Ulaskom Hrvatske u EU hrvatski radnici imat će pravo na najmanje 24 plaćena dana godišnjeg odmora. Za sada hrvatski radnici sada, sukladno odredbama Zakona o radu, imaju se pravo odmarati 18 plaćenih dana, što Hrvatsku, kad je riječ o duljini godišnjeg odmora, stavlja gotovo na dno europske ljestvice. EU direktiva, međutim propisuje najmanje 24 dana. Ipak, Zakon o radu ostavio je mogućnost da se dulji i plaćeni dopust odredi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, što mnoge tvrtke i čine. Na samom vrhu ljestvice zemalja s najduljim plaćenim godišnjim odmorom je Švedska, s 33 plaćena dana godišnjeg odmora. Za njom slijedi nizozemska čiji se radnici odmaraju 31,3 dana. Najveći broj zemalja svojim radnicima trenutačno plaća 20 dana odmora. Profesor radnoga i socijalnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac objašnjava kako je Europska unija u revidiranoj Europskoj socijalnoj povelji naglasak stavila na ideju da je godišnji odmor pripadajuće pravo koje se mora iskoristiti kako bi se radnici odmorili i pripremili za nastavak rada te kako bi im se očuvalo zdravlje.