Od Mesićeve izjave nije prošao niti tjedan dana, a iz reakcija ovdašnjih političkih krugova vidljivo je da će Bandić, u slučaju da kandidira, naići na brojne oponente Stipe Mesić je preiskusan političar a da ne bi znao kako će njegova iako neslužbena podrška Milanu Bandiću kao predsjedničkom kandidatu izazvati protivnike zagrebačkog gradonačelnika. Od Mesićeve izjave nije prošao niti tjedan dana, a iz reakcija ovdašnjih političkih krugova vidljivo je da će Bandić, u slučaju da kandidira, naići na brojne oponente. Zanimljivo je da je Mesićeva izjava uspjela izazvati najveće podjele upravo unutar SDP-a, u kojem manji dio podupire ideju o Bandiću kao budućem predsjedničkom kandidatu, dok je većina važnijih članova reagirala s priličnim nezadovoljstvom. Pripadnici obje struje proteklih su dana za Nacional komentirali potpuno neočekivani istup aktualnog predsjednika države. Prvi koji je Milanu Bandiću sugerirao da se pobrine o stvaranju predsjedničkog imidža još prije dvije godine bio je Ivica Pančić.

Nekadašnji ministar za branitelje i sadašnji saborski zastupnik u nedjelju je potvrdio kako nije promijenio mišljenje. "Bandić je predodređen za budućeg predsjednika, pun je energije i ima dovoljno iskustva", smatra Pančić. Bandićevi stranački saveznici smatraju da zagrebačkom gradonačelniku više ne predstavlja problem činjenica da predsjednički položaj ne nudi preveliki utjecaj na sklapanje unosnih poslova. Prema njihovom mišljenju, on se već materijalno osigurao a sada ga vodi jedan posve drugi interes. "Milan Bandić želi postati prvi Hercegovac na čelu Hrvatske i za njega bi to predstavljalo dokaz vlastite besmrtnosti. Naravno da ne očekujemo da ga podrži SDP, Bandić će izaći iz stranke i nastupiti s nezavisnom listom", ustvrdio je Nacionalov sugovornik. Posve je jasno da se velikoj većini socijaldemokatskog članstva ne sviđa ovakav scenarij. Milan Bandić kudikamo bolje kotira među biračima u Zagrebu nego u socijaldemokratskoj partiji. Potvrdila je to i Konvencija SDP-a 2004. kada ga je u borbi za položaj Račanovog zamjenika hametice pobijedila Željka Antunović, a gubitnici su postali Zvonimir Mršić i drugi kandidati koji slove kao Bandićevi ljudi.

U međuvremenu se situacija dodatno pogoršala jer mnogi Ivici Račanu zamjeraju što ga nije smijenio u Aferi Zagrepčanka 2005. godine. Bandiću protivnici zamjeraju dosta toga: od samovoljnih odluka koje donosi bez konzultacija sa stranačkom središnjicom, zapošljavanja osoba poput Nenada Ivankovića i Mislava Žagara do toga da je svojim djelovanjem izazvao raskid koalicije s HNS-om. Stranka je tom prigodom s nelagodom stala iza njega, jer SDP treba narodnjake u svim varijantama povratka na vlast. Ako krajem 2007. dobije izbore, Ivica Račan će u najboljem slučaju kao premijer odraditi još nekoliko godina. Kako predsjednik socijaldemokrata nije političar s pretjeranom sklonošću prema izvršnoj vlasti, vjerojatno će se upravo on 2010. kandidirati za nasljednika Stipe Mesića. SDP je velika stranka, ali ipak premala za dva predsjednička kandidata. To je u nedjelju za Nacional potvrdio jedan od najbližih suradnika Ivice Račana. "SDP sigurno neće podržati Bandićevu kandidaturu.

Za većinu naših članova diljem Hrvatske on predstavlja strano tijelo u stranci i često nam postavljaju pitanja zašto toleriramo njegove ispade. Milan Bandić jednostavno nije kapacitet za predsjednika. Pokušajte ga zamisliti kako deset minuta govori na nekom skupu. Iskreno rečeno, ja ne mogu", tvrdi ovaj visokopozicionirani SDP-ovac. Nedavno se protiv Bandićeve samovolje pobunila i skupina njegovih bliskih suradnika predvođena Juricom Meićem. Zamjerili su mu dovođenje Ivankovića, a Nacionalov sugovornik smatra kako se tada vidjelo da šef zagrebačkog SDP-a nije neprikosnoveni vođa zagrebačkih socijaldemokrata. "Trebali ste vidjeti kako se bandićevci koprcaju pod kritikama nekolicine mlađih članova - tad biste shvatili da se tako ne ponaša netko tko suvereno vlada svojom organizacijom", objašnjava Račanov suradnik. Izjava kako bi Milan Bandić mogao biti predsjednik, nije jedini potez Stipe Mesića koji nije dobro primljen u SDP-u. Loš odjek imao je i Mesićev subotnji intervju u Vjesniku u kojem je rekao da su njegovi i Sanaderovi strateški ciljevi identični. Ovdje se manjim dijelom radi o pitanjima strategije pošto sve relevantne hrvatske stranke zastupaju slične stavove o najvažnijim državnim pitanjima, a više o Mesićevom potpunom zaokretu u odnosu na vlastite izjave koje je davao nakon prošlogodišnje pobjede na predsjedničkim izborima.

Tada je bio izrazito kritičan prema Vladinoj politici i najavio da će je strogo kontrolirati. Nakon 15 mjeseci potpuno je promijenio retoriku, a ovakav obrat u vodećoj oporbenoj stranci nije dobro prihvaćen. Prisjetili su se i događaja otprije nekoliko mjeseci kada je u medije procurila informacija o tzv. Mesićevoj listi sastavljenoj od nestranačkih pojedinaca koju podržava predsjednik RH. Smatralo se da bi ta lista, zahvaljujući Mesićevoj popularnosti, mogla osvojiti popriličan broj glasova i uvelike određivati izgled nove vlade poslije izbora koji će biti održani ujesen 2007. godine. Kada je Mesić implicitno potvrdio mogućnost davanja podrške ovoj ideji, doživio je žestoke kritike opozicijskih stranaka. Razlog je jasan - grupacija koja bi imala njegovu podršku oduzela bi većinu glasova oporbenim strankama i možda značajno poremetila političku scenu u Hrvatskoj. Predsjednik je kasnije malo retirirao, međutim, bilo je jasno da nije riječ o izmišljenoj aferi. Potvrdio je to prije mjesec dana i jedan od nekada bliskih suradnika Stipe Mesića.

Na sastanku s urednicima Nacionala, vrlo čvrsto je iznio uvjerenje da predsjednik Republike ne namjerava otići u političku mirovinu kada mu 2010. istekne sadašnji mandat. "On ne može bez politike i budite sigurni da će osnovati vlastitu stranku ili podržati neku listu kako bi ostao aktivan u politici. Mesić nije poput Milana Kučana, i sve dok bude sposoban sudjelovat će u kreiranju hrvatske politike. Njegove godine ne predstavljaju preveliki problem, jer kada napusti Predsjedničke dvore bit će mu 75, a, primjerice, sadašnji talijanski predsjednik Napolitano ima 81 godinu", ispričao je za Nacional nekadašnji dužnosnik u Predsjedničkom uredu. Slično mišljenje ima još jedan bliski predsjednikov savjetnik, koji tvrdi da Mesić već sada planira iduću, postpredsjedničku, fazu u političkoj karijeri a ona uključuje i brigu o nasljedniku na Pantovčaku.

Pritom se spominju i osobe poput dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice, čiji je rejting unutar HDZ-a porastao nakon niza Mesićevih pohvala. Neki tvrde da je Mesićevo spominjanje Dubravke Šuice kao potencijalne predsjednice prošlog tjedna na Hrvatskome radiju poprilično iznerviralo Jadranku Kosor, što predsjedniku nije teško palo. Tu su još i Đurđa Adlešić i Vesna Pusić, no njihovi su izgledi u ovom trenutku samo teorijski. To znači da se sve vraća na Milana Bandića. Predsjednik i zagrebački gradonačelnik su u posljednje dvije godine razvili izuzetno blizak odnos i nerijetko se druže i privatno. Bandić je u Zagrebu organizirao Mesićevu predsjedničku kampanju a i sada održavaju redovite kontakte. Ako Mesić jednog dana stvarno odluči aktivirati vlastitu političku listu, trebat će snažnu organizacijsku potporu kakvu mu u četvrtini biračkog tijela, a to je Grad Zagreb, može osigurati samo Milan Bandić.

U takvim okolnostima moguće je da gradonačelnik zauzvrat dobije i konkretnu potporu u svojim predsjedničkim ambicijama. Bandićev problem su brojni skandali u koje je upadao tijekom karijere. Popis sumnjivih situacija u kojima se našao poprilično je dugačak, od vožnje u pijanom stanju i pokušaja dogovora s policajcima, preko napada na Općinski sud u Aferi Zagrepčanka do sklapanja milijunskih poslova bez natječaja ili zagovaranja legalizacije bespravno sagrađenih četvrti.

Bandić bi morao biti svjestan da će tijekom kampanje izaći na vidjelo sve što se tiče ne samo profesionalno-političkog već i privatnog života. On sam najbolje zna koliko je čist i koliko se uspješno može braniti. Bez sumnje, informacije protiv njega najviše bi dolazile iz redova SDP-a. U SDP-u mu nikada nisu oprostili što je zajedno s Andrijom Hebrangom smijenio Dalibora Krpana, ravnatelja bolnice Sveti Duh, inače bliskog Željki Antunović i Nikici Gabriću. Prilično je upitna i realizacija projekata koje je obećao, poput izgradnje metroa ili dovršetka sveučilišne bolnice u Blatu. Bandić se suočava s još jednim problemom. On je klasični populist koji je nekoliko puta pobijedio na izborima, međutim, radilo se o lokalnim akcijama koje se uvelike razlikuju od politike na državnoj razini. Kandidiranjem za predsjednika Republike ušao bi u potpuno drugčiju političku sferu od one na kojoj cijelo desetljeće gradi vlastiti politički imidž.

Do sada su njegovi suparnici bili Stipe Tojčić, Dorica Nikolić ili Tomislav Jelić, sve redom druga hrvatska politička liga, a sada bi to postali Ivo Sanader, Vladimir Šeks, Radimir Čačić, ali i Željka Antunović i Ivica Račan. Borba s njima zahtijeva puno veće političke saveznike od Slobodana Ljubičića - Kikaša i Duška Ljuštine, i neće mu biti dovoljna podrška stranačkih ogranaka na relaciji Podsused - Donja Dubrava. I desnica je zaključila da je promoviranje zagrebačkog gradonačelnika loše i za njih. "Bila bi to katastrofa. Bandić je solidan gradonačelnik, ali položaj predsjednika Republike je potpuno druga stvar. Predsjednici ne smiju biti kompromitirani i povezani s raznim tvrtkama i poslovima. To je položaj stvoren za osobe koje odražavaju jedinstvo neke nacije i postaju njihov simbol, što se za Bandića teško može kazati", zaključuje jedan od vodećih članova HSP-a. Možda je predsjednik napravio lošu uslugu Bandiću prerano ističući njegovu kandidaturu za predsjednika, jer će Bandićevi neprijatelji imati mnogo vremena da pripreme teško oružje protiv njega.

KANDIDATI ZA 2010.

Nacionalovi sugovornici iz različitih stranaka smatraju kako se trenutačno može samo nagađati o imenima Mesićevog nasljednika. Ono oko čega se slažu jest da najveće izglede imaju Ivo Sanader i Ivica Račan. Obrazlažu to podatkom da će jedan od njih dvojice 2010. postati premijer, čime se za drugog otvara mogućnost kandidiranja za položaj predsjednika. Navodno je i Anto Đapić izrazio mogućnost kandidature, međutim, on je toliko kompromitiran da su mu šanse minimalne. Vrlo vjerojatno će se ponovno kandidirati Boris Mikšić, kojemu je 2005. drugi krug izmaknuo za nekoliko desetaka tisuća glasova. U političkim krugovima sve se češće spominje i prva hrvatska predsjednica, a pritom se kao izgledne kandidatkinje spominju Đurđa Adlešić, Vesna Pusić i Željka Antunović. Trenutačno je u tijeku redefiniranje ovdašnje desnice pa će biti zanimljivo vidjeti tko će postati njihov lider.>email to:Robert Bajrusi