakon velikih natjecanja bio pun možda nekoliko puta godišnje. Taj je problem još naglašeniji s novim stadionom u Rijeci, jer tamošnji nogometni klub čak i ove sezone, kad je u vrhu prve lige, na utakmice prosječno privuče najviše 4-5 tisuća ljudi. U splitskom se slučaju o tome još i može raspravljati, jer je to sredina s mnogo nogometnih zaljubljenika, koji bi u slučaju kvalitetnih igara Hajduka vjerojatno počeli dolaziti na utakmice u većem broju. Dio gledatelja privukao bi i novi stadion.

BIOGRAFIJA I PROJEKTI

1930. rođen u Karlovcu • 1955. diplomirao na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu • 1956. asistent na Katedri za projektiranje istog fakulteta • 1961. asistent na Katedri za teoriju i povijest arhitekture • 1964. sudionik Salzburškog seminara Američkih studija • 1967. šef projektne grupe projektnog biroa Interinženjering u Zagrebu • 1969. vodeći projektant Građevno-projektnog zavoda u Rijeci • 1974. izvanredni profesor za predmet elementi visokogradnje na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci • 1977. doktor tehničkih znanosti iz područja arhitekture i urbanizma • 1978. izvanredni profesor za predmete elementi visokogradnje i zgradarstvo na Fakultetu graditeljskih znanosti u Rijeci • 1980. redoviti profesor tih kolegija na Fakultetu graditeljskih znanosti • 1981. znanstveni savjetnik (reg. br. CR 2575) • 1883. redoviti profesor kolegija teorija arhitekture i projektiranje VIII i IX na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu • 1988. izvanredni član JAZU • 1990. savjetnik za arhitekturu i urbanizam predsjednika Republike • 1991. redovni član HAZU • 2001. profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

>email to:Berislav Jelenic

Vezane vijesti

Kultni japanski bend Boris u Močvari

Kultni japanski bend Boris u Močvari

Kultni japanski bend Boris napokon će se predstaviti hrvatskoj publici i to 21. srpnja u zagrebačkom klubu Močvara. Teško je ukratko opisati značaj,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika