Pierre Besnainou, predsjednik Europskog židovskog kongresa U srijedu 7. lipnja u posjet Židovskoj općini Zagreb doputovali su predsjednik Europskog židovskog kongresa (EJC) Pierre Besnainou i glavni tajnik te organizacije Serge Cwajgenbaum. Nakon sastanka sa svojim domaćinima, dvojicu najviših predstavnika europskih židovskih zajednica odvojeno su primili na razgovor hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader. Premda je njihov posjet Zagrebu bio planiran još prije nekoliko tjedana, u danima prije njihova dolaska u Zagrebu su se dogodila dva incidenta koji su bili usmjereni protiv židovske zajednice: prvo su na e-mail adresu Židovske općine pristigle prijeteće poruke u kojima se vrijeđaju žrtve holokausta, a potom je usred Zagreba skupina mlađih muškaraca fizički i verbalno napala zagrebačkog nadrabina Zwija Eliezara Alonija. U ekskluzivnom intervjuu za Nacional predsjednik EJC-a Pierre Besnainou komentirao je nedavna događanja u Zagrebu, ali i sadržaj razgovora koje je vodio s najvišim hrvatskim dužnosnicima.

NACIONAL: U proteklih dva tjedna u Hrvatskoj su se dogodila dva antisemitska incidenta. Kako to komentirate?

- Žao mi je zbog toga. Pogotovo mi je to nejasno jer je u posljednih deset godina situacija sa židovskom zajednicom u Hrvatskoj bila poprilično dobra, jedino se to na žalost promijenilo u posljednjih nekoliko tjedana. Trenutačna situacija nije blistava, ali dobili smo jasno očitovanje vaše vlade da će se poduzeti koraci protiv počinitelja, ali i raditi na sprječavanju mogućih budućih incidenata.

NACIONAL: O čemu ste razgovarali s hrvatskim predsjednikom i premijerom?

- Naravno, mnogo smo razgovarali o događajima posljednjih tjedana u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu. Tema razgovora bilo je i obrazovanje, koje smatramo najboljim načinom borbe protiv antisemitizma. Dotakli smo se i pitanja Hrvatske i Europske unije, te smo vašem predsjedniku i premijeru prenijeli naš stav da u potpunosti podržavamo ulazak vaše zemlje u EU. Zemlje poput vaše mogu svojim ulaskom među članstvo samo poboljšati sastav Unije. Smatramo da se Rumunjska, Bugarska i Hrvatska nalaze u istom krugu zemalja, te da bi trebale biti izdvojene od ostalih kandidata ili potencijalnih kandidata poput Turske ili Ukrajine. Potvrdili smo im da ćemo i javno poduprijeti skori ulazak Hrvatske u članstvo EU.

Druga velika tema o kojoj smo razgovarali bilo je i pitanje Irana. Mi snažno podupiremo rezoluciju EU kojom se iranski predsjednik proglašava personom non grata u Europi. Pozdravljamo tu inicijativu unutar zemalja članica EU, ali bi nam bilo drago kad i Hrvatska ne bi komunicirala s tim novim Hitlerom. Pričali smo i o Hamasu, potvrdili smo da podupiremo financijsku pomoć palestinskom narodu na zapadnoj obali i pojasu Gaze, ali također podupiremo EU kad je donijela odluku da neće transferirati novac Hamasu, jer je to teroristička skupina koja ne priznaje Izrael i koja još uvijek tijekom pregovora koristi teror. A činjenica da je taj i takav Hamas dobio vlast na demokratskim izborima pokazuje da demokracija ne završava s izborima. Vašim predstavnicima vlasti smo rekli da se nadamo da će Hrvatska zauzeti istovjetno mišljenje i da neće održavati bilo kakve kontakte s takvim terorističkim grupama. Sretan sam što smo s vašim predsjednikom i premijerom imali vrlo zanimljive sastanke i da imamo vrlo slična razmišljanja.

NACIONAL: Koji su bili njihovi stavovi?

- Ponavljam, drago mi je što sam u izjavama vaših predstavnika vlasti osjetio snažnu brigu za borbu protiv antisemitizma, i to je bilo vrlo jasno rečeno: Hrvatska neće prihvatiti niti jedan teroristički akt. I ja im u tome vjerujem, jer je situacija u Hrvatskoj što se tiče tretmana židova godinama bila dobra. Na žalost, tek se u posljednje vrijeme to promijenilo. Što se tiče Irana, barem vaša zemlja zna što je terorizam. Patili ste godinama zbog terorizma, rata, nasilja i doista ste u poziciji da možete reći da terorizam i nasilje naprosto nisu prihvatljivi. Sretan sam što smo dijelili zajedničke stavove po tom pitanju.

NACIONAL: Kako procjenjujete stupanj antisemitizma u Hrvatskoj?

- Očito je to nešto posve novo u Hrvatskoj, budući da se ružne stvari događaju tek posljednjih nekoliko tjedana i nadam se da će vrlo brzo biti zaustavljene. Za to je potrebna snažna akcija vaše vlade i institucija, i sretan sam što smo dobili potvrdu da će se na tome raditi.

NACIONAL: Često se može čuti mišljenje da je porast antisemitizma usko povezan s politikom Izraela prema Palestini…

- Ne. Mislim da je odnos iranskog i palestinskog naroda samo dobra izlika. Iranska vlada je nedemokratska, predsjednik Irana pokušava biti lider sveg muslimanskog svijeta, koji je ionako već podijeljen između sunita i šiita. On želi biti lider i koristi palestinski slučaj za svoje potrebe. Uostalom, kakve veze ima iranski nuklearni program sa situacijom u Palestini?

NACIONAL: Ali, priznat ćete, nije lako odijeliti stav prema židovima od službene izraelske politike?

- Ne baš. To su, naime, potpuno odijeljene stvari. Neki pokušavaju, da bi opravdali svoj antisemitizam, pronaći izliku u sukobima na Bliskom istoku. Na žalost, antisemitizam u Europi mnogo je stariji od sukoba na Bliskom istoku. I još jednom: to su odijeljene stvari i antisemiti ne trebaju palestinski slučaj da bi bili antisemiti. Oni samo povremeno koriste taj slučaj kako bi opravdali svoje postupke i svoj antisemitizam. Uostalom, i skupina neonacista u vašoj zemlji nije ni na koji način povezana s Palestinom, zar ne?

NACIONAL: Može li na smanjenje antisemitizma utjecati dijalog vodećih religija, pogotovo katoličke crkve i židovskih predstavnika?

- Dijalog je uvijek važan, a pogotovo je važan dijalog između različitih religija. Dijalog i edukacija su jedini pravi načini borbe protiv antisemitizma. Mi smo sa strane Europskog židovskog kongresa uključeni u taj dijalog i sasvim sigurno ćemo ga nastaviti.

NACIONAL: Kako komentirate inicijative novog pape, koji je u početnim danima svog pontifikata posjetio sinagogu u Koelnu, a nedavno je posjetio i Auschwitz, mjesto velikog stradanja židova?

- Ne treba zaboraviti da dijalog između židova i katolika datira vrlo davno. Ove godine je četrdeseta obljetnica od dokumenta Nostra Aetate, rekoncilijacije židova i katolika. Siguran sam da će i novi papa nastaviti u tom smjeru i nadamo se da će u budućnosti i dijalog s muslimanima biti puno veći.

NACIONAL: Kad je riječ o holokaustu, ponekad se mogu čuti komentari da je centar Simon Wiesenthal pomalo izgubio smisao, jer su preostali živući ratni zločinci danas u poznim godinama, te da njihovo kažnjavanje nema više puno smisla?

- Imam potpuno divljenje prema onome što je Simon Wiesenthal učinio u prošlosti i potpuno podržavam ono što radi i trenutačno.

NACIONAL: Gdje u Europi ima najviše antisemitizma?

- Na žalost, teško je ustanoviti gdje ga ima najmanje, a gdje najviše. Ono što mogu reći jest da je francuska legislativa najjača po pitanju kažnjavanja antisemitizma. Francuska bi po tome trebala biti primjer svim ostalim europskim zemljama. Uostalom, postoje različite vrste antisemitizma i to se mijenja od države do države… Primjerice, u Francuskoj ili Belgiji antisemitizam je zapravo sukob muslimana i židova, ali ako odemo na istok Europe, u Rusiju ili Ukrajinu, tamo je više povezan s neonacizmom. Žalosna je činjenica da je antisemitizam u porastu svuda u Europi. I ponavljam, legislativa i obrazovanje su jedini realni načini borbe protiv te pojave.

NACIONAL: Što podrazumijevate pod obrazovanjem?

- U školama bi trebalo djeci objašnjavati što je antisemitizam, što je bio holokaust… Mladim ljudima trebalo bi objašnjavati zašto nema smisla mrziti druge ljude. Treba im objasniti da je ljubav i razumijevanje najvažnija stvar za njihove živote.

NACIONAL: Upoznati ste sa situacijom u Hrvatskoj, da već godinu dana traju sukobi između dvije skupine židova u Zagrebu?

- Na žalost, ta situacija je malko komplicirana, ali mi smatramo da je to lokalni židovski problem za koji se nadamo da će se i riješiti na lokalnom nivou. Jednostavno, obje strane moraju pristati na neke kompromise i tako zaustaviti svađe među sobom. S naše točke gledišta, mi već dvanaest godina imamo partnersku organizaciju u Hrvatskoj s kojom jako dobro surađujemo i nadamo se da će se to nastaviti i u budućnosti. To je, dakako, Židovska općina Zagreb.

NACIONAL: Zašto se Mesić uključio u sukob između dviju židovskih strana?

- Vjerojatno je pokušao riješiti taj sukob sa svog gledišta. Danas smo baš spomenuli kralja Solomona, koji je bio dobar sudac, što nije lako postići.

NACIONAL: Jeste li se sreli s članovima alternativne zajednice Bet Izrael?

- Da, jesam. Jutros sam se vidio i s njihovim rabinom i prenio sam mu poruku da mi ne želimo biti uključeni u točke spora jer nismo ovdje zbog toga. Jedina poruka koju sam im rekao je da se moraju potruditi da zajednički iznađu rješenje i prekinu sukobe. Sukobi su uvijek loši i nikad ne učine ništa dobrog. Nadam se da će obje strane vrlo brzo iznaći rješenje. Susreo sam se i s rabinom općine, i poručio sam mu da se nadam da će dati sve od sebe na toj funkciji i da će od toga cijela zajednica prosperirati.