Objavljeno u Nacionalu br. 552, 2006-06-12

Autor: Plamenko Cvitić

GODINA DANA OPTIME

Smanjili smo troškove telefoniranja 25 posto

Roland Žuvanić, predsjednik Uprave operatera fiksne telefonije Optima telekoma, koji je ovaj tjedan u svoju mrežu uključio 100.000-og korisnika, za Nacional govori o prvoj godini poslovanja i iznosi probleme koji koče liberalizaciju hrvatskog telekomunikacijskog tržišta

Roland Žuvanić, predsjednik Uprave operatera fiksne telefonije Optima telekomaRoland Žuvanić, predsjednik Uprave operatera fiksne telefonije Optima telekomaOperater fiksne telefonije Optima telekom ovaj je tjedan u svoju mrežu uključio stotisućitog korisnika. Prije točno godinu dana ta se tvrtka upustila u oštru tržišnu utakmicu s dotadašnjim jedinim fiksnim operatorom HT-om. Godinu dana poslije Optima se pokazala ozbiljnim konkurentom na tržištu fiksne telefonije, koji, osim na nekoliko tisuća hrvatskih tvrtki i obrta različite veličine, cilja i na građane kao pojedinačne korisnike. Predsjednik uprave Optima telekoma Roland Žuvanić za Nacional je opisao godinu dana poslovanja na hrvatskom tržištu, ali i ukazao na probleme koji koče liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta i razvitak alternativnih operatora.

NACIONAL: Prošlo je godinu dana od početka komercijalnog rada. Kako ocjenjujete to razdoblje?

- Prvo i osnovno, radi se o velikom poslovnom podvigu, usudio bih se reći herojskom, jer smo došli na uvjerljivo prvu poziciju među svim alternativnim operatorima. To znači da smo u fiksnoj telefoniji postali najveća prijetnja nekoć nedodirljivom bivšem monopolistu. Počeli smo raditi prije točno godinu dana, 12. lipnja 2005. smo uključili prvog korisnika i evo, danas ih imamo sto tisuća koji već pričaju, a 110.000 potpisanih ugovora. Istovremeno smo rasli i kao tvrtka, pa danas imamo 250 zaposlenih u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Puli, Zadru, Dubrovniku, imamo pokrivenu cijelu Hrvatsku. Međutim, do tog stotisućitog korisnika došli smo mukotrpno: i dalje su dominacija i monopol HT-a vrlo jaki i HT želi po svaku cijenu zadržati tu dominantnu poziciju. Jedan od pokazatelja su i podzakonski akti koji idu na ruku HT-u. Primjerice, kod usluga predodabira operatora veleprodajne cijene HT-a prema nama i svim ostalim drugim operatorima definitivno nisu troškovno orijentirane, što je Agencija za telekomunikacije stalno na početku naglašavala kao cilj. Stalno slušamo i nadamo se da će te cijene biti snižene, jer su ovakve neodržive. Prostor za naše cijene, odnosno naše marže iz kojih se pokrivaju naši iznimno visoki troškovi, od najma vodova pa do svega ostaloga, vrlo je skučen. Uostalom, nama je jeftiniji vod od Zagreba do Beča nego od Zagreba do Splita. To je potpuno neodrživo.

NACIONAL: Koji su najznačajniji rezultati djelovanja Optima Telekoma u posljednjih godinu dana?

- Danas iza Optima branda stoji etablirana, moderna i korisnički usmjerena kompanija koja je u stanju omogućiti sve napredne telekomunikacijske usluge korisnicima. Osim predodabira operatora namijenjenog prvenstveno građanstvu, poslovnim korisnicima pružamo potpunu uslugu po sistemu "ključ u ruke". Kroz Centrex uslugu poslovne telefonije - korisnik dobiva cjelokupno poslovno telekomunikacijsko rješenje (telefon, Internet, prijenos podataka), s tim da ne mora posjedovati vlastitu telefonsku centralu jer je sve kod nas. Danas osim priključaka rješenje uključuje i besplatne fiksne telefone, što je tržište vrlo pozitivno prihvatilo. Prvi smo na tržištu ponudili Metroethernet uslugu koja omogućuje povezivanje lokacija brzinama 10 Mbps, 100 Mbps, pa čak i 1 Gbps. Od početka smo imali paralelno usmjerenje prema privatnim i poslovnim korisnicima, što znači da smo od samog starta htjeli biti ozbiljan telekom s potpunom paletom usluga. Na našoj su mreži danas mnoge tvrtke: Ina, Croatia Airlines, Slavonska banka d.d., UNHCR, Euroherc osiguranje, Koestlin, Bauhaus, Brodomerkur, Odašiljači i veze, Elektropromet, Grand hotel Adriatic, Đuro Đaković - energetika i infrastruktura, Hipermarketi Coop, Hypo Alpe - Adria Consultants, Magma d.d., Zvonimir security, Elit-trade, Panonija, Adria invest, Wüstenrot, Whirlpool, Medika, Solaris, Kika, SAS- Strojogradnja, TEP, hoteli Sheraton, Westin, Esplanade, i mnogi drugi. Istaknuo bih samo jednu tvrtku gdje smo pokupili sve simpatije, posebno za vrijeme posjeta američkog potpredsjednika Dicka Cheneyja Dubrovniku. Radi se o Adriatic Luxury Hotels gdje su svi hoteli potpuno povezani u jedinstven telefonsko-podatkovni sustav putem našeg VPN-a u fiksnoj telefoniji i VPN-a kod podatkovnog povezivanja. Slobodno možemo reći da danas nema industrijske grane u koju nismo ušli. Prihodovno preuzimamo primat od privatnog segmenta naspram poslovnog. To nam ulijeva značajno samopouzdanje, posebno kada počnemo s masovnijim pružanjem širokopojasnog pristupa internetu ADSL, IP TV, usluga video na zahtjev i svega onoga što će nam budućnost još donijeti.

NACIONAL: Po čemu ste u pružanju usluga drukčiji od HT-a?

- Na više načina, ali naglasio bih ovdje potpuno novi pristup korisnicima i rad na sebi. Tako je prvi odjel koji smo ustanovili u tvrtki bio onaj za brigu o korisnicima, koji radi od 0 do 24, preko telefona, maila, faxa, weba, pošte. Budući da nam je cilj i misija potpuno se posvetiti svakom korisniku i ponuditi mu uvijek više, ne dopustiti mu da dugo čeka na odgovor ili upit, danas 100.000 korisnika opslužuje 70 ljudi i to je danas najbrojniji odjel u tvrtki. U trenucima najvećeg rasta, od siječnja do svibnja ove godine, uspjeli smo održati konce i svakog od njih, kada je ukupno aktivirano 75.000 korisnika na našu mrežu, obavijestiti tzv. pozivom dobrodošlice. Osim toga, prvi smo ponudili temeljne usluge zaštite korisnika: web pregled telefonskog računa tako da ne morate čekati kraj mjeseca i strepiti koliko ste potrošili; uvođenjem našeg anti-dialer sustava ponukali smo i druge na iste procese, jer je kod nas primjerice nemoguće napraviti golemi telefonski račun zbog dialera na kompjutoru. Prvi smo uveli pozive prema korisnicima iz naše Službe za korisnike. Jednostavno, natjerali smo konkurenciju da podigne standarde tržišta, što smatramo da je bio glavni "okidač".

NACIONAL: Što je bio glavni argument da su korisnici prelazili na vašu mrežu?

