Karl Schmidt, hrvatski partner španjolskog vinskog magnata Pedra Ferrera Nakon što je u kolovozu prošle godine posjetio Hrvatsku i otok Vis, Pedro Ferrer, vlasnik multinacionalne kompanije Freixenet koja proizvodi najprodavanije pjenušce na svijetu, prije nekoliko dana sklopio je dogovore o osnivanju hrvatske podružnice svoje kompanije. Ferrerovi hrvatski partneri u tom projektu su Ljerka Rašan, Zlatko Lukačević i Karl Schmidt, koji je za Nacional otkrio pojedinosti projekta kojim će hrvatska vina biti distribuirana u 150 zemalja svijeta: "Glavna je ideja našeg projekta da za početak u Hrvatskoj imamo dvije vinarije. Jedna će biti u Slavoniji, a druga u Dalmaciji, zasad planiramo da to bude otok Vis. Ova u Slavoniji bila bi na virovitičko-slatinskom ili požeško-kutjevačkom području.

U Slavoniji bismo proizvodili crna vina i pjenušac, a na Visu bi uglavnom bila proizvodnja crnog vina, malog plavca zinfandela, desertnog vina iz Vugave i rezerve šampanjca za specijalne kupce. Freixenet, naime, proizvodi posebnu vrstu šampanjca za španjolsku kraljevsku obitelj, a taj se šampanjac proizvodi od najbiranijeg grožđa.” Prva lokacija za koju su se Schmidt i Ferrer zainteresirali bila je vinarija u Slavoniji. "Zasad imamo oko 15 hektara koje smo kupili, a konačni cilj nam je imati oko 150 hektara svojih vinograda. Sve ostalo radili bi kooperanti, mlade obitelji, a mi bismo im pružali financijsku pomoć i tehnički know-how, educirali ih da imaju svoje malo obiteljsko gospodarstvo, ali na način kako je nama potrebno. Mi bismo, naravno, jamčili plaćanje u roku od 30 dana, da izbjegnemo sadašnju situaciju kad svi kupuju, a nitko ne plaća ili se plaća tek nakon godinu dana. Htjeli bismo imati gospodarstvo od minimalno 3 do 5 hektara. Ne bismo htjeli da netko ima 50 hektara, nego nam je cilj imati dvadesetak obitelji kao kooperante koje bismo uključili u projekt. U prve tri godine planiramo dvadesetak obitelji, za poslije ćemo vidjeti.

Trenutačno razgledavamo terene, bili smo u Požegi kod župana na razgovoru, sljedeći tjedan idemo u Viroviticu. Želimo naći što bolje terene i što bolje klimatske uvjete i podršku", kaže Schmidt. Neuobičajenu poslovnu politiku tvrtke Freixenet Hrvatska koja traži kooperante, umjesto da kupuje zemljišta i vinograde, Schmidt objašnjava dugogodišnjom poslovnom politikom kompanije Freixenet, koja tako posluje u mnogim zemljama: "Freixenet u Penednesu ima 33.000 hektara samo za tu jednu vinariju, a od toga samo 330 svojih hektara, ostalo je u vlasništvu kooperanata od kojih se otkupljuje grožđe. Freixenet je još u svojim počecima razvio tu filozofiju da nema puno svojih vinograda, nego da cijela pokrajina može živjeti od tog posla. To je donekle suprotno politici koja postoji kod nas, a meni se to svidjelo jer je to pokazatelj zdravog poslovnog duha. Pedro Ferrer i ja ne želimo biti velevlasnici zemljišta, nego samo imati velik broj kooperanata, odnosno kvalitetnih radnika. Svatko će za sebe uvijek raditi kvalitetnije nego da radi za nas, jer ima veći interes”, objašnjava Karl Schmidt.

U kalkulacijama cjelokupnog projekta budući upravitelji hrvatske podružnice izračunali su i moguću zaradu budućih kooperanata, obitelji seoskog gospodarstva koji će za Freixenet proizvoditi grožđe: "Može li prosječna obitelj živjeti od vina? Može. Napravili smo kalkulaciju da na jednom hektaru imate oko 5-6 tisuća čokota, po jednom čokotu dvije kile. To znači da bi u Slavoniji, gdje bi se uglavnom išlo na chardonnay, cijena po kilogramu iznosila negdje 4-5 kuna. Kad uzmete 3 hektara, to je 18.000 čokota, odnosno 36.000 kilograma.

Ako uzmemo da je cijena po kilogramu pet kuna, to iznosi 180.000 kuna. Od toga bi seoskim gospodarstvenicima ostalo više od polovice iznosa čiste zarade, što je, smatramo, za slavonske prilike vrlo dobra zarada. Nastojali bismo da te obitelji nemaju potrebu kupovati opremu i mehanizaciju, nego bi upotrebljavali našu. Njihova bi obveza jedino bilo da obrezuju, sade, održavaju i brinu se o svojim vinogradima", objašnjava Karl Schmidt. Prva vinarija, koja bi se otvorila u Slavoniji, bila bi veća, jer je čelni čovjek globalnog Freixeneta procijenio da bi se ondje godišnje moglo proizvoditi miinimalno 4-5 milijuna litara. "Nedavno smo se dogovorili da ipak za početak krenemo s 2 milijuna litara, a meni će biti drago da mi dođemo i do 5 milijuna. Ako u drugoj ili trećoj godini vidimo da sve ide u tom smjeru, da se može proširiti, imat ćemo suradnika i kooperanata koliko želimo, ali za početak ćemo krenuti ovako. Ja volim konzervativno gledati i radije ćemo za početak imati manji projekt pa ga etablirati i razvijati.

Uostalom, to je već sad jako opsežan i skup projekt, investicijski volumen iznosi oko 15 milijuna kuna samo za Slavoniju za prve tri godine", kaže Karl Schmidt. Druga vinarija hrvatskog Freixeneta bit će u Dalmaciji, na Visu, koji je i sam Pedro Ferrer posjetio prošle godine: "Vis je prekrasan otok i dobra podloga za izvrsna vina. Budući da je riječ i o turističkom mjestu, ondje ćemo se, osim proizvodnjom vina, baviti i turizmom. U svijetu je poznat pojam wine adventure, a mi ćemo to napraviti na Visu - u našoj će vinariji obučeni vinari gostima i posjetiteljima pričati o vinu, nuditi degustacije i slično, a izgradili bismo se i apartmane gdje bi gosti mogli odsjesti, pogotovo prije i nakon sezone. Wine adventure izvrsna je prilika da, pogotovo stranim gostima, kroz taj projekt prezentiramo i hrvatsku kulturnu baštinu. Što se tiče poslovne strane, princip na Visu bit će sličan kao i u Slavoniji, vinarija bi godišnje proizvodila milijun litara, ali tamo bi bila gospodarstva do tri hektara.

Nama su važna crna vina poput malog plavca, cijena grožđa po kilogramu je između 10 i 12 kuna, što znači da bi prihodi po obitelji bili veći i solidniji, a oni ionako nemaju velike površine koje je jednostavno obraditi, pa je potrebno puno fizičkog rada. Područja koja mi želimo zasaditi jako su brdovita, treba mnogo manualnog rada, a mi želimo vratiti život na otoke", kaže Schmidt. Prije godinu i pol, Karl Schmidt i njegovi poslovni partneri bili su zainteresirani za kupnju viške vinarije "Vinogradar", no to nikad nije realizirano, pa su odlučili iskušati sistem s kooperantima: "Partneri i ja već smo prije godinu i pol nudili 20 milijuna kuna ulaganja, ali nikad nismo dobili odgovor od Vlade, što je meni nezamislivo. Onda su se u to upetljala neka druga imena, s kojima ne želim biti ni u kakvom kontekstu. Bit će mi drago ako oni uspiju s 'Vinogradarom', a mislim da otok poput Visa može bez problema podnijeti i dvije takve tvrtke, ima prostora za sve. Za nas je priča o 'Vinogradaru' završena. Sad je pitanje hoće li nas podržati lokalno gradsko vijeće. Kod nas se sve uvijek ispolitizira, ali naš novac i naše ideje nisu politični. Nas jedino zanima da uspijemo u tom projektu. Vjerujem da će svi ljudi koji su dovoljno pametni prepoznati taj projekt pa očekujemo široku podršku", objašnjava Schmidt.

Premda je hrvatska podružnica Freixeneta tek u začetku, Schmidt i njegovi poslovni partneri uvjereni su u uspjeh jer su, kažu, primijenili obrnutu poslovnu strategiju: "Uobičajeno je da poduzetnik prvo počne proizvoditi, a tek potom traži tržište na koje će plasirati svoju robu. Mi smo pak prvo pronašli tržište, a tek onda počeli proizvoditi. Već sad računamo da će 60 posto proizvodnje vina na Visu ići u izvoz, a u Slavoniji 30 posto. Što se tiče izvoza, najvažnija će nam biti tržišta koja su povezana s Hrvatskom, tj. zemlje s hrvatskom dijasporom. Freixenet je velika multinacionalna kompanija koja posluje u 150 zemalja. Da u svakoj zemlji prodamo samo po tisuću boca, to je već 150.000 boca, ali činjenica je da u svakoj zemlji možemo prodati 10.000 boca, a to je onda već milijun i pol. S podrškom čelnog čovjeka Freixeneta Pedra Ferrera i njegove ekipe, vjerujemo da ćemo uspjeti", zaključuje Karl Schmidt.

PRODAJA FREIXENETA

150 milijuna boca pjenušca godišnje Osim u Španjolskoj, Freixenet ima posjede i vinarije u Meksiku, po jednu u Bordeauxu i u Champagneu u Francuskoj, te nekoliko u Kaliforniji i Australiji već dvadesetak godina. I u Hrvatskoj Freixenet je najprodavaniji pjenušac, što je Pedra Ferrera i potaknulo na zanimanje za ulaganje u Hrvatsku. Premda Freixenet danas proizvodi najraznovrsnije vrste vina na svim kontinentima, najpoznatiji je po proizvodnji pjenušca koji milijuni ljudi prepoznaju po dojmljivoj ambalaži: “Carta Nevada” žućkasto-zlatne boje i “Gran Cordon Negro” crne boje. Od 150 milijuna boca pjenušca, koje se u jednoj godini prodaju širom svijeta, gotovo trećina, pet stotina milijuna boca, odlazi na Freixenetovo najuspješnije tržište, tj. njemačko. Preci Pedra Ferrera stoljećima su bili vlasnici La Freixenade, velikog obiteljskog posjeda u regiji Alt Penedes.>email to:Plamenko Cvitic