Prije točno 20 godina dogodila se najveća nuklearna civilna katastrofa u povijesti čovječanstva u Černobilu u Ukrajini. U četvrtom reaktoru nuklearne centrale Lenjin dogodila se nesreća u kojoj veća količine pare nije uspjela polagano otići u turbine, nego je slomila otpor u cijevima i probila oklop reaktora. Eksplozija je izazvala požar u donjim dijelovima oštećena reaktora. Prvi su se na požarište uputili vatrogasci iz Černobila i radničkog naselja Pripjata izgrađenog u neposrednoj blizini nuklearke, tada stare samo četiri godine. U zoru 26. travnja iz tamošnje meteorološke stanice javili su kako bilježe pojačanu radioaktivnost u zraku. O posljedicama eksplozije dovoljno govori činjenica da je od oko 800 tisuća vojnika i vatrogasaca koji su radili na saniranju posljedicanjih 25 tisuća brzo umrlo, dok ostali boluju od teških bolesti. Radioaktivne tvari istekle su u atmosferu i brzo se proširli na susjednu Bjelorusiju.

Nedugo nakon nesreće stručnjaci su u Švedskoj digli uzbunu otkrivši radioaktivni oblak i komunističke vlasti u tadašnjem Sovjetskom Savezu više nisu mogli sakriti katastrofu. Teško su pogođene i Rusija te baltičke i skandinavske države, no radijacija se širila i na ostale dijelove Europe. I u Hrvatskoj je preporučeno da se ne izlazi iz kuće nekoliko dana, pogotovo za kišnog vremena, te da se neko vrijeme ne konzumiraju mlijeko i salata. Nakon što su ugasili vatru, oko smrtonosnog reaktora podigli su golemi, metalni 'sarkofag' veličine nogometnog igrališta i visine preko 100 metara, pokrov konstruiran od 340 tisuća kubičnih metara betona i 3000 tona čelika. Na černobilsku katastrofu stručnjaci su podsjetili prošle godine, iznoseći nove uznemirujuće vijesti. "Iako je četvrti reaktor obložen privremenim pokrovom, koji radijaciju može zadržavati 20-30 godina, ni danas nije sigurno koliko je točno radioaktivnih tvari u njemu zatočeno (prema nekim proračunima 95 posto). Budući da je pokrov oštećen, kroz mnoge pukotine prolazi voda, postoji opasnost da se sruši, pri čemu bi ponovno cijela Europa bila u opasnosti", upozorili su međunarodnu zajednicu koja je nakon toga odobrila pomoć od oko 800 milijuna dolara za pojačavanje sarkofaga. Nakon eksplozije černobilskog nuklearnog reaktora u atmosferu je izletio oblak radioaktivnog onečišćenja koji se zbog smjera vjetra širio na sjeverozapad i prekrio susjednu Bjelorusiju. Malo je poznato da je upravo ta zemlja najpogođenija radijacijom: oko petine područja te zemlje danas je radioaktivno. Radioaktivni oblak proširio se ubrzo na ostatak Europe.

Koliko je pogođen ostatak Europe i svijeta, teško je izračunati, jer su i uzroci obolijevanja od raka, primjerice, još uvijek velikim dijelom nepoznati. Oko razmjera katastrofe i danas se vode žučni sporovi: neke procjene govore o više od pola milijuna ljudi koji su dosad umrli od direktnih posljedica incidenta u Černobilu. Zanimljivo, službene procjene UN-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju neusporedivo su blaže i govore o nekoliko tisuća stradalih. Danas se pretpostavlja da unutar 30 kvadratnih kilometara izolirane 'mrtve zone' oko Černobila normalan život neće biti moguć u idućih pet stotina godina.