- Ono što je bitno naglasiti jest naša pouzdanost, kvaliteta, ali i cijena te transparentnost. Tako je Optima Telekom prvi uveo sekundu kao obračunsku jedinicu, gdje se pozivi obračunavaju od prve sekunde, i to bez zaokruživanja na prvu minutu. To je bio prvi pravi bum, tako da su se za većinu troškovi telefoniranja umanjili za 25 posto, a za neke je taj postotak i veći, sve ovisno o njihovim navikama telefoniranja, odnosno ovisno o vrsti i trajanju poziva. Treba reći da se korisnicima sviđa činjenica što je prelazak na Optimu besplatan, što korisnik zadržava postojeći broj telefona, ali i mogućnost da se cijeli postupak prelaska može odraditi pozivom na besplatni telefon 0800 0088. Ovdje bih skrenuo pažnju na jednu činjenicu: mi danas za svakog korisnika moramo platiti 75 kn HT-u za njihov proces "puštanja iz njihove mreže". Možda ne zvuči puno, ali kad osvijestimo da se radi o 7,5 milijuna kuna koje smo platili dosad, shvatit ćete da se radi o nepotrebno visokom birokratskom nametu HT-a.

NACIONAL: Koristite li samo vodove HT-a ili polažete i vlastite?

- Naravno, imamo dosta svoje optike, i pokušavamo to rješavati sami jer ni država ne zna što bi s tim, pokušavamo s HT-om riješiti pitanje naše optike, sve skupa ide vrlo teško. Mi bismo htjeli i to sam već nekoliko puta javno rekao da mreža podzemnih vodova, odnosno DTK mora ostati u vlasništvu hrvatske države, odnosno lokalne samouprave, gradova i županija. I da svi operatori pod jednakim, nediskriminirajućim uvjetima mogu koristiti taj DTK. Isto tako treba reći da cijene najma tog DTK treba odrediti Agencija za telekomunikacije, jer postoji opasnost da gradovi odrede cijene najma koje jednostavno neće biti tržišno podnošljive, jer bismo mi onda morali povisivati svoje cijene, što bi bilo neprihvatljivo. Ono što nas muči jesu cijene koje smo primorani plaćati HT-u, a koje definitivno nisu troškovno orijentirane. Najbolji vam je dokaz toga kad T-com javno objavi da im je čista dobit 30 posto ukupnog prometa. To je potpuno nenormalno. A istovremeno mi jedva preživljavamo, odnosno ne možemo normalno poslovati jer su cijene neodržive. Drugi problem je DTK, u krajnjoj liniji Optimu ne interesira tko je vlasnik toga, nego nas samo zanima da možemo uvlačiti svoju optiku i koristiti taj sustav. Ne znam kako će se to riješiti, jer je sadašnja situacija da Deutsche Telekom jednostavno ucjenjuje Vladu jer zna da Vlada želi prodati ostatak dionica, a oni su zauzeli stav da će to kupiti, ali da se u ugovor stavi da je DTK njihovo vlasništvo. Ako se to dogodi, onda će liberalizacija telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj definitivno biti zabetonirana.

NACIONAL: Kad se takva situacija mogla riješiti izlistavanjem dionica HT-a na burzi, upravo ste vi bili resorni ministar. Zašto se dionice HT-a nisu nikad pojavile na burzi?

- Pa vjerojatno zato što se to nije dogodilo ni s jednom državnom tvrtkom. Sjećam se da, dok sam ja bio u Vladi, tadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić i neki ljudi iz Ministarstva financija bili su zagovornici takvih ideja, ali očito nije bilo političke volje za to. To je ista priča kao i s Vijećem Agencije za telekomunikacije. Zakon o telekomunikacijama donesen je u srpnju 2003. i mi smo po tom zakonu imali obvezu u roku od 60 dana imenovati Vijeće. Ja sam raspisao natječaj, javilo se 15-ak kandidata, odnio sam te molbe u Vladu i rekao premijeru i predsjednicima stranaka da imamo tu zakonsku obvezu i neka predlože Saboru imenovanje. To se nije dogodilo do kraja mandata. Došla je nova vlada, ista priča: nisu znali što će. Došli su u siječnju, a tek u rujnu su imenovani članovi Vijeća. Dakle, samo u tom slučaju smo izgubili više od godine dana.

NACIONAL: Koje ste probleme imali u početnom razdoblju?

- Mnoge. Primjerice, T-com je napravio proceduru za prelazak na naše usluge, koja je bila potpuno suluda: da bi građanin prešao na Optima telekom, mora potpisivati dva ugovora, mora kopirati osobnu iskaznicu, obrtnici moraju priložiti obrtnicu ne stariju od šest mjeseci, što je nonsens. To je isto kao da tražite domovnicu koja nije starija od šest mjeseci. Svjesno i namjerno stavljajući takve stvari u uvjete jednostavno odbijate korisnike. U europskim državama možete prijeći na drugog operatora jednim telefonskim pozivom. U našem slučaju, mi svu ovu papirologiju moramo napraviti, a ako se korisnik želi vratiti na T-com, onda je dovoljan jedan telefonski poziv T-comu.

NACIONAL: Što učiniti? Iluzorno je očekivati da će HT sam sebi dokinuti monopol…

- Ključna je uloga Agencije za telekomunikacije. Treba reći da je Agencija, otkako je osnovana, učinila dosta toga, nemam nekakvih velikih primjedbi na njen rad, ali mogu i njih na neki način opravdati, jer ovo što rade, rade prvi put. Ali definitivno od Agencije očekujem da promijeni pravila igre kako bi novi operatori mogli opstati. Važna je i politička volja da se to tržište liberalizira, a te volje je teško naći dok god je država vlasnik 49 posto T-coma i dok dobiva dividendu koja nije zanemariva.

NACIONAL: Što konkretno zahtijevate od Vlade?

- Tri točke, a to je ono što bi mogla napraviti jedino agencija: prvo, izmijeniti uvjete predodabira operatora, konačno raspetljati lokalnu petlju, odrediti cijene najma vodova, odnosno smanjiti jer su one previsoke. I postojeći zakon bi trebalo u nekim stvarima doraditi. Mislim da je došlo vrijeme da se u zakon uvede, a to bi trebalo napraviti Ministarstvo, da se donese pravilnik o virtualnom mobilnom operatoru. Penetracija je zaista visoka, jedino još valjda male bebe nemaju mobitel, tako da mislim da je došlo vrijeme da se uvede mogućnost virtualnog operatora. To bi značilo da i fiksni operatori mogu koristiti mobilnu mrežu, jer su inače Vipnet i T-mobile u povlaštenom položaju. Pogotovo sad Vipnet ima i fiksnu i mobilnu telefoniju, prema tome on svojim korisnicima može nuditi usluge u paketu, što mi ne možemo.

NACIONAL: Po svemu sudeći, reklo bi se da HT dobro zarađuje od novih operatora u fiksnoj telefoniji?

- Na žalost, tako je. Od cjelokupnog našeg prometa sve što fakturiramo i naplatimo, preko 70 posto ide HT-u za njihove kojekakve usluge, koje su opravdane i neopravdane. Po svakom rezidencijalnom korisniku mi smo obvezni platiti HT-u 77 kuna kad ga prebacuje na nas. Evo vam paradoksalne situacije: kad bi svi korisnici telefonije u Hrvatskoj prešli k nama, T-comu se ne bi ništa dogodilo, pao bi mu promet 20 posto, ali oni bi i dalje nastavili vrtjeti prste. Oni zarađuju i kad ništa ne rade: uzmite samo njihovih milijun i pol rezidencijalnih korisnika, pa to pomnožite s mjesečnom pretplatom 60, to je približno milijardu kuna mjesečno za gotovo ništa. Isto tako, T-com od novih operatora koji žele zakupiti zadnju petlju traži 54 kune mjesečno da mu plaća najam po korisniku. A pretplata je 60 kuna. Znači, mi bismo trebali raditi za šest kuna marže. Uvjeti pod kojim novi operatori posluju apsolutno su nepovoljni. Ako vi dopuštate monopolistu da ulazi u sve pore tržišta, i onemogućavate druge, što uvjetima, što cijenama, jednostavno stavljate nove operatore u pat-poziciju, a krajnji rezultat toga je da u Hrvatskoj još uvijek malo ljudi koristi Internet, broadband je nikakav, a da ne govorimo o svemu onome ostalom što je u europskim zemljama davno omogućeno.

