Objavljeno u Nacionalu br. 547, 2006-05-08

Autor: Stanko Borić

EKSKLUZIVNO

Elita kardiologije u Cavtatu

U Cavtatu su od 3. do 7. svibnja održani 14. kardiološki kongres Alpe Adria i 6. kongres Hrvatskog kardiološkog društva uz goste iz Clevelend klinike iz SAD-a

Panos Vardas iz Grčke, Roberto Ferrari iz Italije te Mihail Tendera iz Poljske u društvu domaćina i organizatora Kongresa Davora Miličića Panos Vardas iz Grčke, Roberto Ferrari iz Italije te Mihail Tendera iz Poljske u društvu domaćina i organizatora Kongresa Davora Miličića Cavtat je od 3. do 7. svibnja bio domaćin 14. kardiološkog kongresa Alpe Adria, a ujedno je održan i 6. kongres Hrvatskoga kardiološkoga društva. Bila je to prilika da se u Hrvatskoj okupe najuglednija imena europske i svjetske kardiologije. Uz najpoznatije europske kardiologe kao što su Mihail Tendera, predsjednik Europskoga kardiološkog društva te potpredsjednici toga društva, Roberto Ferrari i Panos Vardas, gosti Alpe Adria kongresa bili su i liječnici iz najuglednije svjetske kardiološke klinike, klinike Cleveland u Ohiu, te doktor Stevo Lulius sa sveučilišta u Michiganu. Jedan od najzaslužnijih za uspješnu organizaciju kongresa je predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić.

"Uz goste iz zemalja regije Jadrana i Alpa, na kongresu su se okupili kardiolozi iz ostatka Europe i čitavoga svijeta. Imamo tu Ukrajinaca, Šveđana, Rusa, Norvežana te uglednih gostiju iz Amerike. Kardiolozi iz Cleveland klinike su imali simpozij Cleveland clinic highlihts koji je bio prilika da se vide dostignuća najpoznatijih svjetskih kardiologa", napomenuo je Miličić. Među brojnim europskim stručnjacima iz područja kardiologije bio je i Roberto Ferrari, potpredsjednik Europskog kardiološkog društva. Ferrari dolazi iz sjevernotalijanskoga gradića Ferrara, smještenog između Venecije i Firence gdje radi kao profesor kardiologije na tamošnjem sveučilištu. U svojoj bogatoj profesionalnoj karijeri izdao je 13 knjiga i više od 500 članaka. Magistrirao je na Bolonjskom sveučilištu, a doktorat je stekao na uglednom University of London. U karijeri se mnogo bavio proučavanjem osnovnih molekularnih mehanizama miokardalne ishemije te zatajenjem srca. Za razliku od prije 15-20 godina danas se uvelike smanjio period vremena potreban za rehabilitaciju, čak i nakon najsloženijih operacija. Ferrari o tome kaže: "Na svakome području kardiologije danas se nastoji pacijenta što brže mobilizirati i otpustiti što ranije. Prije 20 godina pacijenti su nakon operacije srca u bolnici ostajali i po mjesec dana, dok se danas otpuštaju nakon samo nekoliko dana, primjerice nakon primarne angioplastike pacijent izlazi nakon samo tri dana. Uvelike se promjenila liječnička dogma po tim pitanjima. Prije nekoliko desetljeća vjerovalo se kako je za teže srčane bolesnike bolje da duže ostaju u krevetu, a danas je upravo suprotno.

Velike su se promjene dogodile u posljednjih desetak godina s novim spoznajama. Vjerovalo se da ako srce kuce sporo i relativno neučinkovito treba mu dati lijekove kako bi kucalo brže i bolje. Ti lijekovi su bili efikasni u kraćem periodu, no dugoročno su pacijenti umirali. Danas se koriste lijekovi koji djeluju na suprotan način i pacijente se potiče na aktivnosti. Takva radikalna promjena se zbila zbog spoznaje da se liječenjem bolesti srca ne liječi samo srce već cijeli organizam", ističe Ferrari. Kao iskusan kardiolog s velikim profesionalnim iskustvom, Ferrari procjenjuje kako je vrlo teško ocijeniti koje europske zemlje odnosno klinike imaju najbolje kardiologe. Za razliku od Amerike gdje se zdravstvene ustanove svake godine iznova evaluiraju i gdje se zna koje su najbolje i najuglednije klinike, u Europi je teže sastaviti takvu listu. Jedan od razloga leži i u činjenici da se razina medicinske skrbi na Starome kontinentu uvelike poboljšala posljednjih desetak godina, a zahvaljujući dobroj međusobnoj suradnji i razmjeni znanja europskih kardiologa, nema više zemalja koje mnogo zaostaju u tretiranju kardioloških oboljenja. "Danas većina europskih stručnjaka koristi najnaprednije metode liječenja i teško je izdvojiti zemlje koje imaju bolje klinike i doktore od ostalih. Razina medicinske skrbi i tretmana je manje - više ujednačena u većini europskih zemalja pa je nezahvalno izdvojiti nekoga", napominje Ferrari i sa svoga stajališta sveučilišnoga profesora kaže kako je vrlo teško ocjenjivati doktore.

"Znate, teško je pronaći neke kriterije. Primjerice, kako ocjeniti je li vredniji odnosno bolji netko tko izdaje puno radova ili pak netko tko izvodi mnogo operacija. Teškoća je i u tome što se uvjeti rada od jedne do druge zemlje razlikuju", kaže Ferrari i napominje kako su simpoziji ovakve vrste dragocjeni za razmjenu iskustava. S time se slaže i Mihail Tendera, predsjednik Europskog kardiološkog društva. Tendera je od 2004. čelni čovjek karidološkog odjela jedne od najvećih poljskih bolnica u Katowicama. Najpoznatiji poljski kardiolog napominje kako je u današnjoj Europi, a posebno Europskoj uniji razina kvalitete liječenja sve ujednačenija.

"Na području kardiologije, odnosno liječenja i prevencije bolesti srca bez sumnje je postojala velika razlika između Istočne Europe, gdje je Poljska iz koje ja dolazim i tzv. Zapadne Europe. No, u usporedbi s primjerice ranim 1990-im godinama, ostvaren je veliki napredak u pogledu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti koja je sada uvelike manja. Ima više razloga tome. Jedan je poboljšanje prehrane, odnosno veća mogućnost izbora hrane, a i smanjuje se broj pušača cigareta. Također je izuzetno porasla briga ljudi za zdravlje srca", kazao je Tendera. Jedno od područja Tenderinog znanstvenog rada i njegovog posebnog interesa jest i zatajenje srca koje je posljednjih godina u velikom porastu. "Jedan od razloga je taj što je to bolest starijih ljudi, a kako populacija stari tako se povećava i broj oboljelih od zatajenja srca. Drugi razlog je, paradoksalno, činjenica da se danas akutni kardiološki problemi puno bolje liječe nego nekada pa mnogi ljudi prežive stanja koja ranije ne bi preživjeli. No, nastavljaju živjeti sa srcem koje nije potpuno ispravno pa dolazi do zatajenja srca. Zato zatajenje srca postaje značajno polje kompletne medicine, a posebno kardiologije", kazao je Tendera. Devedeset posto zatajenja srca povezano je pak s raznim bolestima srca, a jedan od uzročnika zatajenja srca je i hipertenzija. "Dobar način prevencije hipertenzije su vježbanje i kontroliranje unošenja soli u organizam, no ono što je važno jest spoznaja da netko ima hipertenziju. Gotovo polovica onih koji imaju hipertenziju ne znaju da je imaju. Od onih koji znaju da je imaju, samo polovica se liječi, a od te polovice samo oko 50 posto njih se liječi ispravno. Rješenje problema leži u podizanju svijesti ljudi o opasnosti hipertenzije, a to nije lako jer ljudi koji imaju hipertenziju ne osjećaju nikakvu bol. Hipertenzija se u konačnici ispoljava u obliku miokardialne nepravilnosti i srčanog udar. Pored toga traži i dugotrajno liječenje na što mnogo ljudi nije spremno", napominje Tendera.

Drugi potpredsjednik Eurospkog kardiološkog društva Panos Vardas dolazi iz Grčke. Vardas živi na Kreti gdje radi kao šef kardiološkog odjela tamošnje bolnice. Također je i dekan Medicinske škole na Kreti, a ujedno je i tajnik Europskog udruženja za aritmiju koja je ujedno i područje njegovog primarnog interesa. "U posljednjih 20 godina na području aritmije napravljena su revolucionarna dostignuća. Iznenadna smrt je u industrijski razvijenim zemljama jedan od najčešćih uzroka smrti. Sada pomoću posebnih uređaja uspijevamo liječiti i najteže pacijente. Uređaji koji u tome pomažu su kardioverterdefibliratori, a pomažu pacijentima koji su u opanosti od smrtonosnih aritmija. To su male elektronske naprave slične pacemakerima, koje pomažu kod uspostavljanja pravilnog ritma srčanog rada, te su u stanju prepoznati aritmije koje su opasne po život i tako spašavaju čovjekov život. Također je tu i nova, inovativna tehnika nazvana ablacija, koja uništava dijelove tkiva koji uzrokuju aritmije. Ablacija se uglavnom radi korištenjem frekvencija radio valova kao energije iako ima i drugih izvora potrebne energije.

Zahvaljujući svemu tome nisu više potrebne rizičnije operacije na otvorenom srcu", kazao je Vardas o najnovijim dostignućima na području svoje specijalizacije. Iako je i sam Mediteranac, Vardas smatra kako su priče o navodno izuzetno blagotvornom učinku mediteranske prehrane na zdravlje ljudi, pogotovo krvožilnog sustava ponešto preuveličane. "Mediteranska ishrana prije 30 - 40 godina je bila ustvari prehrana siromašnih ljudi koji su mnogo radili. Primjerice, Mediteranci su svakodnevno radili na poljima i mnogo pješačili, odnosno na neki su se način bavili tjelovježbom što je samo po sebi dobro za srce. Ishrana se sastojala primarno od maslina, rajčica te nešto kruha i malo sira jer jednostavno nisu imali drugo. Meso se primjerice u Grčkoj jelo vrlo rijetko, ponekad i samo nekoliko puta godišnje. Ishrana Mediteranaca danas u odnosu na prije 30 godina je uvelike promijenjena", kazao je Vardas kojemu se sviđaju ovakove vrste skupova. "Svakako je od velike koristi održavati ovakve događaje. Oni svakako pomažu u razmjeni znanja i novih informacija pogotovo kada se, kao u ovom slučaju, radi o najboljim stručnjacima sa svojih područja. U skupinu najboljih stručnjaka koji prisustvuju kongresu bez sumnje spadaju Conrad Simpfendorfer, Joe i Ellen Sabik, Gary Francis i Mark Penn, iz klinike Cleveland iz Ohia. To su imena koja spadaju u sam svjetski kardiološki vrh.

"Mislim da je za kvalitetu naše klinike zaslužna kombinacija uspješnoga timskoga rada i konstantnoga rada na novim otkrićima i inovacijama. Cleveland klinika i njeni ljudi su zaslužni za otkrića kao što su koronarna angiografija, a prva ugradnja bypassa je izvedena upravo na našoj klinici", kazao je Conrad Simpfenorfer koji je u Cleveland iz Čilea došao još 1976. godine, a tamo radi i danas. "Na Cleveland kliniku sam došao 1976. radi učenja i obuke iz kadiologije jer je bila poznata po svojoj reputaciji. Nakon obuke na klinici, ostao sam tamo raditi, a moja uža specijalnost je interventna kardiologija poput angioplastike i sl. Iako se sa svojim ljudima bavimo i preventivom, prvenstveno radimo na rješavanju problema kada se oni već manifestiraju.

Ono čime se posebno bavimo jest sprečavanje ponovnog blokiranja arterija. Zahvaljući novim metodama i lijekovima na tom području, sve se manje izvodi operacija ugradnje premosnice. Zahvaljujući novim tehnologijama i spoznajama, skraćuje se i period potreban za oporavak pacijenta", kazao je Simpfendorfer. Iako stiže iz najpoznatije američke, a vjerovatno i svjetske klinike, Simpfendorfer kaže kako razlike u kvaliteti europske i američke kardiologije nema. "Iako se nadmeću jedni s drugima, ne može se reći da su američki ili europski stručnjaci bolji jedni od drugih. Jednostavno, na istoj su razini i jedni i drugi", rekao je Simpfendorfer. Moderna medicina napreduje sve više pa je tako moguće izvoditi operacije i na još nerođenoj djeci. "Mnoge srčane nepravilnosti mogu se utvrditi dok je dijete još u maternici. Nove metode i tehnologija omogućuju da se određene nepravilnosti mogu tretirati dok je dijete još nerođeno. To su uglavnom parcijalne, a ne potpune korekcije, no i one omogućuju djetetu normalan razvoj", rekao je Simpfendorfer koji smatra kako je pušenje jedan od najpogubnijih faktora za kardiološki sustav čovjeka. "Kardiovaskularna oboljenja glavni su uzročnik smrti u SAD-u, a podaci govore da je tako i u Hrvatskoj. U Americi se stopa smrtnosti od tih oboljenja, zahvaljujući ubrzanom smanjenju pušača koji sada čine oko 28 posto populacije, dosta smanjuje, ali i dalje su kardiovaskularna oboljenja prvi uzročnik smrti. Hrvatska ima također veliku stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prema meni dostupnim saznanjima, najveći problem je pušenje. Na drugom mjestu je visoki tlak, dok je primjerice u Americi veliki problem nezdrava, brza hrana koja u Hrvatskoj nije toliko prisutna. Stres primjerice nije toliko poguban za srce kao što se misli. Nije ni blizu uzročnicima kao što su pušenje, kolesterol, dijabetes, visoki tlak..." Sam kongres se sastojao od znanstvenih simpozija koji su bili posvećeni najbitnijim kardiološkim temama koje se onda razrađuju na simpoziju.

"Simpoziji su dali pregled onoga što je najbitnije i najnovije u svim segmentima kardiologije. Na njima su govorili pozvani gosti, što vodeći hrvatski kardiolozi, što gosti iz inozemstva. Kardiolozi su ljudi koji zaista prate svoju struku pa predavanja zaista moraju biti na viskoj razini ukoliko se želi imati dobru slušanost i posjećenost. Drugi dio kongresa sastojao se od prikazivanja vlastitih rezultata i istraživanja čime jedni drugima pokazujemo što smo radili. Kako je ovo ujedno i Hrvatski nacionalni kongres, na ovaj način rekapituliramo i stanje u našoj kardiologiji", kazao je predsjednik Kongresa Davor Miličić. S financijske strane, kongres je stajao puno novaca što su većim dijelom pokrile farmaceutske tvrtke i tvrtke povezane s medicinskom opremom. "Bez njihove pomoći ne bi bilo kongresa, no dio novca dolazi i iz kotizacija. Nadamo se da ćemo dobiti i potporu Ministarstva znanosti. Treba naglasiti da u Alpe Adria udruzi kardiologa imamo običaj da sami snosimo troškove puta, a neki i troškove smještaja. Posebno bih naglasio da je Cleveland klinika u potpunosti pokrila troškove svojih predstavnika što je ustvari dar te klinike Hrvatskom kardiološkom društvu", kazao je Miličić ističući važnost ovakvih događanja za Hrvatsku. "Od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj umire više od polovice ukupno preminulih. Stoga, ne treba posebno isticati koliko je važno da Hrvatska prati najnovija dostignuća svjetske kardiologije jer je to siguran zalog zdravlja i smanjivanja smrtnosti. Ovaj kongres će svakako u tome pomoći".

>email to:Stanko Boric

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika