Saborska oporba zatražila je u četvrtak od Agencije za telekomunikacije da ukine svaki monopol HT-a u pružanju telekomunikacijskih usluga, kao i ukidanje plaćanja telefonske pretplate za koju, smatraju, nema nikakve osnove. Oporba je u raspravi o Izvješću o radu Agencije u 2005. isticala da je strateški nacionalni interes liberalizirati telekomunikacijsko tržište, te da u tom smislu treba ukinuti telefonsku pretplatu i onemogućiti HT-u da slobodno i besplatno koristi distribucijsko-telekomunikacijske kanale. SDP-ovac Mato Arlović rekao je da su distribucijsko-telekomunikacijski kanali u vlasništvu lokalne samouprave jer nisu privatizirani, te da stoga treba onemogućiti da HT koristi te kanale kao svoje, već ih dati u koncesiju ili zakup. Predložio je Agenciji da sa Središnjim državnim urednom za upravu te lokalnim jedinicama riješi to pitanje.

U utorak 30. svibnja, Nacional je objavio detaljnu analizu problema s distribucijsko-telekomunikacijskim kanalima i prognoze o njihovom riješavanju, zajedno sa svim tajnim ugovorima potpisanim između vlada RH i Deutsche Telekoma o privatizaciji HT-a, skrivanim od hrvatske javnosti punih sedam godina. Iz tih je dokumenata vidljivo da nema osnove po kojoj bi HT mogao tvrditi da je sustav podzemnih kablova njihovo vlasništvo, što će na kraju biti i zaključak koji će morati donijeti i vlada Ive Sanadera. Kad se to dogodi, na pomolu je mogući krah treće faze privatizacije HT-a: Deutsche Telekom mogao bi zauzeti tvrdu pregovaračku poziciju, taktički odugovlačiti kupnju dionica koje još drži Vlada RH i tako im smanjivati cijenu, a u konačnici bi mogao i odustati od kupnje. Takav potencijalni razvoj događaja već danima zadaje probleme Ivi Sanaderu, kojem novac od prodaje preostalih dionica HT-a treba za vraćanje duga umirovljenicima, krpanje proračunskih rupa i pripremu za predizbornu 2007. godinu. Nejasna regulacija oko DTK sustava protekle je dvije godine dovela do snažnih sukoba unutar telekom sektora: alternativni operatori fiksne telefonije i širokopojasnog interneta u iste su podzemne cijevi po gradovima polagali vlastite optičke kablove na koje su spajali svoje korisnike, a s druge je strane HT, oboružan tvrdnjom da je DTK njegov, onemogućavao rad svojih konkurenata i to čak na način da su HT-ovi radnici pod okriljem noći čupali ili presijecali konkurentske kablove ili pak zavarivali kanalizacijske šahtove da u njih ne mogu ući konkurenti. Po pitanju vlasništva nad DTK-om i zemljištem kroz koje sustav prolazi na strani hrvatskih gradova je i praksa u većini europskih zemalja: u proteklih desetak godina u mnogim je europskim državama došlo do sličnih problema, pa čak i u Njemačkoj, domovini Deutsche Telekoma. U gotovo svim slučajevima nekadašnje monopolističke telekomunikacijske kompanije gubile su sporove u korist lokalnih vlasti. Više o tome pročitajte u posljednjem broju Nacionala

U četvrtak je u Saboru HSP-ovac Tonči Tadić prozvao HT da se grčevito bori za telekomunikacijske kanale kako bi uništio konkurenciju. «Nedavno spajanje HT-a i Iskona», upozorio je, «protivno je direktivama Europske komisije i slobodi tržišnog natjecanja». Jozo Radoš najavio je da HNS neće podržati Izvješće jer Agencija, kaže, nije postigla ni jedan od temeljnih ciljeva - nije provela liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta, nije zaštitila slobodu tržišnog natjecanja niti spriječila zlouporabu monopola. Radoš je istaknuo da HT i dalje drži 90 posto usluga u fiksnoj telefonskoj mreži, da su telekomunikacijske usluge u Hrvatskoj dva do tri puta skuplje nego u drugim državama u regiji te da je dobit telekomunikacijskih operatera veća nego cijela potrošnja lijekova u Hrvatskoj.