Magistar znanosti Ivan Širović, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za petrokemiju koji je karijeru ostvario na rukovodećim pozicijama u tvrtkama Jugovinil, Oki, Dina i Ina, oštro se sutprostavio posljednjim istupima udruga zelenih vezanih uz plinofikaciju Hrvatske. Širović je trenutačno u mirovini i uređuje znanstveni časopis Polimeri a u intervjuu za Nacional obrazlaže zašto je Hrvatskoj potreban LNG terminal. NACIONAL: Zašto je po vašem mišljenju lokacija pokraj Dine kod Omišlja najpogodnija za gradnju LNG terminala? - Na Jadranu je istraženo ukupno 7 lokacija. Sjeverna strana otoka Krka se pokazala najboljom a istaknuti ću četiri razloga. Zbog potrebe zagrijavanja ukapljenog plina koji je ohlađen na -161oC prije transporta cjevovodom, potrebno je LNG zagrijati na temperaturu prirodnog plina, a morska voda ili tehnološke vode s industrijskih postrojenja se mogu koristiti za zagrijavanje. Time se postiže sinergijski učinak lokacije i smanjuje potreba za korištenjem plina, što ukupno smanjuje cijenu plina. Jedan od bitnih uvjeta je dubina mora koja mora biti veća od 14 m. Što se tiče isticanih opasnosti od potresa, od strane ekološkoh udruga, valja reći kako je seizmički sjeverni Jadran prihvatljiviji od srednjeg ili južnog. Bliže su i potrošači srednje Europe. HEP bi zbog raspoloživosti plina gradio i termoelektranu u neposrednoj blizini, što bi još više povećalo sinergijski učinak lokacije. NACIONAL: Kolika je cijena pretvorbe ukapljenog plina u prirodni? - Kada nema sinergijskog učinka potrebno je do jedan posto plina utrošiti za ponovno zagrijavanje morske vode. NACIONAL: Kakve opasnosti prijete od LNG terminala? - Prema europskim propisima plinski rezervoari u cjelosti su zatvoreni u metar debelim armiranim betonskim oklopima, te ako dođe do curenja plina on ostaje u zatvorenom prostoru. Isto tako punjenje rezervoara je odozgo. Kako je plin lakši od zraka u slučaju incidenta odlazi u atmosferu, te nema nikakvih ekoloških posljedica. Europska regulativa određuje da se terminali za LNG uz sve mjere zaštite smještavaju u sklopu petrokemijskih i naftnih postrojenja, čime se postiže sinergijski učinak lokacije. U Europi je 9 terminala za LNG izgrađeno uz petrokemijska postrojenja, 4 u Španjolskoj, 2 u Italiji, 2 u Francuskoj i jedno u izgradnji u Velikoj Britaniji. Dva postrojenja, u Belgiji i Velikoj Britaniji, su 500 metara udaljena od stambenih dijelova. Da postoji opasnost sigurno nebi bilo ovakve gradnje, posebno ne ne u navedenim zemljama. Danas su na svijetu 24 postrojenja za ukapljivanje u 13 zemalja, 194 tankera prevoze LNG, do sada bez ijednog ozbiljnijeg incidenta, jer su građeni s dvostrukim oplatama. Postoji oko 40 terminala i više od 240 skladišta. Rasjedi na lokaciji Dine postoje, ali nisu prepreka gradnji terminala. Što je veća seizmička opasnost stroži su propisi u gradnji terminala, nikako na uštrb sigurnosti. U Japanu u luci ispred Tokija nekoliko je terminala, iako se radi o jednom od najtrusnijih područja u svijetu. NACIONAL: Na koji način bi RH profitirala od gradnje terminala i šta je s optužabama kako se on gradi radi profita međunarodnih kompanija? -Procijenjeno je da bi cijeli projekat, terminal, cjevovod, i trajekti za prijevoz stajao približno 2 milijarde eura, a ukupni iznos financiraju članice konzorcija, pa izgradnja terminala ne bi ništa stajala građane. Dapače gradnja terminala je profitabilan posao, otvaraju se nova radna mjesta, što bi neposredno utjecalo na porast standrda stanovništva. LNG-a ima u zalihama za sljedećih 200 godina i vrlo je prihvatljiv kao alternativa ruskom, kaspijskom i iranskom prirodnom plinu za cijelu Europu, koji se dostavlja plinovodima. Glavni izvori LNG-a su u Maleziji, Indoneziji, Kataru, Alžiru, Australiji, Nigeriji, Trinidadu, Omanu i Egiptu. Opskrba plinom hrvatskih potrošača iz uvoza je neophodna, jer su domaći izvori nedovoljni. Zadaća plina u Hrvatskoj je pokriti povećane potrebe za energijom. Nalazišta plina u sjevernoj Hrvatskoj su u silaznoj krivulji vremena eksploatacije. Uz očekivani rast dobivanja plina iz sjevernog Jadrana nakon 2009. bit će potrebne dodatne količine za uvoznim plinom, a LNG se čini najboljim rješenjem, ne samo za Hrvatsku nego i Europu.