Branitelji hrvatskog generala Ante Gotovine u petak su Haaškom sudu predali preliminarni prigovor kojim traže odbacivanje predložene zajedničke optužnice s generalima Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem, na temelju njezinih formalnih i subjektivnih nedostataka. "Ante Gotovina traži da sudsko vijeće prema Pravilu 72. ICTY-a odbaci predloženu zajedničku optužnicu jer je nedopustivo nejasna i ne informira ga primjereno o optužbama za koje se tereti", navode branitelji Luka Mišetić i Gregory Kehoe u podnesku.

Oni ističu kako se prijedlogom optužnice "ne utvrđuje subjektivna materijalna jurisdikcija ICTY-a nad operacijom Oluja" jer se u njemu navode činjenice koje pokazuju kako "akcija nije bila dovoljnog intenziteta da bi dostigla razinu oružanog sukoba prema međunarodnom pravu, što je preduvjet za tu jurisdikciju". Branitelji navode da optužnica ne udovoljava propisanim pravnim standardima jer: ne daje naznake odnosa pojedine točke optužbe i oblika odgovornosti, ne sadrži koncizne navode o činjenicama i optužbama za koje se tereti optuženi, te ne identificira pojedine postupke i ponašanja optuženih koji su temelj optužbi. Također se navodi kako u pogledu "udruženog zločinačkog pothvata" (UZP) ne precizira tražene kategorije kao što su priroda pothvata, cilj, vrijeme trajanja, sudionici i oblici sudjelovanja. Nadalje, prijedlog optužnice prema Mišetiću i Kehou, "ne uspijeva dokazati da je Gotovina imao ovlasti za kažnjavanje; ne utvrđuje prirodu odnosa između Čermaka i Gotovine te ne razjašnjava da li se Gotovina po zapovjednoj odgovornosti tereti za kaznena djela koje je navodno počinio Čermak".

U tom se kontekstu naglašava kako je "potpuno nejasno je li Gotovina optužen kao nadređeni Čermaku, Čermak optužen kao nedređeni Gotovini ili ni jedan nije optužen zbog zapovjedne odgovornosti nad drugim". Branitelji ukazuju i na druge nedostatke kao što je da nisu identificirani sudionici UZP-a niti njihova subordinacija, da se ne objašnjava Gotovinino navodno sudjelovanje u zataškavanju zločina lažnim informacijama, da nisu locirane masovne grobnice, da se ne navodi koje žrtve su ubile "hrvatske snage". Obrana citira i optužnicu Slobodanu Miloševiću u kojoj se trajanje oružanog sukoba na teritoriju RH ograničava na razdoblje od "najmanje 1. kolovoza 1991. do najmanje 1. lipnja 1992. s time da je do 7. listopada 1991. to bio oružani sukob bio unutarnji a od 8. listopada 1991. međunarodni i djelomična okupacija". Mišetić i Kehoe u podnesku napominju kako preliminarni prigovor na prijedlog zajedničke optužnice upućuju ne temelju usmenog naloga sudskog vijeća, izdanog na statusnoj sjednici 7. travnja, jer pravila ICTY-a takav potez omogućuju tek nakon potvrđivanja optužnice, što ovdje nije slučaj, prenosi Hina.