NACIONAL: Među vašim poslovnim korisnicima popularna je tzv. centrex usluga. O čemu je riječ?

- To je usluga koju nudimo poslovnim korisnicima koji imaju od pet, deset ili dvadeset pa do nekoliko tisuća telefonskih linija. Tom poslovnom korisniku više nije potrebna telefonska centrala, on na samom početku već dobiva uštedu, jer recimo centrala za 300-400 telefona košta nekoliko stotina kuna. Drugo, naši impulsi su jeftiniji, ali ne samo da je po našem cjeniku uslugu 20 posto jeftinija, nego je ona još i više povoljna: statistika kaže da više od 40 posto poziva u fiksnoj telefoniji traje manje od minute. HT obračunava minutu, nakon minute obračunava sekundu. E sad: vi imate deset telefonskih poziva koji traju deset sekundi. HT vam deset takvih razgovora zaračunava 600 sekundi, a mi računamo 10 puta deset, dakle sto sekundi. Znači, ti su razgovori šest puta jeftiniji. Korisnici su nas znali nazivati i pitali jesmo li se mi zabunili u nekim računima. Imamo 4000 obrta i malih firmi, imamo i cijela sela…

NACIONAL: Kako će se na vaš rad odraziti prodaja Iskona HT-u? - Agencija za telekomunikacije trebala bi proglasiti Iskon operatorom sa znatnom tržišnom snagom, pa da mu regulira cijene, jer ovako HT preko Iskona može uništiti sve ostale operatore. Naime, u ovom času Iskon preko HT-a ima cjelokupnu infrastrukturu HT-a na raspolaganju. Jedini put je da se Iskon proglasi operatorom sa znatnom tržišnom snagom, da im agencija kontrolira da ne ruše cijene, odnosno da ima cijene kao HT, kako bismo svi mi ostali mogli raditi. Sve ostalo bilo bi besmisleno.

Tablica Optima sela kod

ŽUPANIJA MJESTO 32 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŠIŠKOVCI 33 VIROVITIČKO-PODRAVSKA VLADIMIROVAC 33 VIROVITIČKO-PODRAVSKA VUKOSAVLJEVICA 22 ŠIBENSKO-KNINSKA GOLUBIĆ 44 BJELOVARSKO-BILOGORSKA DAPČEVAČKI BRĐANI 22 ŠIBENSKO-KNINSKA STRMICA 33 VIROVITIČKO-PODRAVSKA REZOVAC 31 OSJEČKO-BARANJSKA BELJEVINA 23 ZADARSKA VUKŠIĆ 31 OSJEČKO-BARANJSKA SATNICA ĐAKOVAČKA 44 SISAČKO-MOSLAVAČKA BLINJA 22 ŠIBENSKO-KNINSKA SONKOVIĆ 33 VIROVITIČKO-PODRAVSKA GORNJE BAZJE 31 OSJEČKO-BARANJSKA BOCANJEVCI 23 ZADARSKA KRUŠEVO 32 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA KOMLETINCI 31 OSJEČKO-BARANJSKA GORJANI 33 VIROVITIČKO-PODRAVSKA VELIKA ČREŠNJEVICA 31 OSJEČKO-BARANJSKA MRZOVIĆ 32 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA NOVI MIKANOVCI 32 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA TORDINCI 49 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA LEPAVINA 44 BJELOVARSKO-BILOGORSKA LONČARICA 49 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA VELIKI POGANAC 32 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA MARKUŠICA 31 OSJEČKO-BARANJSKA ŠIROKO POLJE

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika