Objavljeno u Nacionalu br. 548, 2006-05-15

Autor: Nacionalova redakcija

NACIONALOVA TOP LISTA

100 najutjecajnijih Hrvata

Nacionalov ekspertni tim istražio je tko ima vodeći utjecaj u Hrvatskoj: u odnosu na prošle godine, smanjena je moć političara, policajaca i špijuna, a utjecajniji su biznismeni i osobe iz medija

Desnica & Crkva Ivo Sanader, Josip Bozanić, i Ivica Todorić najutjecajniji su ljudi u Hrvatskoj. Rezultat je to istraživanja Nacionalova ekspertnog tima koji je istražio tko ima vodeći utjecaj u raznim područjima. U usporedbi s prijašnjim godinama, smanjen je broj političara, policajaca i špijuna, a povećan broj ljudi iz medija i gospodarstva. To je dokaz da se situacija u Hrvatskoj normalizira, sve je manje afera u obavještajnoj zajednici, a kontrola nad glavnim društvenim procesima seli se na druga mjesta. Uostalom, godina 2006. ostat će zabilježena po početku pregovora s Europskom unijom, ali i po etabliranju nekih novih ličnosti na javnoj sceni. I dok u politici nije bilo prevelikih promjena, u ostalim segmentima neke nove osobe sve su važnije. Nekima među njima prije godinu ili dvije nije bilo mjesta na ovakvoj listi. Josip Jurčević donedavno je bio malo poznati povjesničar, a u međuvremenu je, zahvaljujući medijima, postao neformalni glasnogovornik desnice i preoteo položaj Igoru Zidiću. Vjeran Piršić, ekolog, uspio je zaustaviti međunarodni projekt naftnih kompanija vrijedan stotine milijuna eura. Goran Milić stekao je veliku popularnost, baš kao što golem utjecaj ima RTL čiji je predsjednik Uprave Christoph Mainusch. I u sportu ima znatnih promjena. Robert Ježić pretvorio je Rijeku u snažan klub, a Zdravko Mamić pokušava od Dinama napraviti europski respektabilnu momčad. Zahvaljujući Vlatku Markoviću, Hrvatska i Mađarska imaju značajne izglede za organizaciju Europskog nogometnog prvenstva 2012. Ovo je lista 100 osoba s najvećim utjecajem u godini u kojoj je Hrvatska napravila velik korak prema Europskoj uniji.

Ivo SanaderIvo Sanader

IVO SANADER, predsjednik vlade Iako je daleko od karizmatičnog vođe, kakvim ga pokušavaju prikazati HDZ-ovi suradnici, premijer je nesumnjivo najvažniji hrvatski političar. Formula po kojoj djeluje je jednostavna: Sanader kontrolira vladu, a vlada kontrolira sve segmente države, tako da njezin prvi čovjek odlučuje o svemu. Takav stil povlači i neke probleme jer se ministri uglavnom biraju prema kriteriju lojalnosti i uslijed nekompetentnosti, donose loše odluke. Ivo Sanader se uglavnom pojavljuje kao javni spasitelj države od takvih odluka i za sada mu ide dosta dobro. Zaboravljena su neispunjena obećanja o smanjenju PDV-a i nezaposlenosti ili o ulasku u EU do 2007. godine. Puno toga nije ostvario, a ipak tek rijetki dovode u pitanje njegove premijerske kvalitete. Dobrim dijelom zato jer objektivno jest napravio puno toga. Obuzdao je desnicu i neoustaške grupacije, surađuje s međunarodnom zajednicom, a statistika kaže da Hrvatska bilježi solidan gospodarski rast, makar ni približan onome kakav je Sanader obećao, ali stvari pomalo idu naprijed. Isto je i u odnosima s Europskom unijom, pregovori su spori, no kontinuirani i za tri godine će biti stvar prošlosti. HDZ nije moderna konzervativna stranka, ali isto tako u njemu više nema Ivića Pašalića, Branimira Glavaša, Drage Krpine i sličnih političara koji su obilježili devedesete. Unatoč tome, Sanader i dalje ima potporu najvećeg dijela desno orijentiranih birača i neće predstavljati iznenađenje ako na idućim izborima osvoji još jedan mandat.

VLADIMIR ŠEKS, predsjednik Hrvatskog sabora Unatoč brojnim skandalima i aferama još uvijek je jedan od najjačih HDZ-ovaca i blizak Sanaderov suradnik. Šeks kontrolira zastupnike vladajuće stranke i osigurava vladinu politiku u saboru. Osim toga, jedan je od kreatora kadrovske politike u pravosuđu, no pravi ispit polagat će na suđenju Branimiru Glavašu, koji ga je optužio za likvidacije slavonskih Srba 1991. godine. Proces protiv Glavaša će u velikoj mjeri utjecati i na Šeksovu političku budućnost.

DRAGAN PRIMORAC, ministar obrazovanja i znanosti Nesumnjivo je najjači nestranački član vlade. O tome svjedoči podatak da mu je Sanader nudio kandidaturu za zagrebačkog gradonačelnika, što je odbio u posljednji trenutak iz obiteljskih razloga. Ima potporu konzervativog dijela akademske zajednice i liječničkih krugova. U nekim situacijama povlači kvalitetne poteze, kao što je organiziranje Državne mature čime, u obrazovnom sektoru, Hrvatsku približava EU.


ANDRIJA HEBRANG, vođa HDZ-ove desnice Više nije toliko moćan kao prije dvije godine, no i dalje simbolizira desnu struju unutar vladajuće stranke. Hebrang govori ono što veliki dio HDZ-a misli bez obzira radi li se o optužbama na račun SDP-ovaca da su komunjare ili pohvali Branimiru Glavašu kako je duboko moralan čovjek. Isto tako, koliko god je u aferama Shimadzu naškodio i sebi i vladajućoj stranci, on i dalje ima najveći utjecaj na situaciju u zdravstvu. Radi se o sektoru koji godišnje troši 14 milijardi kuna, a upravo Andrija Hebrang nadzire najveći dio javnih nabava i odlučuje tko će biti ravnatelji bolnica. Čak i kada se jednog dana definitivno povuče iz političkog života, posljedice njegovog djelovanja će ostati.

MARIO ZUBOVIĆ, pouzdani prijatelj Ive Sanadera U otmjenim zagrebačkim krugovima godinama ima reputaciju jednog od najboljih zubara u gradu. Prava snaga Maria Zubovića, međutim, leži u prijateljstvu s Ivom Sanaderom. Zubović je osoba od najvećeg premijerovog povjerenja što se eklatantno očitovalo prije desetak dana, kada je sudjelovao u organiziranju susreta Ive Sanadera i Dunje Zloić-Gotovina. Nerado istupa u medijima, ali kako se bliže izbori, morat će promijeniti dosadašnju praksu. Vrlo vjerovatno će upravo on predvoditi zagrebački HDZ koji se nalazi u katastrofalnoj situaciji. Uspije li u metropoli podići rejting vladajućoj stranci na barem 25 posto, Zubović bi u budućnosti mogao preuzeti neku od najvažnijih funkcija u izvršnoj vlasti.

IVAN ŠUKER, ministar financija Snaga ovog turopoljskog Hercegovca izvire iz funkcije koju obnaša. Iako je u počecima frakcijskih sukoba unutar HDZ-a bio na strani pašalićevaca, kasnije se priklonio Sanaderu i zauzvrat je postao ministar financija. Sada je pouzdani član vlade i po općoj ocjeni, vrlo solidno upravlja sektorom koji je u njegovoj nadležnosti. Državni proračun se puni, deficit je ponešto smanjen, a čak i Međunarodni monetarni fond manje-više pozitivno ocjenjuje vladinu financijsku politiku. S nekonkurentnim hrvatskim gospodarstvom puno bolji rezultati nisu mogući.

RATKO MAČEK, glasnogovornik Ovaj nekadašnji novinar HTV-a, postao je Alastair Campbell u kabinetu Ive Sanadera. Maček ima dvostruku ulogu - on je upućen u sve tajne aktualne vlade, a istovremeno zadužen za suradnju s novinarima. Gdje je Sanader tamo je i Maček, poput sjene je uz premijera u Banskim dvorima, poplavljenoj Slavoniji, Bruxellesu ili utakmici protiv Brazila, iako mrzi nogomet. Po prirodi je veseljak i komunikativan, tako da je teško naći bolju osobu za ovaj položaj. Naravno da često uskraćuje informacije ili izvrće istinu, to svi znaju, ali za razliku od prethodnika na ovom položaju, uvijek je dostupan, a mediji to cjene. Osim toga, toliko je blizak sa Sanaderom da mu se može vjerovati kada, makar i “off the record”, prenosi premijerove stavove. Zahvalnost za stvorenu medijsku sliku uspješnog političara Ivo Sanader dobrim dijelom duguje Ratku Mačeku.

JERKO ROŠIN, vladin arhitekt Još jedan Sanaderov prijatelj koji se domogao vlasti. Nekada poznat samo u Splitu, sada odlučuje kako će arhitektonski izgledati cijeli jadranski pojas. Borbom protiv izgradnje novih hotela uz obalu i inzistiranjem na rušenju bespravno sagrađnih objekata, Rošin ima priliku ostaviti značajan trag. Činjenica da u najvećem broju slučajeva odnosi pobjedu nad građevinskim lobijima, pokazuje koliko je moćan.

BOŽIDAR KALMETA, ministar Vjerojatno najuspješniji član HDZ-ove vlade. Kalmeta je nastavio Čačićeve graditeljske projekte i dovršio autocestu između Zagreba i Splita, a sada vodi radove prema Dubrovniku. Dokle će stići ova cesta, dobrim dijelom će utjecati na rezultat izbora 2007., a time i nastavak njegove političke karijere. Dodatnu prednost daje podatak da je godinama bio gradonačelnik Zadra, a u njegovoj izbornoj jedinici HDZ je doslovno pomeo oporbu i omogućio Sanaderov dolazak na vlast. Političar koji raspolaže takvim financijskim i biračkim resursima ima jako dobru perspektivu.

HIDO BIŠČEVIĆ, diplomat Nije ministar vanjskih poslova, ali poznavatelji situacije tvrde da je najmoćnija osoba hrvatske diplomacije. Njegovi ljudi kontroliraju ministarstvo, a on je u bliskim odnosima s premijerom s kojim je cijelo desetljeće surađivao na Zrinjevcu. S druge strane, izgleda kako mu je dosadilo obavljanje najtežih poslova i želi otići na neku od prestižnih veleposlaničkih destinacija.

MARINA MATULOVIĆ- DROPULIĆ, ministrica Ni u vlasti ni u oporbi nema osobe koja je ne smatra jednom od najkompetentnijih članova vlade. Klasični je tehnokrata i članstvo u HDZ-u samo je formalnost kako bi imala političko zaleđe za svoj rad. A to zaleđe stvarno je jako, kada Marina Matulović-Dropulić može poslati bagere na otok Vir i tamo srušiti stotine bespravnih vikendica ili istu stvar napraviti s elitnom zgradom u centru Splita. Samo osobe sa snažnim zaleđem i potpunim povjerenjem premijera, usuđuju se ući u ovakve nepopularne poduhvate.

MIOMIR ŽUŽUL, lobist i zastupnik Jedan od rijetkih političara koji je zadržao utjecaj i nakon što je odstupio s ministarskog položaja. Žužul i dalje ima odlične kontakte s američkom administracijom, ali i brojnim vodećim europskim diplomatima. Jedan je od glavnih lobista za Članak 98. kao preduvjet čvrstog povezivanja Zagreba i Washingtona. Iako više nije u izvršnoj vlasti, Sanader ga se ne želi potpuno odreći. Kakve su Žužulove političke veze, svjedoči podatak da bi mogao biti imenovan na važan položaj unutar UN-a.

ANTE GOTOVINA, general u Haagu Iako se zbog njega više ne organiziraju demonstracije i skupovi potpore, Gotovinin utjecaj na hrvatsko društvo je ogroman. Za velik dio hrvatskih građana, ovaj umirovljeni general predstavlja simbol borbe za nezavisnost. Zbog ratnih zasluga oprašta mu se sve, pa čak i izražavanje sućuti obitelji Slobodana Miloševića. Oko njegovog slučaja trenutno vlada zatišje jer je postupak u fazi prikupljanja dokaza i priprema za suđenje. Osnovana je zaklada koja skuplja novac i materijale za njegovu obranu, a kojoj odlazi i cjelokupni prihod derbija Dinama i Hajduka, ali sve je to predigra koja će trajati do početka suđenja. Realno je očekivati da će tada doći i do podizanja tenzija, posebno vezanih za inkriminacije u kojima se Oluja opisuje kao zločinački poduhvat. Suđenje Anti Gotovini velik dio Hrvata dočekuje poput važne pravosudno-političke utakmice i kada započne, opet će postati jedna od najpopularnijih osoba.

MIODRAG DEMO, branitelj u Bandićevoj ekipi U ratnim godinama slovio je kao jedan od elitnih komandosa, a danas je glavna spona zagrebačkog SDP-a i raznih braniteljskih udruga. Miodrag Demo predstavlja Bandićev filter pred ratnim veteranima i ovaj posao uspješno obavlja već četiri godine. Bio je na svim ratištima, a pred kraj rata nastradao je ispred Banja Luke. Ovakvu biografija u ovom trenutku nema niti jedan važniji član vladajuće stranke. S takvim imageom, uspijeva amoritizirati desničarske pokušaje napada na SDP u Gradu Zagrebu i za Milana Bandića obavlja iznimno koristan posao.

JOSIP BOZANIĆ, kardinal Vodeći predstavnik Katoličke crkve u Hrvatskoj, ali i favorit vatikanske administracije. Bozanić nema karizmu Franje Kuharića, međutim to mu i nije neophodno u državi u kojoj se 88 posto stanovništva izjašnjava katolicima. On je konzervativac u društvenim pitanjima, no u nacionalnim temama drži se na distanci od desničarskih biskupa Like i Dalmacije. Koliko god da danas rijetki žive u skladu s crkvenim pravilima, utjecaj Kaptola je i dalje izuzetno snažan. U najvećoj mjeri zahvaljujući Josipu Bozaniću, Crkvi su vraćene skupocjene nekretnine, uskoro će dobiti dionice Croatia Osiguranja, a u obrazovnoj sferi devet desetina djece pohađa vjeronauk. Doda li se ovome utjecaj na medije, zdravstvo i radno i socijalno zakonodavstvo, postaje jasno da je Bozanić puno više od visokopozicioniranog vjerskog službenika.

MIJO GABRIĆ, svećenik U javnosti malo poznati svećenik, glavni je kontrolor tokova crkvenog novca. Blizak je vodećim crkvenim velikodostojnicima i upućen u mnoge tajne na Kaptolu i okolici. Veoma utjecajan u bankarskim i poslovnim krugovima

IVAN JARNJAK, šef Odbora za nacionalnu sigurnost Jedan od najvažnijih pripadnika sadašnje vlasti. Kao šef Odbora za nacionalnu sigurnost, raspolaže najvažnijim obavještajnim podacima što nerijetko koristi kako bi amortizirao napade na svoju stranku. Istovremeno je i glavni tajnik HDZ-a, dakle, njegov vodeći kadrovnik - Ivić Pašalić za treći milenij. Premda je na mnoga istaknuta mjesta postavio svoje kadrove, dovoljno je mudar i zna da će politički egzistirati samo dotle dok prati Ivu Sanadera.

MATE GRANIĆ, lobist Dugogodišnji ministar vanjskih poslova danas je jedan od vodećih lobista u regiji. Granić snažno utječe na političke procese u Hrvatskoj i upravo zahvaljujući njegovim savjetima, HSP i Anto Đapić su napustili ustašku terminologiju i okrenuli se u pravcu civiliziranih konzervativnih stranaka. Održava bliske kontakte s vodećim političarima jugoistočne Europe, ali i obavlja važne poslove za velike strane investitore na području Hrvatske.

ANTO ĐAPIĆ, predsjednik HSP-a On je nesumnjivo vođa hrvatske desnice i njezin najuspješniji predstavnik. Zahvljujući padu popularnosti HDZ-a, postao je i gradonačelnik Osijeka, a što je zanimljivo, izgleda da ovaj posao dobro radi. Napravio je važne iskorake prema nacionalnim manjinama, odrekao se ustaštva i želi se transformirati u konzervativnog političara na čelu pristojne stranke. Većini HSP-ovaca transformacija baš i ne polazi za rukom, međutim, ostane li stranka na trećem mjestu u državi, mogli bi postati i dio iduće vladajuće koalicije.

BRANIMIR GLAVAŠ, slavonski lider Čak i sada, kada mu prijeti pritvor i suđenje zbog optužbe za ratne zločine, ostaje jedan od najpopularnijih političara Slavonije. Branimir Glavaš već 16 godina krucijalno utječe na događaje u Osijeku i okolici i pod njegovom kontrolom je sve, od Belja i Glasa Slavonije do NK Osijeka. Koliko je snažan, vidjelo se na prošlogodišnjim lokalnim izborima kada je pobijedio u županiji, a u Gradu Osijeku vlada s Đapićem, dok je poslije njegovog odlaska HDZ krahirao. Suđenje mu samo podiže popularnost jer dobiva status žrtve političkog progona, tako da ga sada javno podržava i HVIDRA, koju vodi njegov politički suparnik Josip Đakić. Stranka koju je osnovao mogla bi osvojiti značajan broj mandata na idućim parlamentarnim izborima.

Ljevica & oporba

STIPE MESIĆ, predsjednik Republike Hrvatske U drugoj godini svojeg drugog mandata, uloga predsjednika države svedena je na protokol i časno predstavljanje Hrvatske. Ipak, nedostatak izvršnih ovlasti Mesić kompenzira velikim moralnim utjecajem na društvena zbvanja. On je vodeći proeuropski političar, zagovornik zaštite ljudskih prava i nacionalnih manjina. U tom smislu treba gledati njegovu ulogu, premda je javnost povremeno razočarana pojedinim neispunjenim obećanjima. Iako je najavljivao čvrstu kontrolu Sanaderove vlade, pa čak i smjenu pojedinih ministara, ništa od toga nije ostvario. Unatoč svemu ovome, Stipe Mesić redovito pobjeđuje u anketama o najpopularnijem hrvatskom političaru. Otkako se angažirao za Antu Gotovinu, više nije samo predstavnik lijevo-liberalnih krugova već i dobrog dijela desno orijentirane populacije. A i jednima i drugima godi njegova kritika neoliberalne ekonomije i pozivi vladi da se obračuna s korupcijom i kriminalom. Sve u svemu, osim najekstremnijih desničarskih grupacija, svugdje ima podršku i postao je ono za što je njegov prethodnik koristio izraz “predsjednik svih Hrvata”.

MILAN BANDIĆ, gradonačelnik Zagreba Ako se izuzme predsjednik Vlade, Milan Bandić je političar koji ima najjaču izvršnu funkciju u Hrvatskoj. Kao zagrebački gradonačelnik raspolaže s godišnjim proračunom većim od sedam milijardi kuna, a njegovi ljudi i ortaci kontroliraju skoro svaki djelić metropole. O njegovim sposobnostima govori i činjenica da je neosporni “boss” glavnog grada, a istovremeno u vlastitoj stranci ima golemi broj protivnika. U ovom trenutku je nesavladiv jer je SDP daleko najjača stranka u Zagrebu, a čak i takav, Milan Bandić je neophodan Ivici Račanu u pohodu na premijerski položaj. Napadi na njega jer je zaposlio Nenada Ivankovića ili Mislava Žagara predstavljaju političke ubode komaraca, jer nitko, čak niti njegovi najveći pobornici, ne smatraju da su moralno čistunstvo i nekorumpiranost Bandićeve temeljne odlike. Za njega se glasa kada se želi pobjeda sposobne vlasti koja ima kontrolu i nad materijalnim i nad ljudskim resursima. Bandić je tu kontrolu ostvario.

STIPE GABRIĆ JAMBO, gradonačelnik Metkovića Iako su protiv njega podizane bezbrojne prijave, od onih za nezakonito poslovanje do najnovijih zbog vrijeđanja policije, Stipe Gabrić Jambo ostao je neosporni gospodar doline Neretve. I dok su njegovi uspjesi u Metkoviću i okolici redovito pripisivani ekonomskim resursima koje kontrolira, posljednja pobjeda na županijskim izborima pokazuje da tu ima još nešto. “Jambina lista” dobila je izuzetnu podršku, čak i u Dubrovniku, što govori da se Stipe Gabrić sve više pretvara u Milana Bandića južne Hrvatske u kojoj ima podršku građana, a sada i izvršnu vlast. Nakon koalicije sa SDP-om i HNS-om, stekao je i važan politički legitimitet.

IVAN JAKOVČIĆ, istarski župan Sud mu je oduzeo privatno selo, IDS više nije neprikosnovena stranka u Istri a Damir Kajin je medijski najpopularniji regionalist, no usprkos svemu tome, Ivan Jakovčić i dalje je suvereni vladar zapadno od Učke. Iz puke formalnosti, nedavno je opet izabran za predsjednika Istarskog demokratskog sabora, a vlast drži tako da je formalno u opoziciji, a još formalnije surađuje sa Sanderovom ekipom i na taj način osigurava ostanak sve veće količine novca u Istri. Zahvaljujući njemu, regionalizam je danas legitimna politička opcija, a ne pokret koji prijeti destabilizaciji Hrvatske. Ako za tri godine Hrvatska postane članica EU a njemu dosadi položaj župana, učinit će sve da bude izabran za zastupnika u Europskom parlamentu.

RADIMIR ČAČIĆ, varaždinski župan Bez ikakve sumnje, on je najagilniji hrvatski političar. Kao ministar zaslužan je za izgradnju autoceste Zagreb-Split i program poticajne stanogradnje, a sada pokušava revitalizirati Varaždinsku županiju. Čačić je predvodnik tehnomenadžera koji se zalažu za razvoj kao temelj političke efikasnosti. Pritom i sam ima korist od ove strategije, o čemu svjedoči kontinuirani rast Conninga čiji je vlasnik. Istraživanja javnog mnijenja, u kojima je kao premijerski kandidat skoro izjednačen s Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom, potvrđuju da dobar dio javnosti podržava njegove stavove. Njegov problem zove se HNS koji nije uspio profitirati od Čačićevog angažmana i tek je četvrta stranka u Hrvatskoj. U takvim okolnostima Radimir Čačić će imati još puno posla kako bi vlastitu političku viziju pretvorio u općeprihvaćeni model ponašanja, ali na dobrom je putu.

MILORAD PUPOVAC, vođa srpske manjine U suradnji s vladom Ive Sanadera uspio je ostvariti većinu ciljeva srpske manjine u Hrvatskoj. Zahvaljujući koaliciji SDSS-HDZ povratak izbjeglih Srba teče normalno, provode se manjinski zakoni, a bitno je smanjen i broj međuetničkih ekscesa. Kao njihov lider, Milorad Pupovac bi mogao ostati zapamćen kao osoba koja je provela integraciju ovdašnje srpske zajednice u hrvatsko društvo, a time i vlastitoj državi pomogao da postane normalnije mjesto za život.

BUDIMIR LONČAR, savjetnik predsjednika RH Bivši šef jugoslavenske diplomacije već je godinama vrlo blizak predsjedniku Mesiću. Premda više nema toliko kontakata kao prije dvadesetak godina, Lončar i sada odrađuje važne poslove, posebno u odnosima sa zemljama nekadašnjeg socijalističkog bloka i nesvrstanima. Tomislav Jakić i on imaju najveći utjecaj na stajalište Stipe Mesića oko nepotpisivanja Članka 98. a time i veza Hrvatske i SAD-a.

TOMISLAV JAKIĆ, savjetnik predsjednika RH Nekadašnji vanjskopolitički novinar danas ima ključnu ulogu u formiranju Mesićeve politike prema drugim zemljama. Jakić je uvjereni ljevičar i Amerikanci ga ne vole, kao ni Ivica Račan, koji je tražio njegovu smjenu. Činjenice da ga je Mesić reaktivirao te da Hrvatska nije pristala na većinu američkih zahtjeva, pokazuju koliki je njegov utjecaj.

MARIO IVEKOVIĆ, sindikalist Hrvatski sindikati i dalje ne razumiju što znači pojam globalizacija, a slično se ponaša i Iveković. Ono po čemu se razlikuje od ostalih sindikalista je njegova borbenost protiv ovdašnjih kapitalista. Iveković ujutro organizira radnike TDR-a koji ne žele u Kanfanar ili šofere kojima je Leon Sulić oteo Croatiabus, a navečer pjeva u crkvenom zboru i trenira šah. Kad bi pustio brkove, postao bi Jose Bove ovdašnjeg sindikalnog pokreta.

IVICA RAČAN, predsjednik SDP-a Za približno 18 mjeseci, šef socijaldemokrata možda će ponovno postati predsjednik Hrvatske vlade. Paradoks je da za to najmanje zasluga ima sam Račan, koji u stvarnosti već dvije godine ne radi ništa, a skloni mu mediji to opisuju kao dokaz njegove političke mudrosti. U stvarnosti, na ruku mu idu permanentni skandali u koje upada Sanaderova vlada, mlohav ostatak oporbe i nekoliko sposobnih SDP-ovaca koji stvaraju dojam da se u najjačoj opozicijskoj stranci radi ozbiljno. Račanu treba priznati da dobro procjenjuje ljude i vjerojatno ne griješi kada kaže da će se HDZ urušiti, a paralelno još čvrsto kontrolira svoje SDP-ovce. Mnogi od njih ga ne vole, no nitko mu se ne usuđuje suprotstaviti. Osim toga, SDP u hrvatskim okvirima doista predstavlja veliku stranku i zato je redovito u prilici da se bori za vlast. Pitanje koje se postavlja glasi - što spor i oprezan političar poput Račana može ponuditi svojoj zemlji ako postane premijer. Čak i oni koji ga jako vole nadaju se kako se neće ponoviti slika iz njegovog prvog mandata.

ZORAN MILANOVIĆ, mlada nada SDP-a U manje od dvije godine otkako je imenovan Račanovim savjetnikom postao je najozbiljniji SDP-ov kandidat za budućeg šefa diplomacije. Formalno gledano nema nedostataka, odlično je obrazovan, bio je karijerni diplomat, a sada je sve popularniji i unutar vlastite stranke. Osim toga, u javnosti ima dobar image jer je žestoki kritičar HDZ-a, ali nikada ne daje nerealna obećanja. Osvoji li SDP vlast, Zoran Milanović će u idućem desetljeću biti jedan od glavnih kreatora na hrvatskoj političkoj sceni.

SUZANA JAŠIĆ, čelnica GONG-a Pod njezinim vodstvom GONG je postao glavna institucija koja nadgleda provedbu izbora i pazi da ne dođe do prijevare birača. Suzana Jašić je bila jedna od glavnih osoba u rušenju HDZ-a poslije Tuđmanove smrti a danas je i izuzetno utjecajna članica Programskog vijeća HRT-a. Premda je nevladina aktivistica, u budućnosti nije isključen niti njezin politički angažman.

BERNARDICA JURETIĆ, borac protiv konzervativnog klera Nekada najpopularnija časna sestra u Hrvatskoj manjim je dijelom utjecajna zbog angažmana u borbi protiv narkomanije, a većim zbog svog načina života. Nakon što je napustila crkvu, javno se suprotstavila konzervativnim stajalištima hrvatskih biskupa i postala neformalna predvodnica brojnih katolika koji se ne slažu sa stavovima klera. Naposljetku je i osobnim primjerom potvrdila razlaz s crkvenim dogmama - uskoro se planira udati za muškarca koji je već bio u braku.

ANDRO VLAHUŠIĆ, političar Na nedavnim lokalnim izborima uspio se etablirati kao najvažniji političar u Dubrovniku. Bivši je ministar i ima utjecaj u liječničkim krugovima, a sada je dobio i potporu stanovnika južne Hrvatske. Na temelju ovog rezultata, Vlahušić postaje glavni HNS-ov čovjek u Dalmaciji i kandidat za visoke funkcije u budućim vladama. ZVONIMIR ŠOSTAR, šef zagrebačkog zdravstva Jedan je od najbližih suradnika Milana Bandića što samo po sebi jamči veliku moć. U njegovim rukama se nalazi novac koji se u metropoli izdvaja za zdravstvo i socijalu, a ti iznosi se mjere u milijardama. Rijetko se pojavljuje u javnosti, kontrolira velika sredstva a njegovi socijalni programi za penzionere, branitelje ili obitelji s puno djece pomažu u stvaranju Bandićevog socijaldemokratskog imagea.

ĐURĐA ADLEŠIĆ, predsjednica HSLS-a Poslije ujedinjenja s LS-om i njezina dolaska na čelni položaj, HSLS ponovno prelazi izborni prag. Najmanje su dva razloga zašto je Đurđa Adlešić važna na političkoj sceni: prvi, ona uzima dio liberalnih glasova HNS-u i SDP-u, i drugi, po svemu sudeći nekoliko zastupničkih mjesta koja bi mogao osvojiti HSLS jako će trebati Sanaderu pri sastavljanja nove vlade. Medicina & znanost

NIKICA GABRIĆ, oftalmolog Vrhunski liječnik, a uz Andriju Hebranga i Mirana Martinca ima najbolji uvid u stanje domaćeg zdravstva. Nakon što je 1. siječnja 2002. napustio mjesto šefa Zavoda za oftalmologiju Opće bolnice Sveti Duh, posvetio se privatnoj praksi u Poliklinici za oftalmologiju Svjetlost, gdje je jedan od suvlasnika. Uvjeren je da reforma zdravstva podrazumijeva i javnu raspravu o nagomilanim problemima, ali i svim negativnim pojavama. Gabrić iza sebe ima nekoliko desetaka tisuća operacija i više od sto tisuća pregleda, a u stručnim krugovima poznat je kao osnivač Lions hrvatske očne banke (LHOB). Ta medicinska institucija, u kojoj se pohranjuju očne rožnice, osnovana je prije 11 godina bez ijedne kune Ministarstva zdravstva, a zahvaljujući njoj, velik broj stanovnika Hrvatske spasio je vid i izbjegao sljepoću. Utjecaj mu proizlazi iz njegovog neformalnog političkog angažmana i društvene angažiranosti. Vječiti je kandidat za funkciju ministra zdravstva, iako nije omiljen ni u dijelu SDP-a, za čijeg je mandata već bio predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

JOSIP PALADINO, neurokirurg Vjerojatno vodeći menadžer među liječnicima i najpoznatiji neurokirurg. Račan ga vrlo cijeni i planira ga postaviti na važno mjesto u svojoj administraciji. Ima i izrazit utjecaj u liječničkoj zajednici.

IVAN ĐIKIĆ, znanstvenik Nedvojbeno prvo ime među hrvatskim znanstvenicima. Iako živi i radi u Frankfurtu, iznimno je društveno aktivan i u Hrvatskoj. Đikić je postao svojevrsna zvijezda na ovdašnjoj znanstvenoj sceni, pogotovo kod mlađe populacije, a kad bi izbjegavao sukobe s Draganom Primorcem, povećao bi utjecaj i na službenu politiku u znanstvenom području.

RAJKO OSTOJIĆ, SDP-ov liječnik On je glavni kandidat za budućeg ministra zdravstva ako socijaldemokrati dobiju izbore. Godine 2000. bio je doministar, a sada želi korak naprijed. Mlad je i elokventan, a neke njegove stavove podupire čak i Hebrang. Business & financije

MILAN HORVAT, šef Validusa Spretan poslovni čovjek koji se specijalizirao za upravljanje poslovnim društvima. Veliki je meštar kuponske privatizacije i čelni čovjek Validusa koji upravlja imovinom brojnih tvrtki čije su dionice dospjele do branitelja u procesu kuponske privatizacije, a ovi ih povjerili PIF-u pod Horvatovom kontrolom, koji se na koncu preformirao u Validus. Utječe na poslovne procese u velikom broju tvrtki pod kontrolom Validusa. Čvrsto je povezan s Radimirom Čačićem, ali i sa Miroslavom Kutlom, koji mu je povjerio vođenje poslova kad se našao na udaru zakona. Upoznat je s mnogim njihovim tajnama. Nedavno se našao na udaru Nadzornog odbora Exportdrva koji ga je optužio da je s Kutlom i Čačićem pomoću dionica te tvrtke zapravo krenuo u svoj poslovni uzlet.

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner NBH Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke najzaslužniji je što je Hrvatska održala monetarnu stabilnost unatoč lošim gospodarskim kretanjima i što je usporen rast vanjskog duga. Prvi je guverner za čijeg su se mandata promijenile dvije ideološki suprotstavljene vlade. Danas, pri kraju svog šestogodišnjeg mandata, Rohatinski se može podičiti činjenicom da nije pokleknuo pred političkim pritiscima dovodeći sebe i središnju banku u sukobe i s Račanovom i sa Sanaderovom vladom zbog rasta vanjskog duga. Zbog istog problema već tri godine uporno se suprotstavlja bankarima ograničavajući im širenje. Ipak, uz stručnu i međunarodnu uživa i političku podršku, što potvrđuje i premijerova ponuda da na čelu HNB-a odradi i drugi mandat. Svoju je moć nedavno demonstrirao prilikom prodaje Splitske banke, zabranivši suvlasniku Nove ljubljanske banke, belgijskom KBC-u, da se natječe za kupnju. Razlog je dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama. Rohatinskog nisu pokolebali ni diplomatski pritisci iz Bruxellesa.

FRANJO LUKOVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Luković je godinama na čelu najveće banke u Hrvatskoj i kao takav jedan od najvećih financijera hrvatskog gospodarstva. Iako je Zagrebačka banka u vlasništvu talijanskog Unicredita, Talijani imaju povjerenje u bankara koji je svoje položaje učvrstio stvarajući neraskidive poslovne veze s najmoćnijim gospodarstvenicima u državi, poput šefova rovinjskog Adrisa. Netipično za bankare, nekoliko je puta u javnosti izgubio živce. Najpoznatiji je slučaj kada je suce Trgovačkog suda u Zagrebu proglasio korumpiranima zbog odluke tog suda po kojoj je Zaba morala isplatiti pravnim sljednicima tvrtke Retag 183 milijuna kuna zbog povrijeđenog vlasništva.

ANTE VLAHOVIĆ, prvi čovjek Adris grupe Kad netko ima monopol na tržištu jedne države, neminovno je da time stječe i financijsku moć. Takav je slučaj s rovinjskom Adris grupom i njenim čelnim čovjekom Antom Vlahovićem. No, do monopola je Vlahović došao sprječavajući ulazak duhanskih konkurenata na tržište, poput British American Tobaccoa te preuzimanjem drugih kompanija iz duhanske branše. Bez njegove utjecajnosti - povezanosti s političkim i bankarskim lobijima - to mu sigurno ne bi pošlo za rukom. Danas je Adris grupa, financijski gledano, među najmoćnijim regionalnim korporacijama. Vlahović je zaslužan što je velik dio novca zarađen na duhanskom biznisu invetirao u turizam i istarske hotele koje je spasio od propadanja.

BOŽO PRKA, šef PBZ-a Prka je dugogodišnji predsjednik Uprave druge po snazi bankarske kuće u Hrvatskoj, Privredne banke Zagreb, koja je danas jedan od financijskih temelja hrvatskog gospodarstva. Svoj utjecaj i moć crpi iz dobre povezanosti s HDZ-ovim tehnomenadžerskim strukturama. Od 1994. do 1997. obnašao je funkciju ministra financija u vladama Nikice Valentića i Zlatka Mateše a dvije godine ranije bio je zamjenik i pomoćnik ministra financija. Na čelu PBZ-a je od 1998. Predsjednik je Nadzornog odbora Podravke. U rujnu 2002. dvojica nepoznatih napadača brutalno su ga pretukli bejzbolskim palicama ispred stana u kojem živi. Kako Prka tom prilikom nije opljačkan, policija je pretpostavljala da je motiv napada bila osveta ili zastrašivanje.

HEINZ TRUSKALLER, prvi čovjek Hypo banke Po stupnju povezanosti s gospodarskim sektorom, Heinz Truskaller pripada krugu najdinamičnijih bankara u Hrvatskoj. Iako Hypo Alpe Adria banka, kojoj je na čelu, po aktivi nije među četiri najveće banke, Truskaller je involviran u gospodarske tokove možda i jače od njegovih formalno snažnijih kolega. Hypo banka kroz niz tvrtki koje je osnovala ima vlasničke udjele u mnogim tvrtkama, s naglaskom na turistički sektor i nekretnine. Tvrdi se da je Hypo banka najveći veleposjednik na hrvatskom dijelu Jadrana.

JAKŠA BARBIĆ, pravni arbitar Kao autor mnogih zakona iz gospodarske sfere, Barbić je praktički kreirao pravila ponašanja u hrvatskoj ekonomiji. Tvorac je Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o obveznim odnosima te jedan od autora pretvorbenog zakona, pa je tako posredno uvjetovao izgled današnje hrvatske ekonomije. I danas savjetuje brojne velike tvrtke a nekima, poput Zagrebačke banke i Sunčanog Hvara, sjedi u nadzornom odboru. Profesor je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, arbitar u domaćim i međunarodnim trgovačkim arbitražnim procesima, savjetnik na Ustavnom sudu, redovni član HAZU-a i predsjednik Hrvatskog udruženja pravnika u gospodarstvu.

DARKO MARINAC, predsjednik Uprave Podravke Nekadašnji Plivin kadar posljednjih je nekoliko godina na čelu koprivničke prehrambene industrije Podravke, od koje je uspio napraviti respektabilnu kompaniju u regionalnim razmjerima. To dokazuju i brojni interesi za preuzimanje Podravke, čiji je 20 postotni vlasnik još uvijek država.

IVICA TODORIĆ, vlasnik Agrokora S prošlogodišnjom dobiti od 754 milijuna kuna približio se profitu kakav se u Hrvatskoj ostvaruje u financijskoj branši. Jednim od najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj čini ga činjenica da samostalno upravlja koncernom koji zapošljava gotovo 20 tisuća ljudi, ostvaruje godišnji promet od 12,6 milijardi kuna i drži dobar dio prehrambene industrije i tržišta maloprodaje. Poslovno carstvo počeo je graditi kupovinom tvrtki u privatizaciji, koje su pod njegovim vodstvom ušle u krug najkvalitetnijih u Hrvatskoj. Iako poriče lobiranje, činjenica je da je Vlada predlagala nekoliko zakona, poput Zakona o zabrani rada nedjeljom, koji su išli na ruku baš njegovom koncernu. Kako ima biznis u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Mađarskoj, Todorićev utjecaj već se nekoliko godina širi izvan granica Hrvatske. S vodećim slovenskim i srbijanskim trgovačkim lancima namjerava stvoriti zajednički regionalni trgovački holding.

BOŽENA MESEC, siva eminencija HFP-a Božena Mesec dugogodišnja je visokorangirana djelatnica Hrvatskog fonda za privatizaciju, upućena u sve privatizacijske tajne. Vlast se mijenjala a Božena Mesec je ostajala, što ukazuje na to da su je na tom položaju držale dobre veze s gospodarskim centrima moći. Od prošle godine formalno radi za Darka Ostoju, čovjeka koji se obogatio na pretvorbi. Svoj položaj sive eminencije HFP-a pokazala je u jeku afere Liburnija kada je u ime svog današnjeg poslodavca ulaskom u tu instituciju prije policije satima nesmetano kopala po povjerljivim dokumentima za svog sadašnjeg gazdu.

TOMISLAV DRAGIČEVIĆ, šef Ine Zet Savke Dapčević Kučar i čovjek čiji je glavni politički zaštitnik predsjednik Stjepan Mesić doveo je energetsku kompaniju Inu od nekadašnjeg gubitaša do velikih profita. Dragičević u Ini odlučuje praktički o svemu i odlično surađuje sa strateškim partnerom mađarskim MOL-om. Nedavna benzinska afera, uzrokovana rastom cijene naftnih derivata, pokazala je da vlast ne može srušiti Dragičevića s čelnog položaja u Ini.

DUBRAVKO GRGIĆ, kralj osiguranja Ovaj pravnik iz Hercegovine u posljednjih je desetak godina stvorio najmoćniju privatnu tvrtku iz financijske branše u Hrvatskoj. Oko osiguravajuće kuće Euroherc, u kojoj je stekao prevlast nakon borbe s grupom dioničara oko Milana Lučića, izgradio je koncern Agram u čijem sastavu posluje nekoliko osiguranja i banaka. Preko snažnih privatnih, a kasnije i poslovnih veza s ljudima iz izvršne vlasti iskrčio je put za preuzimanje primata u osiguranjima od automobilske odgovornosti, koja su još uvijek u Hrvatskoj najunosniji osiguravateljski biznis. Širi posao na cijelu regiju pa bi se vrlo lako moglo desiti da Grgić postane lider osiguranja u jugoistočnoj Europi.

JOZO PETROVIĆ, drugi čovjek Ine Član Uprave Ine praktično je drugi čovjek hrvatske energetske kompanije. Nekadašnji kadar Ivice Todorića u Ini najsnažnije zastupa interese aktualne Hrvatske vlade.

ŽELJKO ŠELENDIĆ, prvi obrtnik Hrvatske Željko Šelendić među rijetkim je obrtnicima koji se mogu pohvaliti prisnim odnosom s nekima od najmoćnijih političara i gospodarstvenika u Hrvatskoj. Prošli je tjedan proslavio sto godina obiteljskog obrta koji je osnovao njegov djed. Šelendić danas uglavnom proizvodi kočnice za željezničke vagone i tramvaje. Također, dobar dio sjedala na kojima sjede putnici Hrvatskih željeznica proizveden je u Šelendićevoj radionici. Postao je poznat početkom 90-ih kada je besplatno obnovio spomenik banu Josipu Jelačiću koji je tada vraćen na središnji zagrebački trg, a izradio je i metalne dijelove za oltar prilikom prvog posjeta pape Ivana Pavla II Hrvatskoj. Šelendić je u vrlo dobrim odnosima s predsjednikom Stjepanom Mesićem i zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem.

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić je predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma (T-HT) i među najzaslužnijima je za razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj. Bio je ministar prometa u HDZ-ovoj vladi Hrvoja Šarinića i Tuđmanov savjetnik za komunikacije. Na čelu Hrvatskog Telekoma je od 1999., a godinu ranije bio je i predsjednik Uprave tada još sjedinjenih Hrvatskih pošta i telekomunikacija. Prije toga dvije je godine bio direktor Hrvatske radiotelevizije. Nekoliko mjeseci nakon Mudrinićeva dolaska na čelo T-HT-a prodan je prvi paket dionica Deutsche Telekomu na temelju tada tajnog ugovora u kojem je pisalo da Ivica Mudrinić mora biti predsjednik Uprave. Bio je i šef Vijeća za telekomunikacije te predsjednik Upravnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca. Osamdesetih godina prošlog stoljeća živio je u Torontu gdje je diplomirao i bavio se privatnim poduzetništvom.

MLADEN VEDRIŠ, analitičar Nekadašnji HDZ-ov ministar bez portfelja i potpredsjednik u dvije vlade danas je u javnosti izgradio imidž uglednog ekonomskog analitičara. Poznate su njegove rođendanske proslave u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu gdje svake godine okupi gospodarsku i političku kremu. Od prošle godine predstojnik je Katedre za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u privatizaciji Zagrebačke banke s kojom je i danas poslovno povezan.

FRANJO GREGURIĆ, moćnik iz sjene Franjo Gregurić bio je predsjednik treće Hrvatske vlade, koja je u povijest ušla pod nazivom Vlada nacionalnog jedinstva, čiji je mandat trajao od srpnja 1991. do kolovoza 1992. Jedno vrijeme bio je na čelu Ine a smatra se da i danas ima utjecaj na kadroviranje u toj energetskoj kompaniji. Danas rijetko istupa u javnosti no povezan je s mnogim moćnim gospodarstvenicima i tvrtkama. Tvrdi se da Gregurić i dalje iz sjene povlači konce u gospodarstvu te da ima velik utjecaj na vlasnika Lure Luku Rajića i Adris grupu iz Rovinja, u okviru koje se nalazi Tvrornica duhana Rovinj.

BORISLAV ŠKEGRO, lobist Nekadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija ostat će upamćen po tome što je za njegova mandata uveden porez na dodanu vrijednost (PDV). Bez obzira na to što se povukao iz aktivne politike, Škegro je i danas vrlo utjecajan. Umalo je ovladao velebnim hotelijerskim poduzećem Sunčani Hvar po principu javno-privatnog partnerstva, koji je sam smislio i predložio vladi Ive Sanadera. U fondu Quaetus, čiji je osnivač i direktor, okupio je konzorcij od desetak jakih tvrtki koje su Škegri povjerile novac na upravljanje. On ga je uložio u trećeg mobilnog operatera Tele 2, što ne čudi kada se uzme u obzir da je Škegro upoznat sa svim tajnama ugovora koji je Vlada prvi put sklopila s Deutsche Telekomom o prodaji dionica T-HT-a. Nedavno se pojavio kao jedan od lobista i potencijalni partner islandske farmaceutske grupacije Actavis u pokušaju preuzimanja Plive.

EMIL TEDESCHI, vlasnik Atlantic grupe Tedeschi nikada nije bio u politici. Uspješan je gospodarstvenik mlađe generacije, vlasnik kompanije Atlantic grupa koja spaja proizvodne i trgovačke djelatnosti. Iako je bogatstvo stekao na trgovini i distribuciji uvoznih proizvoda, osobno mu je draže da ga se povezuje s Cedevitom i kozmetičkom industrijom Neva, koje je preuzeo od Plive. Vrlo je aktivan kao direktor Hrvatske udruge poslodavaca i česti kritičar Vladine ekonomske i porezne politike.

NADAN VIDOŠEVIĆ, predsjednik HGK Preko funkcije predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević ima veliki utjecaj na gospodarska zbivanja. Unatoč prosvjedima mnogih hrvatskih tvrtki, koje su sve po zakonu obvezne plaćati članarinu u HGK, uspio je zadržati monopol koji ima njegova institucija na tom polju. Na brojnim putovanjima u inozemstvo voli se predstavljati kao veleposlanik hrvatskog gospodarstva, a u Hrvatskoj gradi imidž borca za probitak izvoznika, ali ne bez pokrića, jer svojedobno je napravio diplomatsku podlogu za ulaganje hrvatskih tvrtki u Srbiju.

DARKO OSTOJA, fond-maher Kad je prošle godine u jeku afere Liburnija Darko Ostoja pod pritiskom javnosti objavio popis stranaka kojima je financijski pomagao, postalo je jasnije kako financijska moć utječe na donošenje političkih odluka. Primjerice, Ostoja je donirao izdašna sredstva HSLS-u čiji je ministar gospodarstva Goranko Fižulić zakonski nekoliko mjeseci kasnije omogućio nekadašnjim privatizacijsko-investicijskim (PIF) fondovima da izmaknu bilo kakvoj kontroli i ograničenjima. Darko Ostoja postao je jedan od junaka kuponske privatizacije s kraja 90-ih kada je preko svog PIF-a ovladao ključnim proizvodnim i turističkim tvrtkama. Kasnijim razvojem događaja, kuponska se privatizacija pretvorila u ozakonjenu pljačku velikog dijela hrvatskog gospodarstva iz koje su najveću korist izvukli fond menadžeri poput Ostoje, a gotovo nikakvu ratni stradalnici zbog kojih je ta privatizacija i osmišljena.

VJERAN PIRŠIĆ, ekolog Iako bez formalne političke moći, čelnik ekološke udruge Eko-Kvarner uspio je minirati najznačajni energetski projekt u Hrvatskoj - spajanje Janafa na transdržavni naftovod Družba Adria. Preko obiteljskih veza ima snažan utjecaj i podršku svećeničkih krugova na Kaptolu.

JURE RADIĆ, projektant mostova Nekadašnji HDZ-ov ministar i predstojnik Ureda pokojnog predsjednika Tuđmana paralelno je gradio akademsku i političku karijeru. Donosio je ključne odluke za značajne građevinske projekte od kojih se neki, poput betonskog Masleničkog mosta, u javnosti i danas smatraju promašenim projektima. Bez obzira na to, Radić i danas utječe na to gdje i kako će se graditi najveći mostovi. Povezuje ga se s jakim građevinskim lobijem u čijem je centru vlasnik tvrtke Konstruktor Inženjering Željko Žderić, koji gradi gotovo sve što Radić projektira.

JUROSLAV BULJUBAŠIĆ, poduzetnik Splitski poduzetnik jedan je od najbogatijih Hrvata s poslovima na području telekomunikacija, brodarstva i turizma. Utjecaj mu se povećao izbornim uspjehom Liste Velog mista, čiji je osnivač. Sukobio se s lobijem oko Jadrolinije zbog monopola koji ta državna trvrtka ima na priobalni promet. Kultura & mediji

MIRKO GALIĆ, ravnatelj HRT-a Prvi je čovjek najjačeg nacionalnog medija već šest godina. Uspješno se othrvao konkurentskom RTL-u i Novoj TV, ali i većini političkih pritisaka, posebno onih u Hebrangovoj režiji. Galić ima podršku predsjednika Mesića, ali i vodećih političara Europske unije koji su posredno poručili Sanaderu da ne dira HRT.

GORAN MILIĆ, televizijski urednik Urednik Yutela u vrijeme agresije na Hrvatsku sada je jedan od najpopularnijih novinara. Milićev nedjeljni "Dnevnik" i “Brisani prostor” po gledanosti su u samom vrhu TV programa. Zanimljiva je Milićeva politička preobrazba u nacionalno izrazito osviještenog novinara, čije su emisije apologija HDZ-a i desnice. Uz pomoć HDZ-a želi, ako se Galić vrati u diplomaciju, preuzeti položaj ravnatelja HRT-a.

MILJENKO MANJKAS, glavni urednik Večernjeg lista Istomišljenike nije razočarao, niti je protivnike iznenadio. Nekoć bliski Tuđmanov savjetnik i Pašalićev izvršitelj, u manje od godinu dana pretvorio je Večernji list u vodeće desničarsko glasilo u zemlji. Narasla je i naklada pa je ponovno najprodavaniji dnevni list. To pokazuje da u Hrvatskoj postoji konzervativna publika.

HRVOJE KRSTULOVIĆ, filmski distributer Vlasnika filmskog distributera Blitz prijatelji opisuju kao velikog radoholičara, a o dubini njegova strateškog razmišljanja svjedoči podatak da je 1994. kao 24-godišnjak već imao razrađen desetogodišnji plan za svoju kompaniju. Najavio je otvaranje Blitz-Cinestar multipleks kina sa šest dvorana u Zadru 2007. a otvorit će i novi multipleks u Novom Zagrebu. U planu ima još tri multipleksa.

ANA LEDERER, intendantica HNK Intendantica HNK u Zagrebu, koju je postavila premijerova supruga Mirjana Sanader i koja joj štiti leđa, za ovu godinu dobila je od države dosad najveći proračun. Pod patronatom Sanaderove supruge troši milijune na nepotrebne predstave, provodi čistke, zapošljava bez natječaja i dovodi nepotrebne i skupe goste.

MIRJANA SANADER, moćna supruga Supruga Ive Sanadera, iako se bavi arheologijom, najmoćnija je žena u Hrvatskoj. Ne eksponira se pretjerano u javnosti, ali svojim autoritetom i savjetima često utječe na muževo mišljenje, a posebno utječe na kulturnu politiku Vlade.

IGOR ZIDIĆ, kulturni desničar Položaj predsjednika Matice hrvatske, glavne nacionalne kulturne institucije, Zidić iskorištava za desničarsku i konzervativnu politiku i svojim intelektualnim položajem književnika i ravnatelja Moderne galerije potiče negativno mišljenje javnosti o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

PETAR SELEM, premijerov prijatelj Umjetnički ravnatelj splitskog HNK, saborski zastupnik HDZ-a, šef saborskog Odbora za kulturu i sveučilišni profesor, Sanaderov je kućni prijatelj koji je, prema vlastitim riječima, i preuzeo funkciju ravnatelja i učlanio se 2000. u HDZ zbog bliskosti s premijerom i želje da pomogne splitskom prijatelju. Mnogi ga smatraju ministrom u sjeni.

DUŠKO LJUŠTINA, Bandićev ministar kulture Odani suradnik Milana Bandića vlada najvećim proračunom za kulturu u državi. Ravnatelj kazališta Kerempuh, član Programskog vijeća HRT-a i Izvršnog odbora Dinama te suosnivač kazališta Ulysses odlučuje o svemu u zagrebačkoj kulturi, a autoritetom i poslovnim sposobnostima potvrdio je položaj najsposobnijeg menadžera u toj branši.

VINKO BREŠAN, redatelj Nakon dolaska na čelo Zagreb filma, Brešan je započeo novo razdoblje animiranog filma i u suradnji s nezavisnim produkcijama napravio nekoliko odličnih crtića. Njegov film “Svjedoci” uskoro će biti distribuiran i u SAD-u i Rusiji, a nedavno je postao redovni član Europske filmske akademije.

VEDRANA RUDAN, književnica Jedna od najutjecajnijih i najprodavanijih domaćih književnica, koja je u svojim kolumnama i knjigama prva otvoreno i jasno progovorila o ženskim temama. Beskompromisna i bez dlake na jeziku, Vedrana Rudan kumovala je i raspadu FAK-a.

DAMIR KRSTIČEVIĆ, cyber-general Nakon prisilnog umirovljenja skupine generala 2000., Krstičević se brzo okanio politike i uskoro postao menadžer u M-San grupi Stipe Matića. Tvrdilo se da je zahvaljujući njegovim vezama M-San grupa dobila nebrojene poslove opremanja državnih ustanova hardverom i softverom i za vrijeme Račana i Sanadera. MARKICA REBIĆ, bivši špijun Nekadašnji Tuđmanov obavještajac danas je formalno nezaposlen, ali i dalje povremeno utječe na medije. Rebić je siva eminencija Zadarskog lista, čiji je osnovni cilj napasti sve koje smatra izdajnicima. Danas su to Stipe Mesić i Ivo Sanader.

SEVERINA, estradna ikona Teflonska diva može preživjeti svaki skandal ili napad i još uvijek ostati broj jedan hrvatske javne scene. Od skromne TV voditeljice glazbene emisije Top Cup, Severina Vučković postala je Dalmatinka, djevojka sa sela, putem posijala prezime i u najnovije vrijeme “Mojom štiklom” izazvala više koordiniranih napada u medijima nego bilo koji privatizacijsko-kriminalni skandal. Pratio ju je niz zluradih glasina, od kojih se najmanje jedna pokazala točnom te urodila vjerojatno prvim hrvatskim poratnim filmom koji je vidjelo više od milijun gledatelja. Severina je najjači hrvatski estradni brand, što znaju i urednici hrvatskih ženskih magazina koji njeno lice na naslovnice svojih izdanja stavljaju češće nego ijedno drugo. Najviše zapanjuje koliku potrebu imaju o njoj se informirati čak i oni koji za njenu glazbu nimalo ne mare. Jedini hrvatski bona fide celebrity, Severina je odraz duha nacije, vlastita slika koju Hrvatska vidi kad se pogleda u zrcalo.

IVAN MALOČA, filmski producent Pragmatičan je, ne zanimaju ga sadržaj filma ni umjetnost nego zatvorena financijska konstrukcija i izgledi za uspjeh konačnog proizvoda. Zahvaljujući poznanstvima koja je izgradio među filmskim autorima i na HRT-u, od producenta glazbenih spotova i filmova za potrebe MORH-a izrastao je u čovjeka koji stoji iza većine razvikanih hrvatskih igranih filmova posljednjih godina, posebno onih koji imaju uspjeha na međunarodnim festivalima.

TONČI HULJIĆ, skladatelj Osnivač Magazina i glazbene izdavačke kuće Tonika izvanredno je bogat i moćan čovjek, osobito na splitskom području. Njegova jedinstvena mješavina hrvatsko-turskog melosa uz vesele aranžmane i dadaističke tekstove supruge Vjekoslave Huljić stvorila je estradnu dinastiju koja će dugo dominirati hrvatskom scenom.

MIROSLAV ŠKORO, kantautor Rijetko je netko s toliko malo dara za pjevanje kao Miroslav Škoro postao toliko uspješan kantautor. Pojavljivanjem u žiriju Story SuperNova Talent Showa ušao je u medijski mainstream. Jedan je od estradnjaka kojima je domoljubni osjećaj poslužio kao ekvivalent dozvole za tiskanje novca. Ima vrlo velik utjecaj na dio populacije sklone desničarenju, pogotovo njezin mlađi dio.

BOŽO BIŠKUPIĆ, ministar kulture Ministar kulture s dva mandata jedan je od najpouzdanijih suradnika i bliskih prijatelja Ive Sanadera. Premijer mu vjeruje i, kao i većini drugih ministara, ne miješa mu se u posao. Najavio je da se proračun za kulturu 2006. povećao za 22 posto i iznosi više od 877 milijuna kuna, ali novac najčešće odlazi za kulturnu baštinu ili gradnju i renoviranje muzeja i knjižnica, zbog čega je često proglašavan konzervativnim ministrom. Vlasnik je jedne od najboljih hrvatskih kolekcija likovne umjetnosti i vrlo je utjecajan u umjetničkim krugovima.

CHRISTOPH MAINUSCH, šef RTL-a Predsjednik Uprave RTL televizije ipak je samo jedan dio sjajnog tima, ali njegov je tim pobjednički. Prošlog je tjedna objavljeno da je RTL po gledanosti pretekao HTV. Tko god je imao upaljen televizor posljednjih nekoliko godina, zna i zašto. Pravosuđe & špijuni

MLADEN BAJIĆ, državni odvjetnik Jedan je od rijetkih domaćih pravosudnih dužnosnika koji je zaradio poštovanje dužnosnika haaškog tužiteljstva svojim angažmanom na uhićenju Ante Gotovine. Posjeduje istančanu socijalnu inteligenciju, što se među ostalim moglo vidjeti i kada je u više navrata pokazivao senzibilitet za “timing” privođenja nekih slučajeva kraju. Kada je trebalo odlučiti o tomu je li bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u sukobu interesa, vrlo složen spis detaljno je proanaliziran za svega nekoliko dana, te je donesena, inače točna, odluka u prilog Žužulu. Osim iskustvom i marljivošću, moguće je da je dijelom i zbog “pravovremenog” privođenja kraju nekih slučajeva, zaradio neupitno povjerenje i tekućih vlasti. Ovih je dana u središtu pozornosti zbog slučaja Glavaš. Bajićev utjecaj velik je upravo zbog prirode i osjetljivosti posla koji obnaša. Kako je inozemna, ali i domaća percepcija njegova rada uglavnom nepodijeljeno pozitivna, utjecaj bi mu u budućnosti mogao dodatno rasti.

ĐURO SESSA, lider hrvatskih sudaca Istodobno je i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i član Državnog sudbenog vijeća. Neki smatraju da je zato u sukobu interesa, dok u pravničkim krugovima drže da je i to samo odraz njegovih velikih ambicija. Sessa delegira tko odlučuje u predmetima čija je vrijednost jednako velika kao i vrijednost sporova koji se vode na Visokom trgovačkom sudu. Sessa kroz Udrugu hrvatskih sudaca upravlja i inicijativama hrvatskih sudaca, koju je po nekim pravnicima posve umrtvio. Istodobno utječe i na izbor sudaca kroz Državno sudbeno vijeće.

JADRANKO I IVICA CRNIĆ, lobisti Dugogodišnji istaknuti pravnici koji su obnašali najistaknutije sudačke dužnosti. Pripisuju im da su zapravo oni svojim lobiranjima ishodili imenovanje Branka Hrvatina na funkciju predsjednika Vrhovnog suda, koji bi slijedom toga, bio pod njihovim znatnim utjecajem. Jednako tako, neki kandidati za predsjednika Visokog trgovačkog suda također im pripisuju da su utjecali na izabiranje Srđana Šimca na funkciju vršitelja dužnosti predsjednika Visokog trgovačkog suda. Utjecaj im danas proizlazi upravo iz vještine lobiranja, kontakata u pravosuđu i dobrih odnosa s menadžmentom utjecajnih tvrtki koje je Ivica Crnić zastupao tijekom odvjetničke karijere.

IKA ŠARIĆ, sutkinja Sutkinja Županijskog suda u Rijeci. Uz razvikani “slučaj Gospić” vodila je i još vodi nekoliko teških i zamršenih sudskih procesa protiv klasičnih kriminalaca i narkodilera koji ne izazivaju osobitu pažnju javnosti. Odnedavno je ponovno u središtu pozornosti, jer sudi u slučaju Riječka banka. U biografiji Ike Šarić nema uzbudljivih epizoda koje bi je označile kao medijsku atrakciju, ali je, kako je prijatelji opisuju, inteligentna, istrenirana pamćenja, velike koncentracije i smisla za konzistentnost. Utjecaj joj proizlazi upravo iz toga što se nije dala impresionirati vrijednošću sporova koje vodi, ili političkom težinom onih sporova koje je vodila. Time se sama promaknula u rijetki svijetli primjer u domaćem pravosuđu.

MIROSLAV ŠEPAROVIĆ, HDZ-ov pravnik Bivši šef HIS-a i ministar pravosuđa iz vremena vladavine HDZ-a 90-ih. On se nakon pobjede Ive Sanadera u stranačkom obračunu s Ivićem Pašalićem ponovo aktivirao u stranci koju je potkraj 90-ih zbog Pašalićevih prljavih igara napustio. Kao iskusan političar u obnašanju državnih dužnosti, ali i znalac pravosuđa, Šeparović je utjecao i utječe na stranačku politiku u tom području. Premda je naizgled tek odvjetnik s nekoliko unosnih klijenata, Šeparović je imao važnu ulogu i u aferama koje su za HDZ i premijera Sanadera bile vrlo neugodne. Često je intervenirao pri imenovanju nekih čelnika sudova na nižim razinama. Aktivno se uključio i u prošlogodišnje lobiranje za šefa Županijskog suda u Zagrebu, što je u konačnici doprinijelo i smjeni Vesne Škare Ožbolt. Supruga mu je članica Uprave Croatia osiguranja, gdje figurira kao svojevrsni kontrolor predsjednika Uprave Hrvoja Vojkovića, kojeg je Vlada pristala postaviti kao ustupak HSLS-u.

MARIJAN HANŽEKOVIĆ, odvjetnik Odvjetnički ured odvjetnika Marijana Hanžekovića specijaliziran je za trgovačko pravo i jedan od onih koje najčešće angažiraju strane kompanije zastupane na hrvatskom tržištu. Tečno govori engleski i francuski, a član je i pravne komisije FIBA-e (krovna svjetska košarkaška organizacija). Smatraju ga glavnim kreatorom privatizacije domaćih tvrtki, a bio je zastupnik i Globus grupe Miroslava Kutle.

BRANKO HRVATIN, predsjednik Vrhovnog suda Utjecaj mu proizlazi iz funkcije predsjednika Vrhovnog suda, koju obnaša od ljeta 2005. Pravosudni ispit položio je 1984. i otad je brzo napredovao od vježbenika na Općinskom sudu u Zagrebu do suca Vrhovnog suda (od 2004.). Vrlo je aktivan u raznim programima sudačkog usavršavanja a sudjelovao je i u radu više državnih izbornih povjerenstava. Sa 47 godina i karijerom bez mrlja utjecaj bi mu s vremenom mogao dodatno rasti.

DINKO CVITAN, šef USKOK-a Dinko Cvitan novi je šef USKOK-a, kojeg je preuzeo u nezavidnoj situaciji od Željka Žganjera, koji toj funkciji nije bio dorastao. Godine 1999. postao je direktor za pravne poslove u Sunce osiguranju Jake Andabaka, gdje je ostao do kolovoza 2003., kada je postao zamjenik Višnje Lončar, tadašnje županijske državne odvjetnice u Zagrebu. 6. kolovoza 2003. premješten je u USKOK, isprva na godinu dana. U veljači 2004. na Žganjerov prijedlog Bajić ga je postavio za jednog od Žganjerovih zamjenika. Vrlo dobro surađuje s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, što ga je i dovelo na funkciju koju obnaša. Nije sklon samoreklamiranju, niti preuranjenom trijumfalizmu, što su možda i ključni preduvjeti za dug opstanak na dužnosti koju obnaša. Polučivanje solidnih rezultata u borbi s organiziranim kriminalom može se naslutiti i iz prošlotjednog hapšenja grupe koju se osnovano sumnjiči za niz pljački i ubojstava u Zagrebu.

PETAR KLARIĆ, čuvar Ustava Predsjednik je Ustavnog suda RH. Utjecaj mu proizlazi iz funkcije koju obnaša. Unatoč premoći konzervativaca unutar Ustavnog suda, dosadašnje odluke osiguravale su vladavinu prava, a to je dobrim dijelom Klarićeva zasluga.

TOMISLAV KARAMARKO, šef POA-e Vodeći hrvatski obavještajac. Nakon što su ga Mesić i Sanader vratili u obavještajnu zajednicu, pridonio je profesionalizaciji rada agenata i počistio loše naslijeđe Joška Podbevšeka. Sudjelovao u lovu na Gotovinu, a još prije nekoliko mjeseci njegovi su suradnici točno pretpostavili tko je opljačkao Finu i ubio zaštitare.

Sport & tjelovježba

VLATKO MARKOVIĆ, šef HNS-a U sedam i pol godina, otkako je predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, Vlatko Marković izgradio je poziciju nedodirljivog predsjednika. Vješt s novcem, financijski je maksimalno osigurao HNS, na temelju čega odbacuje bilo kakvu kritiku (za slabljenje hrvatskih klubova i hrvatske lige, slabu kvalitetu suđenja, neuključivanje reprezentativaca iz 1998. u rad HNS-a itd.). Jaše na uspjesima reprezentacije koja redovito igra na svjetskim i europskim prvenstvima, što je za tako malu zemlju velik uspjeh. Na spomen svog odlaska iz HNS-a najavljuje da će mu nasljednik biti Zvonimir Boban, ali njegov odlazak nije na vidiku, što i sam jasno kaže. Glasnu oporbu u HNS-u uklonio je u prvim godinama predsjednikovanja, tako da se uopće ne mora brinuti o svom položaju. Dapače, svoj je utjecaj nastavio širiti u Uefi, gdje je član Tehničke komisije, te Fifi. Taj utjecaj pokušava iskoristiti kako bi Hrvatska, zajedno s Mađarskom, dobila organizaciju Europskog prvenstva 2012. Ako u tome uspije, zašutjet će i njegovi posljednji kritičari.

BOŽO MILIČEVIĆ, direktor Cibone Cibona odavno nije europski utjecajan klub kao prije 20 godina, počeo je gubiti i hrvatska košarkaška prvenstva, igrači ne dobivaju plaće, a oni koji su otišli tvrde da im Cibona duguje velike iznose. Ipak, Božo Miličević je i dalje nedodirljivi predsjednik Cibone. U općem siromaštvu hrvatskih klubova Cibona je najmanje siromašna, što je Miličeviću omogućilo da u posljednjih deset godina kupuje sve što igrački vrijedi u Hrvatskoj a poslije prodaje u inozemstvo. Međutim, novac je nestao, mladih talenata je sve manje, što Cibonu vodi prema financijskom krahu. Pokušaj širenja utjecaja kroz Goodyear ligu, čiji je Miličević jedan od osnivača, pokazao se dvojbenim, tako da će biti zanimljivo vidjeti kako će se on ubuduće održavati na površini.

ZDRAVKO MAMIĆ, čelnik Dinama Zdravko Mamić učio je od Miroslava Blaževića kako zavladati a zatim zadržati vlast. Vrlo slatkorječiv, Mamić je prije desetak godina postao jedan od čelnika Dinama i dok su se u turbulentnim godinama uspjeha i neuspjeha mijenjali članovi uprave, Mamić je uvijek bio prisutan. Svih tih godina eliminirao je iz Dinama sve koji su mu smetali, poput Zlatka Canjuge i Velimira Zajeca, a približavao mu one koji su mu financijski trebali, poput Mirka Barišića, tada predsjednika uprave Siemensa, i Milana Bandića koji Dinamu daje novac iz gradskog proračuna. Kad Dinamu nije išlo, demagoški je govorio “otići ću ako dođe netko tko može pronaći novac” i nikad nije otišao. Sada, kad je Dinamo najjači u posljednjih pet, šest godina, dopušta si javne prijetnje novinarima, šamaranje agenata POA-e i slične ekshibicije koje nitko ne sankcionira. Čak je podržao i Branimira Glavaša, optuženog za ubojstva civila 1991. U HNS-u se s njim ne žele sukobljavati, javno su rekli kako je spomenuto šamaranje bilo Mamićeva “privatna gesta”, što dovoljno govori o njegovoj snazi.

ZORAN GOBAC, gazda rukometa Nakon što je početkom 90-ih stvorio rukometni klub Zagreb, koji je postao dvostruki prvak Europe, Zoran Gobac je postao šef svega u hrvatskom rukometu a česti uspjesi održavaju njegov utjecaj. Olimpijsko zlato 1996. u Atlanti, svjetsko zlato u Portugalu 2003. i olimpijsko zlato 2004. nadoknadili su kasnije neuspjehe Zagreba i održali Gopčev status nedodirljivog. On je taj koji vješto pronalazi sponzore, čak je u tišini stvorio rukometni pool uspješnih tvrtki koje sponzoriraju reprezentaciju. On postavlja i kontrolira rukometne izbornike pa kad mu je Lino Červar pokušao izmaknuti iz ruku i biti veći od Gopca, on mu je odmah zaprijetio otkazom, nakon čega se Červar smirio. Utjecajan je i na međunarodnom planu, protivnici Zagreba i reprezentacije često misle da je Gobac u prebliskim odnosima sa sucima.

ANTE KOSTELIĆ, trener Nakon što je spartanskim metodama stvorio od svoje kćeri Janice najbolju svjetsku skijašicu a od sina Ivice respektabilnog skijaša i svojedobno najboljeg svjetskog slalomaša, postao je nedodirljivi šef svega u vezi sa skijanjem, sport koji u Hrvatskoj nije postojao do prije nekoliko godina. Obitelj Kostelić zaradila je dobar novac na utrkama a hrvatski sponzori sami su se nudili Hrvatskom skijaškom savezu. Kostelić je proglašen sportskim genijem, što je na njega tako loše utjecalo da je počeo pričati kako bi s njim kao trenerom i reprezentacije u drugim sportovima postajale svjetski prvaci. Uvjeren u svoju svemoć, smatra da je pametniji od liječnika, što je ugrozilo zdravlje njegove djece. Ako Janica Kostelić odustane od skijanja, njegov će utjecaj nestati.

ROBERT JEŽIĆ, predsjednik NK Rijeke Privrednici nisu uvijek uspješni kad odluče ulagati u sport, ali Robert Ježić je suprotan primjer. Predsjednik NK Rijeke odlučio je novac iz naftnog biznisa uložiti u stvaranje jakog nogometnog kluba i u tome je uspio već prošle godine, da bi se to potvrdilo i ove. Rijeka, klub koji nikad nije postao prvak Hrvatske, sada je jedini konkurent Dinamu te je Ježić jedina osoba koje se Mamić pribojava. Problem sukoba trenera Scorije i direktora Koljanina riješio je ostavkom Scorije i postavio još uspješnijeg Skočića, riskirao je i uspio kupnjom srpskog golmana Žilića i za mnoge potrošenog Vugrinca, koji su se prometnuli u najboljeg golmana i najboljeg napadača hrvatske lige. Ježićeve najave da će sljedeće sezone nastojati osvojiti titulu prvaka Hrvatske treba ozbiljno shvatiti.

IVAN LJUBIČIĆ, tenisač U trenucima kad obitelj Ivanišević izaziva probleme u Hrvatskom tenis

Vezane vijesti

Marković nastavlja: 'Papa ima isti stav o homoseksualcima. Ja samo njega...

Marković nastavlja: 'Papa ima isti stav o homoseksualcima. Ja samo njega slijedim'

Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Vlatko Marković gostovao je na video-cahtu tportala uvjeren kako će pobijediti u skorašnjim izborima za… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika