Danas 48-godišnji Nemšić, rodom Sarajlija, oduvijek je bio povezan s prostorima nekadašnje zajedničke države Prije desetak dana Boris Nemšić dosegnuo je vrhunac svoje karijere. Odnedavni čelnik tvrtke Telekom Austria u budućnosti će biti zadužen za cijelu grupaciju, u kojoj se nalaze austrijski mobilni operater Mobilcom i hrvatski Vipnet, bugarski Mobiltel, slovenski Si.mobil i Mobilkom Liechenstein, nakon što je šest godina bio šef Mobilkoma Austria, a koju funkciju također zadržava. Na čelu je tvrtke koja ostvaruje 4,5 milijardi eura prometa te na burzi vrijedi 10 milijardi eura. Danas 48-godišnji Nemšić, rodom Sarajlija, oduvijek je bio povezan s prostorima nekadašnje zajedničke države. Tako je, osim Vipneta, druge hrvatske mobilne mreže koju je 1999. uspješno postavio, baš kao i slovenskog i bugarskog operatera, trenutačno zainteresiran za kupnju telekomunikacijskih tvrtki u BiH i Srbiji. Proteklog vikenda Nemšić je doputovao u Zagreb na Vipnetov turnir u odbojci na pijesku. Nakon poslijepodnevne utakmice u intervjuu za Nacional opisao je svoje viđenje telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

NACIONAL: Iako je zapravo to bilo najavljivano mjesecima, je li vas zateklo najnovije imenovanje za šefa Telekoma Austrije?

- Ta funkcija nije ništa posebno novo za mene, bio sam zamjenik predsjednika uprave zadnjih godinu dana, a u upravi Telekoma Austria sam već četiri godine, tako da je to bio prirodni razvoj.

NACIONAL: Smatrate li to vrhuncem svoje karijere?

- Ja se stalno osjećam na vrhuncu karijere, tako da to nije ništa posebno. Nikad nisam planirao karijeru niti sam znao koji su koraci i kada. Međutim, ovo je jedan od koraka koji mi se jako sviđaju. Nemoguće je takvo što bilo zamisliti ili planirati, tako da je sve što se dogodilo bilo rezultat stjecaja okolnosti: u pravom trenutku bio sam na pravom mjestu sa svojim znanjima. Telekomunikacije su vrlo razvojne, vrlo dinamične i, ako se razvijate u toj domeni, onda ćete i funkcionirati.

NACIONAL: Što mislite o nedavnoj prodaji Iskona HT-u?

- To je jačanje monopola. Takvo što ne bi bilo moguće ni u jednoj zemlji EU. Iskorištena je jedna rupa u zakonu i to je sramotno. Netko se očito jako prepao da Vipnet ne kupi Iskon i postane ozbiljan takmac u fiksnoj telefoniji. Vipnet je tek prije dva mjeseca lansirao ITS, usluge fiksne telefonije za određeni segment, i očito je to izazvalo veliku nervozu kod naše konkurencije.

NACIONAL: U javnosti se mnogo spekulira o cijeni, odnosno stvarnoj vrijednosti Iskona.

- Ne znam. Mi smo, na žalost, bili spriječeni od Iskona da uđemo u ozbiljni due dilligence, ali naše indikacije bile su tog reda veličine koliko je javno objavljeno.

NACIONAL: Kad ste vi bili zainteresirani za Iskon?

- Početkom ove godine.

NACIONAL: S kojim obrazloženjem ste odbijeni?

- S raznim izlikama.

NACIONAL: Nakon kupnje Iskona može se očekivati monopolizacija i na internetskom tržištu?

- Već sam vam ilustrirao i brojkama što će se dogoditi. Međutim, Vipnet je razbio jedan monopol, razbit će i drugi. Vipnet je uistinu showcase kako liberalizirati tržište, podići standarde. Rebranding Vipneta koji je napravljen ove godine europski je primjer fenomenalnog rebrandinga. Ovo Vipnetovo "budi svoj" doista je ono što Hrvatska treba.

NACIONAL: Posljednjih dana vi i predsjednik uprave HT-a Ivica Mudrinić razmijenili ste preko medija vrlo oštre riječi. Kako komentirate telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj u smislu fiksne mreže?

- Ja nisam bio oštar ni osoban. Bio sam jasan u svojim izjavama da je tržište fiksne telefonije u Hrvatskoj čisti monopol. I ne trebamo se zavaravati brojem izdanih dozvola, jer ta dozvola stoji 20.000 kuna i možemo nas dvojica danas popodne uzeti jednu, to nije problem. Ali kad se pogledaju udjeli na tržištu i uvjeti koji se nalaze na tom tržištu, što zakonski, što regulatorni, Hrvatska je, na žalost, klasično monopolno tržište fiksne telefonije i tu se ne može ništa uljepšati. To je činjenica s kojom se moramo suočiti i protiv koje se moramo boriti. Jer Hrvatska je inače po mnogim drugim kriterijima ravnopravna i u samom vrhu Europske unije. A u pogledu liberalizacije fiksne telefonije ona je stotinu godina iza EU. To je jedna činjenica koja se nikakvom polemikom ne može uljepšati. Ako uzmete da T-HT danas ima 94 posto fiksne telefonije, a 99 posto internetske telefonije, uključujući i dial-up, 100-postotni biznis korisnika u broadbandu… to je potpuni monopol.

NACIONAL: Kad je riječ o fiksnoj mreži, ima li ona više smisla kad već nekoliko godina vlada dominacija mobilne telefonije?

- Fiksna telefonija ima puno smisla. Vi rabite termin fiksna mreža, a ja termin tržište fiksne telefonije. Fiksnu mrežu su sagradili i platili građani Hrvatske. Ona pripada svima u Hrvatskoj, jer smo mi plaćali usluge i instalacije. Tako je bilo i u svim drugim državama. Iz toga proizlazi zadaća regulatora da omogući upotrebu te infrastrukture svim operatorima koji imaju pravo na to. I to treba omogućiti, jer to u Hrvatskoj još nije tako. Rasplet lokalne petlje još nije dan, čak ni call preselection nije napravljen kako treba. Što se tiče pitanja treba li se boriti za tržište fiksne telefonije, odgovor je: da, treba. One mogu biti vrlo raznolike, a na kraju krajeva, kompletna mobilna telefonija ima u svom backgroundu fiksnu mrežu. Usluge fiksne telefonije u Hrvatskoj su monopolizirane i to se vidi i na cijenama i na penetraciji broadbanda. Širokopojasne usluge u Hrvatskoj su nemjerljivo zaostale u odnosu na Europu. A zašto? Hrvatska je u fiksnim telekomunikacijama uvijek bila ispred Europe, čak do 2000. godine. Hrvatskom telekomu treba odati veliko priznanje za sve što je napravio u infrastrukturi svih ovih godina, zaista su obavili fenomenalan posao. Međutim, zadnjih godina je taj tempo, kad ga usporedite s drugim zemljama, bitno opao.

NACIONAL: Što je glavni razlog da lokalna petlja još nije raspetljana?

- Zato što se drži monopol, vrlo jednostavno.

NACIONAL: Pa tko ga drži?

- Ne treba zaboraviti da je HT 49 posto u vlasništvu hrvatske države i normalno je da se smatra da bi Deutsche Telekom pri kupnji tog udjela rušio cijenu ako ne bi imao monopol. To nije fer. Ja ne želim reći da Vlada RH brani monopol DT-a, to nije točno, Vlada je vrlo fer i ima drugog posla. Međutim, i regulator je vrlo kasno uveden i ima puno posla.

NACIONAL: Što očekujete od treće faze privatizacije HT-a u odnosu na DTK?

- Ja prije svega želim hrvatskoj vladi da ta treća faza bude jako uspješna. Glede DTK-a, to je jedno pravno pitanje, ali na kraju krajeva, nije bitno kome pripadaju ti kabeli i te cijevi, važno je da one moraju biti dostupne svima. Uopće se ne radi o tome komu oni pripadaju. Uostalom, kod nas su pitanja vlasništva i imovine vrlo komplicirane stvari, to smo naslijedili iz sustava koji o tome nije vodio računa.

NACIONAL: Kako je taj problem riješen u Austriji?

- Austrija je, u pozitivnom smislu, najbolja birokratska država na svijetu, i kod njih je sve to regulirano apsolutno ispravno, tako da tu nema problema.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni razvojem Vipneta, tvrtke koju ste osnovali i vodili u početnom razdoblju?

- Vipnet je napravio najbolji ulazak na tržište kao drugi operator u Europi. Mi smo se u Hrvatskoj malo navikli na taj uspjeh Vipneta, to je nekako postalo normalno. Ali objektivno govoreći, uz primjere u drugim zemljama i tržištima, Vipnet je napravio apsolutno najviše u Europi. Razlog tome je ekipa koja je to radila, ali i činjenica da su Hrvati vrlo otvoreni za inovacije, paze na kvalitetu i jako su brand aware, paze na marke i vrednuju vrijednost tvrtke i marku koja to predstavlja. A Vipnet je oduvijek upravo na to bio jako usredotočen. Sve to, dakako, ne bi uspjelo da vipnetovci nisu fenomenalni kakvi jesu. Izborili smo se i 1999. i 2000. i do danas tvrtka ima odlične rezultate i u broju korisnika i financijski. Sretan sam što sam dio toga.

NACIONAL: Prošle godine ste imali više od 300.000 novih korisnika. Dokle može ići penetracija?

- Može ići beskonačno. Sigurno 100 posto stanovništva nije kraj penetracije, možda je sama ta definicija penetracije, broj SIM kartica u odnosu na broj stanovnika, malo varljiva. Naime, u zemljama poput Austrije penetracija je već oko 108 posto. Naime, korisnici koriste višestruke SIM kartice: jednu imaju u BlackBerryu, drugu u telefonu, treću možda ugrađenu u autu, uglavnom taj broj može biti kudikamo veći. U osnovi, objektivno je penetracija od 100 posto potpuno normalna: to znači da svaki građanin Hrvatske ima SIM karticu i mobilni telefon.

NACIONAL: Možda je za porast penetracije zaslužan i dolazak trećeg mobilnog operatora prošle godine?

- Bilo je i vrijeme za to. Svi smo bili spremni i očekivali smo to, meni je samo jedna stvar zasmetala. Naime, jako je dobro da je Tele2 ušao na tržište, ali ja bih volio da se UMTS više razvija u Hrvatskoj, a Tele2 je odgodio svoje aktivnosti vezane uz UMTS, što mislim da nije u redu. Ali dobro, sve u svoje vrijeme.

NACIONAL: Iz Tele2 se može čuti protuargument da građani još ne žele ili ne trebaju UMTS.

- To je vrlo slično argumentima koje smo čuli u Austriji i onda kad ljudi vide da je to uspjelo kod drugih, priključe se. Mislim da nije stvar operatora da o tome sam odlučuje, već su to obveze u okviru koncesije koje se moraju ispuniti. Ali opet, nije na meni da to komentiram, to je stvar između operatora i regulatora. Mi smo zadovoljni suradnjom s Tele2, imamo vrlo fer i profesionalan odnos, oni profitiraju od kvalitete naše mreže.

NACIONAL: Je li Tele2 u Hrvatskoj virtualni operator?

- Pa, po definiciji nije. Međutim, očekivanja koja je hrvatska javnost stavila pred njih bila su puno veća. Bilo je obećanja o tisućama radnih mjesta, investicije od stotinu milijuna eura… to se sve nije dogodilo.

NACIONAL: Kako komentirate povremene najave o raspisivanju natječaja za četvrtog operatora?

- Nama je to prilično svejedno. Pitanje je što je razlog za eventualno uvođenje četvrtog na tržištu: potreba na tržištu ili država želi uzeti novac od koncesije? Mi to gledamo vrlo neutralno, što god da se dogodi, dogodit će se. To nije jedna od uzbudljivih tema, dapače…

NACIONAL: Kad će hrvatski mobilni operatori uvesti uslugu prenosivosti broja?

- Što se tiče Vipneta, mi smo spremni odmah, to je proces koji ne traje dugo kad se želi. Mislim da je regulator to najavio za drugu polovicu ove godine, premda ne treba precjenjivati tu uslugu. Mi smo u Austriji u listopadu 2004. imali ogromni cirkus oko uvođenja te usluge, regulator nas je prisilio uvesti jedan užasno kompliciran sustav koji nas je koštao milijune eura, da bi na kraju nakon godinu i pol postojanja te usluge 60.000 promijenilo broj u odnosu na 8 milijuna korisnika, što je minimalno i ne zaslužuje takav trud. U Hrvatskoj jako puno korisnika ima više od jedne SIM kartice, jer Hrvati to vrlo pametno rade i optimiraju svoje troškove. Prema tome, samo prenošenje broja ne optimira troškove, ono puno više zbunjuje u troškovima, tako da je stvar to koju ćemo uvesti kad god to regulator bude želio.

NACIONAL: Kako komentirate razvoj širokopojasnog interneta u Hrvatskoj?

- Ne treba prepustiti razvoj širokopojasnih usluga samo jednoj kompaniji, treba napraviti uvjete da bude apsolutno natjecanje i u tom slučaju će doći do razvitka. Hrvatska po svojim kapacitetima ima mogućnost i potrebu za velikim razvojem broadbanda. Sadašnje stanje jednostavno ne zadovoljava. Nije bit liberalizacije u tome da se napravi tri ili pet infrastruktura fiksne telefonije, to je nemoguće i besmisleno. Potrebno je napraviti pravno i regulatorno okruženje koje će omogućiti ravnopravnu upotrebu postojeće infrastrukture svim operatorima koji na to imaju pravo. Po komercijalnim uvjetima, naravno. Pozitivno je da alternativni operatori polažu svoju optiku, uostalom, najveća alternativna mreža je upravo Vipnetova. S druge strane, Vipnet jako dobro surađuje s HT-om i upotrebljava dobar dio njihove infrastrukture po komercijalnim uvjetima. Uostalom, sve oko lokalne petlje već je odavno riješeno u drugim zemljama Europe, treba samo primijeniti druga iskustva. Ne možemo reći "znate, Hrvatska je sasvim drukčija, ajmo sve to drukčije raditi." To je apsurd.

NACIONAL: Odnedavno se očekuje i ulazak wimax tehnologije na hrvatsko tržište…

- Wimax je jedna alternativna tehnologija koja je sasvim O.K., ali wimax jako ovisi o uvjetima rada. Recimo, Vipnet se natjecao za wimax koncesije i dobio je u gradu Zagrebu, ali ne i u županiji, i to zato što je Iskon prešutio da se nalazi u procesu prodaje HT-u. To je bilo mazanje očiju regulatoru, to nije bilo fer. Da bismo se wimaxom ozbiljno bavili, moramo imati mogućnost pokrivenosti. Pitanje wimaxa po županijama i regijama vrlo je diskutabilno pitanje.

NACIONAL: Neki smatraju da je takvim natječajem za wimax on na neki način miniran?

- Ne bih rekao da je miniran. Možda je neki drugi model bio bolji, da se naprave 2-3 državne licence i nekoliko regionalnih. Čudno je da je dosta rascjepkano, ali tako je kako je. U Austriji su izdane tri licence, ali službeno još nije proradio, još se testira. Wimax treba vrlo objektivno promatrati, u zemljama gdje je infrastruktura jako dobra, poput Austrije, Slovenije, donekle i Hrvatske wimax nema puno smisla. U zemljama s lošijom infrastrukturom, poput BiH ili Bugarske, tamo wimax ima jako puno smisla.

NACIONAL: Kakva su telekomunikacijska tržišta u BiH i Srbiji?

- Situacija je tamo, kao i obično, komplicirana, ali polako ti procesi konvergiraju. U Srbiji je proces došao dosta daleko, planiramo da bi krajem srpnja bila završena aukcija za Mobi 63 (bivši Mobtel), a taj proces je vrlo težak jer je opterećen prošlošću, poviješću, dio nekih spoznaja tek sad ide van, tek sad počinje due dilligence zainteresiranih kompanija. Vrlo je šareno društvo zainteresirano na tom natječaju: uz nas je tu France telecom, DT, Telenor, Telia sonera, Tele2, MTS iz Rusije i dva arapska operatora. U tom procesu će odlučiti cijena.

NACIONAL: Kakvo je stanje s telefonijom Bosni i Hercegovini?

- U BiH je napravljen proboj jer je proces privatizacije Telekoma RS došao u jednu ozbiljnu fazu, Vlada RS je prošli tjedan donijela odluku o privatizaciji i uvjetima, što ovih dana još treba biti potvrđeno u parlamentu s ciljem da se cijeli proces završi u srpnju. Eronet više nije u našem fokusu, vlasnički odnosi su dugo blokirali sve mogućnosti.