Objavljeno u Nacionalu br. 550, 2006-05-29

Autor: Plamenko Cvitić

EKSKLUZIVNO

Tajni ugovori o prodaji HT-a

Nacional je u posjedu svih ugovora i popratnih dokumenata između Deutsche Telekoma i Vlade iz kojih se vidi da Nijemcima nije prodana podzemna infrastruktura

Premijer Ivo SanaderPremijer Ivo Sanader Dugotrajna bitka za vlasništvom nad spletom podzemnih telekomunikacijskih kablova, tzv. DTK (distributivne telekomunikacijske kanalizacije), koju s jedne strane vodi Hrvatski telekom, a s druge strane gradovi, jedinice lokalne samouprave, alternativni telekom operatori i posredno Vlada RH uskoro će okončati pobjedom ovih drugih, a to će se izravno odraziti na dugo najavljivanu treću fazu privatizacije HT-a. Pojednostavljeno kazavši, vlada Ive Sanadera dobit će jednu tržišnu utakmicu, no to će uzrokovati velike probleme i mogući gubitak druge, još opasnije utakmice. Nacional je proteklih dana došao u posjed tajnih ugovora između vlada RH i Deutsche Telekoma o privatizaciji HT-a, koji se od hrvatske javnosti skrivaju već punih sedam godina. Iz tih je dokumenata vidljivo da nema osnove po kojoj bi HT mogao tvrditi da je sustav podzemnih kablova njihovo vlasništvo, što će na kraju biti i zaključak koji će morati donijeti i vlada Ive Sanadera. Kad se to dogodi, na pomolu je mogući krah treće faze privatizacije HT-a: Deutsche Telekom mogao bi zauzeti tvrdu pregovaračku poziciju, taktički odugovlačiti kupnju dionica koje još drži Vlada RH i tako im smanjivati cijenu, a u konačnici bi mogao i odustati od kupnje. Takav potencijalni razvoj događaja već danima zadaje probleme Ivi Sanaderu, kojem novac od prodaje preostalih dionica HT-a treba za vraćanje duga umirovljenicima, krpanje proračunskih rupa i pripremu za predizbornu 2007. godinu.

"Prošli tjedan sam na saborskom odboru za promet i veze jasno dao do znanja koji je stav Agencije za telekomunikacije po pitanju DTK sustava: on se nigdje ne spominje u ugovorima između Vlade i Deutsche Telekoma, pa zaključite sami kome na kraju DTK može pripasti", kazao je predsjednik Vijeća Agencije za telekomunikacije Gašper Gaćina Nacionalovu novinaru u kraćem telefonskom razgovoru u petak 26. svibnja. I doista, u ugovorima između Vlade i Deutsche Telekoma, potpisanih u prvoj i drugoj privatizaciji HT-a 1999. i 2001. godine DTK nigdje nije izrijekom spomenut, premda je posljednjih mjeseci u nekoliko navrata iz HT-a dolazilo obrazloženje da je HT vlasnik DTK-a temeljem potpisanih privatizacijskih ugovora. U spor koji će se, a sad je to već izgledno, rješavati uz pomoć stranih konzultanata i međunarodnih arbitara, već su se prije godinu dana uključile i dvije izravno zainteresirane strane, alternativni telekom operatori i hrvatski gradovi, koji već mjesecima lobiraju i predsjedniku vlade Ivi Sanaderu odašilju poruku na čiju bi se on stranu trebao svrstati. Naime, DTK, odnosno sustav podzemnih kablova i pripadajuće infrastrukture ukopan u zemlju uglavnom ispod gradskih prometnica dugi je niz godina građen gotovo poluilegalno: osim nedostatka papira koji bi legalizirali čitav postupak, financiranje te izgradnje često je zapadala na same gradove. Tako se danas sustav DTK-a, odnosno telekomunikacijske kanalizacije može podijeliti na dva segmenta: samu mrežu kablova, koju je za svoje potrebe godinama ugrađivala tadašnja državna tvrtka čiji je HT pravni sljednik, ali i od podzemnog prostora kroz koji su svi ti kablovi povučeni. Čak i najveći oponenti HT-a složit će se da su položeni kablovi vlasništvo HT-a koji ih je i polagao u zemlju, no za sama zemljišta kroz koja su kablovi polagani tvrdi se - i to sa popriličnom sigurnošću - da su još uvijek u gradskom vlasništvu.

Nejasna regulacija oko DTK sustava protekle je dvije godine dovela do snažnih sukoba unutar telekom sektora: alternativni operatori fiksne telefonije i širokopojasnog interneta u iste su podzemne cijevi po gradovima polagali vlastite optičke kablove na koje su spajali svoje korisnike, a s druge je strane HT, oboružan tvrdnjom da je DTK njegov, onemogućavao rad svojih konkurenata i to čak na način da su HT-ovi radnici pod okriljem noći čupali ili presijecali konkurentske kablove ili pak zavarivali kanalizacijske šahtove da u njih ne mogu ući konkurenti. Istodobno, čelnici hrvatskih gradova shvatili su da jedinice lokalne samouprave polažu vlasnička prava na zemlju kroz koju su provučeni kablovi i jednih i drugih, te da bi se od svih telekom operatora mogla ubirati naknada za pravo služnosti, odnosno korištenje gradskog zemljišta. Premijer Ivo Sanader niti itko od njegovih najbližih suradnika ni jednom se riječju nije svrstao ni na koju stranu, no to će, po svemu sudeći, uskoro morati učiniti. Kako ističu domaći telekomunikacijski stručnjaci i pravni eksperti, DTK sustav vrlo je jednostavan za razrješavanje: na temelju dostupnih podataka i dokumenata, zemljište kroz koje prolazi DTK sustav nedvojbeno je u vlasništvu gradova. Jedini protuargument toj tezi mogli bi biti tajni ugovori hrvatskih vladâ i Deutsche telekoma vezani uz privatizaciju HT-a iz 1999. i 2001. godine, koji su već godinama skrivani od hrvatske javnosti i o kojima se u Hrvatskoj oduvijek naveliko spekulira. Kako je Nacional u posjedu tih dokumenata, pažljivim iščitavanjem može se vidjeti da u njima ne postoje odredbe iz kojih bi proizlazilo ono što je predmet brojnih spekulacija - da je neka od dosadašnjih hrvatskih vlada Deutsche Telekomu potajno darovala zemljišta kroz koja prolazi DTK sustav. Istini za volju, ponegdje se u ugovorima navodi se da je RH dužna "učiniti sve razumne napore da pojednostavi i skrati postupak za dobivanje potrebnih licencija, koncesija, ovlaštenja i dozvola koje su potrebne HT-u za izgradnju, održavanje i razvoj" ili da će RH "učiniti sve razumne napore da podrži vlasnička prava HT-a na infrastrukturi nepokretne mreže te podržati vlasnička prava u odnosu na treće osobe u slučaju spora između HT-a i tih trećih osoba", no nigdje se izrijekom ne navodi da Hrvatska izvlašćuje dosadašnje vlasnike zemljišta (u većini slučajeva to su jedinice lokalne samouprave, no ponegdje su to i fizičke osobe), pa shodno tome HT za sva ta zemljišta jednostavno ne posjeduje vlasničke listove. U prilog tezi koju zastupaju hrvatski gradovi i alternativni operatori, a po kojoj HT nije vlasnik zemljišta kroz koja prolazi DTK sustav, ali i neki dijelovi DTK-a, ide i činjenica da se to nigdje u ugovorima ne spominje.

"Malo je vjerojatno da bi HT zaboravio napisati u ugovore svoja prava vezana uz DTK. Jedino logično objašnjenje je da je HT i tada znao da nije vlasnik spornih zemljišta, ili da prije sedam godina nije pretpostavio što će se u budućnosti događati. Uostalom, u pisanim odgovorima HT-a Vladi RH jasno se navode i detalji poput međunarodnih podmorskih kablova CRO-Italy i Adria1, kojima je upravljao HT, a za koje nije posjedovao dozvolu, no 1999. je radio na tome da ishodi potrebne dozvole i koncesije. Kad su mogli navoditi i takve podmorske kablove, ne mislite li da bi spomenuli i sustav DTK da su tada mislili da je to njihovo?" komentirao je proteklog vikenda bivši vladin dužnosnik. Po pitanju vlasništva nad DTK-om i zemljištem kroz koje sustav prolazi na strani hrvatskih gradova je i praksa u većini europskih zemalja: u proteklih desetak godina u mnogim je europskim državama došlo do sličnih problema, pa čak i u Njemačkoj, domovini Deutsche Telekoma. U gotovo svim slučajevima nekadašnje monopolističke telekomunikacijske kompanije gubile su sporove u korist lokalnih vlasti. Tako je proteklih dana HSP-ov zastupnik Tonči Tadić u saborsku proceduru uputio prijedlog Zakona o dopunama Zakona o telekomunikacijama, u kojem je naveo iskustva europskih zemalja: "U Belgiji svi operatori imaju slobodan pristup DTK, ali moraju zatražiti dopuštenje od lokalne vlasti. U Danskoj svi operatori imaju ista prava za postavljanje kablova na bilo čijem zemljištu, no pri postavljanju kablova moraju voditi računa o općem dobru, tj. o razvoju telekomunikacijskog tržišta. U Njemačkoj se gradovi bune protiv prakse Deutsche Telekoma da besplatno koristi gradsko javno dobro, jer gradovi trebaju moći naplatiti naknadu za svako korištenje gradske imovine; takvih problema nema kad je riječ o privatnom zemljištu, jer se naplaćuje zakupnina. Njemački zakoni predviđaju i zajedničko korištenje DTK, što Deutsche Telekom ignorira. U Španjolskoj svi operatori moraju tražiti dopuštenje od lokalne samouprave."

Zaključak HSP-ova zakonskog prijedloga je da slična rješenja, uz minimalne razlike postoje i u Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu, Grčkoj, Finskoj i Švedskoj, pa bi sukladno tome tako trebalo postupiti i u hrvatskom slučaju. Izgledno je da će se i Hrvatska povesti za europskim primjerima, te da će HT u skorijoj budućnosti biti izjednačen sa svim ostalim operatorima, odnosno da će jedinicama lokalne samouprave plaćati naknadu za pravo služnosti na zemljišta kroz koja prolazi DTK sustav. Međutim, takav će rasplet imati dalekosežne posljedice za treću fazu privatizacije HT-a. Naime, u prvoj fazi privatizacije Hrvatskog telekoma u listopadu 1999., hrvatska je vlada za 850 milijuna američkih dolara prodala strateškom ulagaču, Deutsche Telekomu 35 posto dionica kompanije. Dvije godine kasnije, u listopadu 2001., DT je od Vlade RH za 500 milijuna eura kupio i dodatnih 16 posto dionica HT-a, čime je stekao većinsko vlasništvo: otad Deutsche Telekom ima 51 posto dionica HT-a, a Hrvatska 49 posto, i to Vlada RH 42 posto, a Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 7 posto dionica. Proteklih godina često se spekuliralo s početkom treće faze privatizacije HT-a, u kojoj bi država prodala svoj vlasnički udjel u HT-u, a to se događalo kad god bi u državnoj blagajni bio na vidiku nedostatak financijskih sredstava. U ugovorima Vlade RH i DT-a, napose u Ugovoru o međusobnim odnosima dioničara od 17. listopada 2001. godine kao jedna od opcija bilo je navedeno i plasiranje dionica HT-a na burzu. Međutim, kako se navodi u Ugovoru, ako vlada RH ne izvrši prvu javnu ponudu dionica (tzv.IPO) do 1. siječnja 2004., DT će imati pravo prvokupa preostalog paketa dionica kojima raspolaže Vlada RH. Premda se u domaćim i stranim telekomunikacijskim i poslovnim krugovima često očekivalo da će Vlada RH izlistati dionice HT-a na burzi, to se nikad nije dogodilo. Kao glavni razlog za to navodi se depresija koja je prije nekoliko godina zavladala na telekomunikacijskom tržištu, pa bi dionice HT-a tada bile prodane po nižoj cijeni od one koja se mogla postići. U svakom slučaju, rok za objavu prve javne ponude dionica prošao je još prije dvije godine, pa je izvjesno da bi vlada Ive Sanadera o prodaji HT-ovih dionica trebala, poštujući pravo prvokupa, prvo pregovarati s Deutsche Telekomom. Međutim, tu je i bit problema koji će se uskoro pojaviti: Vlada RH trenutačno je u relativno nepovoljnijem položaju u odnosu na DT. Hrvatski premijer Ivo Sanader u nekoliko je navrata javno kazao da će novac od prodaje ostatka HT-ovih dionica u vlasništvu države biti namijenjen isplati duga umirovljenicima. Kako je sljedeća, 2007. godina ujedno i izborna, Vladi je strateški važno da najkasnije do proljeća iduće godine dionice HT-a budu prodane, te da se pristigli novac odmah preusmjeri na "krpanje" proračuna u smislu isplate duga umirovljenicima i osiguravanja socijalnog mira u zemlji. S druge pak strane, Deutsche Telekomu, koji je ionako većinski vlasnik Hrvatskog telekoma - nikud se ne žuri: po sadašnjim informacijama, DT jest zainteresiran za kupnju ostatka dionica HT-a, ali bez jasnog vremenskog određenja.

Nacionalov sugovornik iz telekomunikacijske branše ističe da je Deutsche Telekom bio iznimno zainteresiran za kupnju preostalog paketa HT-ovih dionica samo ako bi to značilo i da Vlada RH priznaje da je HT vlasnik DTK sustava. Nakon što vlada Ive Sanadera to proteklih mjeseci nije jasno učinila, već samo počela najavljivati početak treće faze privatizacije HT-a, krajem ožujka ove godine Deutsche Telekom je Vladi RH javno uputio nedvosmislenu poruku: "Dok se ne riješi pitanje vlasništva nad podzemnom kabelskom infrastrukturom, nemojte ni pokušavati pokrenuti treću fazu privatizacije HT-a." Od tog trenutka u Vladi je nastala konsternacija, jer su Ivo Sanader i njegovi najbliži suradnici shvatili da od brze prodaje dionica HT-a i punjenja državnog proračuna neće biti ništa. Tako je Vladin potpredsjednik Damir Polančec u nekoliko navrata proteklih mjeseci kod zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića urgirao da Zagreb stavi u mirovanje projekt Digitalni grad, po kojem bi se od svih operatora, pa i HT-a počela ubirati naknada za korištenje DTK sustava. U međuvremenu, Vlada je objavila natječaj za odabir svog financijskog savjetnika u trećoj fazi privatizacije HT-a, na koji su se prije nekoliko dana prijavile tri konzultantske kuće: Merrill Lynch s Raiffeisen Zentralbankom Oesterreich, zatim Citigroup s Privrednom bankom Zagreb te JP Morgan. Budući da će konzultant biti odabran tek krajem lipnja, ali i činjenice da s protekom vremena i približavanjem izbora u Hrvatskoj Deutsche Telekomu jača strateška prednost, a Vladi RH slabi, optimistične najave vladinih dužnosnika da će treća faza privatizacije HT-a biti dovršena do kraja ove godine već sad se čini kao gotovo nemoguća.

Ako se uzme u obzir činjenica da je izgledno da će DTK sustav pripasti hrvatskim gradovima, Deutsche Telekom će, kako ističu Nacionalovi izvori iz telekomunikacijskih krugova, početi pokazivati posvemašnju nezainteresiranost za kupnju preostalog paketa dionica HT-a od vlade Ive Sanadera, ili će pak nuditi iznos po dionici daleko niži od realne cijene. Kako ističe Nacionalov izvor iz vlade, jedino rješenje bilo bi da Ivo Sanader što skorije pronađe alternativnog kupca preostalog paketa dionica HT-a, s kojim bi dogovorio neku srednju cijenu i s kojim bi potom mogao ucjenjivati Deutsche Telekom. Budući da je takvog kupca iznimno teško naći, pogotovo s obzirom na to da je Deutsche Telekom većinski vlasnik, pa kupac preostalih dionica osim vlasničkih ne bi imao i upravljačka prava u kompaniji, hrvatski premijer Ivo Sanader očito će sljedećih nekoliko mjeseci morati posvetiti puno vremena izlasku iz ove krizne situacije.

Što je Mudrinić pisao Škegri
Uoči prve faze privatizacije HT-a predsjednik Uprave Ivica Mudrinić poslao je Vladi dokument u kojem je na 20 stranica opisivao i potvrđivao sve što bi moglo biti predmet spora između Vlade RH kao prodavatelja i Deutsche Telekoma kao kupca. Tako je Mudrinić u rujnu 1999. godine detaljno naveo i činjenicu da u to vrijeme HT nije imao ni dozvolu ni koncesiju za podmorske kablove, a DTK se nigdje nije ni spomenuo. Šeparović odobrio prodaju dionica HT-a njemačkom Deutsche Telekomu za 850 milijuna američkih dolara, ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović sastavio je dokument kojim je Deutsche Telekomu jamči za valjanost osnutka HT-a, što je bio jedan od uvjeta za kupnju dionica. U fazi vrlo vjerojatne međunarodne arbitraže Deutsche Telekom će tvrditi da je DTK sustav bio integralni dio HT-a i prije same kupnje dionica, tako da će glavni spor nastati oko same privatizacije HT-a i njegova razdvajanja od Hrvatskih pošti, odnosno popisa što je sve ušlo u tada novoosnovanu kompaniju HT.

'DTK je naš'
"Hrvatske telekomunikacije su vlasnik velike većine telekomunikacijske infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj. Pretvorbom društvenog vlasništva početkom 90-ih godina, telekomunikacijska infrastruktura ušla je u osnovna sredstva javnog poduzeća HPT, da bi kasnijom podjelom i preoblikovanjem HPT-a na HP d.d. i HT d.d., telekomunikacijska infrastruktura po zakonskim propisima postala dijelom temeljnog kapitala HT d.d. koji je kao takav i privatiziran. DTK infrastruktura unesena je u bilancu koja je bila temelj podjele HPT-a na HP i HT. Stoga, telekomunikacijska infrastruktura dio je imovine HT d.d. DTK infrastruktura, kao dio TK infrastrukture, unesena je u bilancu HT-a pri podjeli HPT-a na HP i HT. Dakle, nije T-HT upisao veliki dio TK infrastrukture u svoj temeljni kapital nego je to učinila Republika Hrvatska koja je Zakonom o razdvajanju HPT-a na HP i HT odredila da sukladno odredbi članka 6. stavka 3. toga Zakona, imovina za telekomunikacijski sustav čini ulog s kojim Republika Hrvatska sudjeluje u temeljnom kapitalu HT-a. Vlasništvo HT-a na telekomunikacijskoj infrastrukturi, uključivo i DTK, stečeno je ex lege (na temelju zakona). To znači da se radi o konstitutivnom stjecanju vlasništva kod kojeg je temelj stjecanja zakon, a ne upis u zemljišne knjige", stoji u pisanom odgovoru koji je glasnogovornica HT-a proteklog vikenda poslala Nacionalu.>email to:Plamenko Cvitic

Vezane vijesti

Obrtnici i mali poduzetnici prenesite mobilni broj u HT – uštedite i osigurajte...

Obrtnici i mali poduzetnici prenesite mobilni broj u HT – uštedite i osigurajte nove korisnike

U Hrvatskom Telekomu u tijeku je ponuda kojom obrtnici i mali poslovni korisnici prilikom prijenosa svog mobilnog broja uz povoljnije… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika