Objavljeno u Nacionalu br. 547, 2006-05-08

Autor: Berislav Jelinić

UDAR VLADE NA ZELENAŠE

'Dačov zakon' protiv kamatara

Samoubojstvo Davora Cepetića Dača zbog prijetnji kamatara Sebastijana Chake potaknulo je Vladu da promijeni zakon i poveća kazne za lihvare

vrijeme Cepetićeva stradavanja radna skupina eksperata već je pripremala izmjene kaznenog zakona, koje bi državi trebale pomoći u lakšem obračunu s kriminalcima i smanjiti kriminalitetvrijeme Cepetićeva stradavanja radna skupina eksperata već je pripremala izmjene kaznenog zakona, koje bi državi trebale pomoći u lakšem obračunu s kriminalcima i smanjiti kriminalitetSamoubojstvo zagrebačkog poduzetnika Davorina Cepetića zvanog Dač, koji se 18. siječnja ubio zbog prijetnji kamatara Sebastijana Chake, moglo bi uskoro postati prvim tragičnim događajem koji je konkretno utjecao na izmjenu hrvatskog kaznenog zakona. Drama obitelji Cepetić, koju je Nacional detaljno opisao nedugo nakon njegove smrti, duboko je potresla hrvatsku javnost, ali i nadležne državne institucije. U vrijeme Cepetićeva stradavanja radna skupina eksperata već je pripremala izmjene kaznenog zakona, koje bi državi trebale pomoći u lakšem obračunu s kriminalcima i smanjiti kriminalitet. Vlada je konačni prijedlog promjena u kaznenom zakonu Saboru poslala koncem travnja, a pozornost javnosti privukli su prijedlozi za povećanje kazni za dilere droge, pedofile i kamatare. Nacional je iz krugova bliskih Vladi doznao da je prijedlog za povećanje kazni za kamatare, zapravo inicirala drama obitelji Cepetić, koja je navela premijera Sanadera da zatraži žestoki obračun s kamatarima.

Udar Vlade na kamatare utoliko je zapravo inicirao Sebastijan Chaka, osoba zbog čijih se prijetnji i pritisaka Cepetić ubio. Prema postojećim odredbama u kaznenom zakonu, za lihvarenje se moglo odgovarati plaćanjem novčane kazne, ili u najgorem slučaju jednogodišnjom zatvorskom kaznom. Tako postavljena kazna u praksi bi dovodila do toga da bi čak i eventualno osuđeni kamatar zatvorsku kaznu zapravo odsluživao na slobodi, jer bi mu bila ostavljena mogućnost stavljanja na kušnju, odnosno određivanja uvjetne kazne. Kako je sklapanje lihvarskih ugovora kazneno djelo koje se vrlo rijetko prijavljuje, a zbog njega kamatari još rjeđe bivaju pravomoćno osuđeni i u tim rijetkim situacijama oni bi još rjeđe kaznu služili u zatvoru. Takvu situaciju, koja je praktično ohrabrivala kamatare na nastavak nasilničkog i brutalnog ponašanja promijenio je Sebastijan Chaka, zbog kojeg se ubio Davorin Cepetić Dač. Cepetić si je 18. siječnja prostrijelio glavu pištoljem marke Beretta, u Radićevoj ulici u Zagrebu kod kafića Palainovka, u blizini svoje obiteljske kuće.

Cepetić je bio poznati zagrebački dečko, spretan građevinski poduzetnik, koji je s obitelji živio iznad hrvatskog prosjeka. Međutim, on je u studenome 1998., od svog poznanika Chake posudio 250 tisuća eura za kupnju zemljišta na Šestinskom vijencu koje mu se učinilo vrlo povoljnim. Ugovor koji su potpisali sadržavao je datum do kojeg Cepetić mora vratiti novac Chaki: točno godinu dana od dana posudbe, 11. studenog 1999., uz kamatu od 2,5 posto godišnje. U slučaju da Cepetić do tog roka ne vrati sav novac, kamatna stopa od 1. siječnja 2000. raste 0,5 posto godišnje. Za spomenutu svotu Cepetić je svom vjerovniku obećao prepustiti jedan od stanova u spomenutom objektu. Kako je za izgradnju triju dvostrukih objekata s ukupno šest stanova Cepetić podigao i bankovni kredit, banka se upisala kao vlasnik nad nekretninama sve do isplate kredita. Čim su zgrade bile dovršene, prvi stanar u jednoj od kuća na Šestinskom vijencu 13 postao je Sebastijan Chaka.

No umjesto da se pridržava dogovora, Chaka je počeo zaračunavati kamate na već otplaćeni dug, s objašnjenjem da se, zbog bankovne hipoteke, još uvijek nije upisao kao vlasnik nad nekretninom. Dugovi prema Chaki iz dana u dan vrtoglavo su rasli, pa je u jednom trenutku kamata koju je zaračunavao Cepetiću između 2004. i 2005. godine iznosila 170 tisuća kuna mjesečno. Konačno, 1. srpnja 2004. Sebastijan Chaka i Davor Cepetić potpisali su Ugovor o zajmu u komu piše da Sebastijan Chaka kao zajmodavac predaje Davoru Cepetiću iznos od 2.919.790,70 eura koji se Cepetić obvezuje vratiti do 31. prosinca 2005. godine. Cepetić se na razne načine pokušavao izvući iz problema sa Chakom, ali nije uspijevao. Dodatno ga je pogodila i obiteljska tragedija, jer mu je kći oboljela od leukemije. Poruke koje je Cepetić ostavio obitelji nakon samoubojstva pokazuju da ni zdravstvena drama Cepetićeve kćeri nije smetala Chaki da prijeti svim članovima Cepetićeve obitelji. Na koncu se Cepetić ubio i u oproštajnim porukama zamolio policiju da procesuira Chaku, navodeći da je on glavni krivac za njegovo samoubojstvo. Policija je ubrzo potom uhitila Chaku. Zadržan je u pritvoru i naknadno optužen ne samo za kamatarenje, već i za poticanje na samoubojstvo, toliko rijetko kazneno djelo da za njega gotovo uopće ne postoje statistike. Međutim, to je pokazalo da je država očito odlučila stati na kraj kamatarima, gdje je god to moguće.

Zbog Chakine brutalnosti, za kamatarenje bi se ubuduće moglo ići u zatvor u trajanju od jedne do tri godine. Kamatarenje uglavnom prati protupravna naplata, koja je uvijek nasilna. To najbolje pokazuje drama obitelji Cepetić. U budućnosti bi se za dokazano kamatarenje i nasilnu protupravnu naplatu moglo dobiti zatvorsku kaznu od 3 do 10 godina. Tako povećane zatvorske kazne onemogućile bi sudovima da prvi puta osuđene kamatare "nagrade" uvjetnom zatvorskom kaznom, koja bi ih stimulirala na ponavljanje kaznenih djela. Naime, kaznena politika ubuduće neće dopuštati da se kazna zatvora koja je propisana u trajanju većem od 3 godine, alternativno zamjenjuje uvjetnom kaznom. To bi trebao biti tek početak borbe protiv kamatarenja. U državnom odvjetništvu navode da se radi o specifičnom kaznenom djelu, koje se u pravilu teško dokazuje, a kažnjavanje lihvara otežava i činjenica da u početku postoji i volja žrtve da sama pristupi počinitelju. Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, za Nacional je izjavio da su te okolnosti najvjerojatnije u pozadini vrlo malog broja prijavljenih i izuzetno malog broja osuđenih kamatara u Hrvatskoj.

"U Hrvatskoj je prošle godine bilo svega 30 prijava za sklapanje lihvarskih ugovora. O koliko se malom broju prijava radi najbolje pokazuje podatak da je u Hrvatskoj prošle godine podneseno 43.996 kaznenih prijava za odrasle osobe. Osim toga, od tih 30 prijava, neke su uzete u rad i ranijih godina. U šesnaest od trideset slučajeva, prijave su odbačene. Među ostalim, lako je moguće da se to dogodilo i zato što se oštećenom nisu mogle dokazati teške imovinske prilike. Samo u 13 od 30 slučajeva podignute su optužnice. Do danas je doneseno 6 presuda: u četiri slučaja radilo se o osudama, dok su u preostala dva slučaja prijavljene osobe oslobođene. Od te četiri kazne, jedan je kamatar osuđen na novčanu kaznu, a preostala trojica na uvjetne kazne, što znači da nisu u zatvoru.

