Nekadašnji dopredsjednik Svjetske banke Jean-François Rischard iz Luksemburga u ponedjeljak je za članove Vlade i istaknute hrvatske gospodarstvenike održao prezentaciju u kojoj je iznio osnovne smjernice budućeg razvoja Hrvatske prema stvaranju modernoga gospodarstva. NACIONAL: Vi ste Vladin neslužbeni savjetnik za gospodarstvo. Gdje ste upoznali premijera Sanadera? - Do prošle godine bio sam dopredsjednik Svjetske banke zadužen za Europu. Na tom položaju bio sam šest godina, a prije toga bio sam dopredsjednik za razvoj privatnog sektora. Trenutačno sam neovisni savjetnik, a prvi kontakt s hrvatskim premijerom imao sam na Crans Montana forumu prošle godine, gdje sam govorio o ekonomiji utemeljenoj na znanju. Prvi put sam posjetio Hrvatsku lani u srpnju na poziv premijera Sanadera kako bih s Vladom razmotrio koncept gospodarstva utemeljenog na znanju. To je gospodarstvo kakvo imaju zemlje koje su se vrlo brzo razvile, poput Finske, Irske, Južne Koreje, Čilea, Malezije. Nisam službeni Vladin savjetnik nego se zasad naša suradnja temlji isključivo na prijateljskim osnovama. Savjetujem i držim predavanja o gospodarstvu utemljenom na znanju. Objašnjavam kako su zemlje takve ekonomije uspjele udvostručiti svoj BDP u samo deset godina i što su morale učiniti da to uspiju. U Hrvatskoj sam lani bio nekoliko puta i održao predavanja na tu temu. Moje prezentacije i predavanje temelje se na primjerima zemalja koje su to uspjele. Najnoviju prezentaciju održao sam članovima Vlade i najistaknutijim gospodarstvenicima, a u njoj je riječ o koracima koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi krenula u tom smjeru. NACIONAL: Koje su osnove za stvaranje takvoga gospodarstva? - Koncept gospodarstva utemeljenog na znanju mora realizirati četiri zadaće: kako napraviti pokretljivije i agilnije gospodarstvo, kako ga međunarodno umrežiti, kako postići da ono bude u stalnom učenju i kreativnije, te naposljetku kako ga učiniti pouzdanijem. Zemlje koje sam nabrojao u tome su bile vrlo uspješne i udvostručile BDP u jednom desetljeću, od 1990. do 2000. Došao sam kako bismo utvrdili kako to postići u Hrvatskoj, ne čekajući ulazak u EU nego i prije toga. Izgradnja gospodarstva utemeljenog na znanu temelji se na pet osnovnih stupova. Prvi od njih je poslovno okruženje, zatim obrazovni sustav koji bi u Hrvatskoj zahtijevao veće izmjene, jako je važno razviti i informacijsku infrastrukturu kao što je to učinila Estonija. Četvrti stup bi bio inovacijski sistem, za što je Čile vrlo dobar primjer. Posljednji bi stup bio ono što sam nazvao petom karikom, a on uključuje presudnu ulogu vlade u stvaranju pokretačke vizije i nacionalnoga dijaloga. NACIONAL: Što Hrvatsku čeka na tom putu? - Svaka od zemalja koje su stvorile takvu ekonomiju imala je svoj poseban put. U Južnoj Koreji najveće poslovne novine Maeil počele su izlaziti uz ogromnu medijsku kampanju, a tek nakon toga Vlada je počela ostvarivati trogodišnji plan, koji je obuhvaćao pet radnih grupa i 19 ministarstava. U Finskoj i Irskoj vlade same pokrenule program gospodarstva temeljenog na znanju. Neke ideje i koncepti mogu se preuzeti od uspješnih zemalja, ali nema univerzalne formule ni za koga, pa tako ni za vašu zemlju. Bitno je da se ne odustaje od toga smjera neovisno o tome koja je stranka na vlasti. Hrvatska bi trebala poduzeti još mnoge reforme kako bi prešla iz centralno upravljanoga gospodarstva u moderno. Čeka vas još mnogo posla u privatizaciji, unapređenju tržišta i reformi državne uprave, koja bi trebala biti manja i učinkovitija. Hrvatska mora imati prodornu strategiju kako bi slijedila primjer Finske i Irske, koje su također imale problema na tim područjima pa su, nakon što su ih svladale, odmah zakoračile u gospodarstvo temeljeno na znanju. Nužno je stvaranje klime pogodne za inovacije i investiranje, kao u Singapuru. U tom procesu neopohodno je podići razinu obrazovanja. Hrvatska ima 15 posto visokoobrazovanih među odraslima, a Finska 40 posto. NACIONAL: Koliko vremena treba da Hrvatska to ostvari? Više ili manje od spomenutih zemalja? - Može se to postići i za manje od dest godina. A na prve rezultate ne treba dugo čekati. Na predavanju sam iznio i prijedloge koje sam nazvao projekti brzih rezultata, za koje treba 100 dana. Moglo bi se skratiti razdoblje potrebno za registraciju novih nekretnina u Zagrebu sa dosadašnjih 65 na 25 dana ili poboljšati protok najvećih hrvatskih luka do 80 posto protoka u Singapuru. Može se osnovati istraživački centar za agronomiju. To su samo neki projekti koji se mogu realizirati u vrlo kratkom roku. Hrvatska bi mogla realizirati 100 takvih projekata do kraja iduće godine, 50 od njih već do kraja ove godine, što bi trebalo znatno ubrzati stvaranje gospodarstva temeljenog na znanju. Ali nemojte čekati predugo jer ćete ionako morati krenuti tim putem, tako da je bolje početi što prije. Vrlo dobar primjer su gospodarstva Finske i Irske, koje nisu samo pasivno čekale ulazak u EU nego su postigle velik napredak prema takvoj vrsti gospodarstva. Hrvatska ima priliku da u idućih nekoliko mjeseci postigne puno toga u pregovorima s EU. Uspije li pokrenuti i svoje gospodarstvo tako da bude utemljeno na znanju, impresionirat će ne samo Europsku uniju nego i ostale.

>email to:Stanko Boric