U Zagrebu je bilo 7 prijava, ali nijedan postupak još nije završen. Predmeti koji su okončani uglavnom se odnose na male sredine", izjavio je za Nacional Dragan Novosel. Ovakvu situaciju djelomično je prouzrokovala i smiješno mala kazna za sklapanje lihvarskih ugovora, ali u puno većoj mjeri i neke druge okolnosti navedene u kaznenom zakonu, koje otežavaju dokazivanje tog kaznenog djela. Primjerice, zakon kaže da će za sklapanje lihvarskog ugovora biti kažnjen onaj koji sklopi ugovor kojim si osigurava nesrazmjernu korist, ali koristeći nuždu, teške imovinske prilike, nedovoljno iskustvo, lakomislenost, ili smanjenu sposobnost rasuđivanja druge osobe. To je u praksi uvijek teško dokazati, jer žrtve kamatara u pravilu svjesno idu posuđivati novac, pristajući na takve uvjete. Čak i ako se dogodi da netko, primjerice, od kamatara posuđuje novac za operaciju koja bi njemu, ili članu njegove obitelji, spasila život, teško će se dokazati da je kamatar iskoristio nuždu onoga komu posuđuje, ako mu ta osoba nije rekla zašto traži novac. Dodatne probleme stvara i to što se u pravilu kod javnih bilježnika sklapaju ugovori u kojima je kamata unaprijed uključena u glavnicu. Tako se rijetko mogu pronaći ugovori gdje je ugovorena kamata od 20 posto godišnje, već se u pravilu nalaze beskamatni ugovori, ili oni sa kamatama manjim od bankovnih.

Sve to otežava dokazivanje kamatarenja. Nije jednostavno dokazati niti prijetnje ubojstvom, ili zastrašivanja kako bi se nerealno visoki dug naplatio, iako se u takvim slučajevima mogu odrediti i znatno više zatvorske kazne. Zanimljivo je da Uskok još nije zaprimio niti jednu kaznenu prijavu protiv grupe koja se udružila radi kamatarenja i protupravne naplate. Međutim, u državnom odvjetništvu tvrde da ipak postoje načini kako otkriti i koliko netko kamatari. Ključno je da žrtve, ili svatko tko može ponuditi kvalitetne informacije, kamatare prijavljuju bez straha da oni kontroliraju policiju, u što je Chaka očito uvjerio pokojnog Cepetića. Ako su žrtve voljne svjedočiti, otkrivanju kamatarenja pridonosi veći broj sklopljenih ugovora, čak i ako se radi o nominalno beskamatnim kreditima. Postavlja se pitanje kakav interes ima osoba koja većem broju ljudi posuđuje novac bez naknade, te sudac u takvim situacijama, uz svjedočenja o kamatarenju, može lakše donijeti osuđujuću presudu. Kamatarima se može ući u trag i provjerama telefonskih brojeva, koje se često zna pronaći ispod brisača automobila, ili na drugim javnim mjestima, a putem kojih se nudi brz put do povoljnih kredita. U suzbijanju kamatarenja prevencija može biti vrlo učinkovita.

Građani bi trebali voditi računa o motivima ljudi koji im posuđuju novac, navodno po povoljnim uvjetima, ali i sami promisliti na što bi sve mogli biti spremni oni koji očekuju zaradu veću od 20 posto godišnje. Zato bi se po zajmove ipak trebalo ići u banke, a ne kod privatnih osoba, a prilikom potpisivanja ugovora kod javnog bilježnika ne bi trebalo pristajati na ugradnju kamate u glavnicu, kako bi se stvorio privid beskamatne posudbe.

>email to:Berislav Jelenic

Vezane vijesti

Kamataru Chaki 4 godine zatvora

Zbog višegodišnjeg kamatarenja, koje je natjeralo zagrebačkog poduzetnika Davora Cepetića Dača na samoubojstvo, 47-godišnji Sami Chaka je u četvrtak… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika