Direktor Odjela prodaje Diners Cluba International Tihomir Prišlin, Nacionalov novinar Robert Bajruši, voditeljica marketing komunikacija Vip neta Andrea Blažičević, urednica HTV-ovog Programa za djecu i mlade Gordana Mrđen, tajnica Društva INGRA d.d. Sandra Obuljen i Davor Koletilić iz “Apriori komunikacije” Članovi Stipendijske komisije ovogodišnje akcije “Top stipendija za Top studente”, odnosno predstavnici tvrtki partnera akcije, odabrali su u utorak 20. lipnja 30 dobitnika 40.000 kuna vrijednih Top stipendija. U prostorijama Hrvatske gospodarske komore članovi Stipendijske komisije dobitnike su odabrali između 100 finalista koje je prošlog tjedna odabralo Stipendijsko vijeće, a njihova imena bit će objavljena 4. srpnja na svečanoj dodjeli Top stipendija u zagrebačkom hotelu Westin, uz prisutnost predsjednika Mesića i premijera Sanadera. Predsjednik Stipendijskog vijeća te prorektor zagrebačkog Sveučilišta Tihomir Hunjak, direktor Odjela prodaje Diners Cluba Adriatic Tihomir Prišlin, voditeljica marketing komunikacija Vipneta Andrea Blažičević, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj Podravke Tatjana Jukić, urednica HTV-ova Programa za djecu i mlade Gordana Mrđen, tajnica Društva INGRA d.d. Sandra Obuljen, pomoćnica direktora Sektora za ljudske resurse INA-e Saša Draušnik te Nacionalov urednik Robert Bajruši nakon višesatnog analiziranja biografija kandidata odabrali su 30 Top studenata s raznih hrvatskih sveučilišta koji će idućih godinu dana primati stipendiju u iznosu od 4000 kuna mjesečno.

Iako su unaprijed postojale grubo postavljene kvote kako bi se tih 30 stipendija što ravnopravnije raspodijelilo po hrvatskim sveučilištima, s obzirom na kvalitetu rezultata pojedinih studenata bilo je teško, rekli su članovi Komisije, striktno ih se držati. Stoga su stipendije raspodijeljene na sljedeći način: s obzirom na najveći broj studenata, najviše je stipendija dodijeljeno studentima zagrebačkog sveučilišta, točnije 16. Četiri stipendije dodijeljene su studentima osječkog sveučilišta, po tri studentima riječkog i splitskog te po dvije studentima zadarskog i dubrovačkog sveučilišta. Ove su godine dosad najvećem broju dodijeljenih stipendija pridodane još i dvije regionalne stipendije koje su omogućile četiri zadarske tvrtke, a bit će dodijeljene dvojici zadarskih studenata.

Tihomir Prišlin iz Diners Cluba Adriatic, kao jedan od članova Stipendijske komisije, o odabiru najboljih studenata kaže: “Ove je godine zadatak komisije bio još zanimljiviji nego prošlogodišnji: kandidati su specifični, a poruka je još jednom da tržimo izvrsnost. Kako kriterij nisu samo ocjene već i cjelokupan smjer u kojem će se kretati u životu, svi dobitnici su stipendije zaista zaslužili. Iz perspektive Dinersa koji tu akciju već tradicionalno godinama podržava, uvjerili smo se još jednom da smo na pravom putu i da na ovaj način uvelike pomažemo mladima.” Andrea Blažičević iz Vipneta istaknula je koliko je teško bilo sudjelovati u odabiru dobitnika stipendija, jer se već petu godinu za redom prijavljuju vrhunski studenti čiji se prosjeci ne razlikuju mnogo: “Zaista je mala razlika između prosjeka 4,8 i 5,0 i strahovito je teško reći tko je najbolji. Zato smo i morali detaljno pročitati njihove životopise te vidjeti kakve su njihove sociološke karakteristike, interesi i aktivnosti pored fakulteta. Morali smo ih isključivo promatrati kao individue te na temelju toga odlučiti tko je dobitnik. Nas u Vipnetu, tvrtki koja rado zapošljava mlade, inspirira ambicioznost tih studenata i njihova želja za dokazivanjem. Upravo zbog toga već godinama podržavamo ovaj projekt te ulažemo u razvoj društva.” I Tatjana Jukić iz Podravke potvrdila je da su kod odabira dobitnika prevagnule izvannastavne aktivnosti i interesi koji nisu usko vezani za fakultet te je istaknula koliko je važno da mladi ljudi “imaju širinu pogleda na svijet”.

Iako je prvi put sudjelovala u odabiru najboljih hrvatskih studenata u okviru ove akcije, ovakav zadatak nije joj bio stran jer je sudjelovala u odabiru dobitnika Podravkine stipendije “Profesorica Zlata Bartl”, nazvane po izumiteljici Vegete. Pa iako joj nije prvi put da ima izvrsne životopise u rukama, priznala je da takve selekcije nisu lak posao. HTV-ova urednica Gordana Mrđen također je prvi put sudjelovala u odabiru Top studenata i u tome je, kaže, uživala: “Drago mi je što sam ove godine bila dio akcije, pogotovo zato što sam urednica Programa za djecu i mlade koji potiče znanje i sugerira da je sutrašnjica mladih ljudi upravo u obrazovanju. Pokretačica sam i emisije ‘Briljanteen’, koja također sustavno promovira znanje i obrazovanje. Pri odabiru sam, kao i svi, imala mnogo dilema, ali smo kod svakog kandidata nastojali imati uvid u projekciju njegova kasnijeg života odnosno bavljenja strukom za koju se odlučio.

No ipak je neizbježna ta pomisao jesmo li nekoga zakinuli, jer iza svakog tog životopisa stoji jedan cijeli život, oči uprte u budućnost i strah vas je hoćete li nekoga ošteti. Zalagala sam se i za nagrađivanje apsolvenata, s obzirom na angažman koji su uložili tijekom školovanja. Kod njih se sa sigurnošću može pretpostaviti da će nastaviti sa školovanjem te unaprijediti život oko sebe, a stipendija im može samo biti poticaj da idu dalje.” Da je biti članom Stipendijske komisije bila velika odgovornost slaže se i Sandra Obuljen iz INGRA-e koja je u Komisiji već četiri godine: “Moram priznati da mi je sudjelovati u odlučivanju komisije iz godine u godinu sve teže i teže. Stipendija je sve više, a jako je teško udovoljiti pravilnoj raspodjeli dodijeljenih stipendija - što po regijama, što po fakultetima, što po spolu. Da ne govorim kako se zna dogoditi i da nemate kandidata u nekom od tih sektora. Po mom mišljenju je bitno da se iz životopisa vidi da je student kandidat cjelovita osoba, odnosno da nije izoliran samo u svojoj znanstvenoj sferi već da ima i odnos sa stvarnim životom.” Saši Draušnik iz INA-e sudjelovanje u komisiji bilo je izazov: “Komisija je bila na ‘slatkim mukama’ - nije bilo lako odabrati, ali mislim da u izboru nismo pogriješili.

Jedna od smjernica kojima smo se vodili u izboru bila je ta da stipendije valja dodijeliti kandidatima koji su ne samo izuzetni studenti, nego su aktivno i uspješno uključeni i u kulturni i sportski život, ili su na druge načine društveno korisni. Takvima već sada možemo prognozirati da će i u budućem poslovnom životu biti uspješni te pokretači hrvatskog društva u cjelini. Nadam se da će ovakve akcije potaknuti i jačanje regionalnih sveučilišnih centara kao temeljnih pokretača ravnomjernijeg razvoja Hrvatske”. Urednik Nacionala Robert Bajruši kazao je: “Iznimno sam ponosan jer je ovim izborom završila prva petoljetka moga sudjelovanja u ovoj akciji”, u koju je kao član Stipendijske komisije uključen od samog početka. No razočaran je zbog sljedećeg: “Ljuti me to što u ovih pet godina gotovo ni jedna tvrtka u Hrvatskoj, kao ni sama država, niti u jednom trenutku nisu iskoristili plodove našeg rada, odnosno bazu podataka o najboljim studentima u zemlji. U normalnim okolnostima Nacional bi iz tjedna u tjedan zvala razna ministarstva ili predstavnici vodećih kompanija i tražili nas njihove životopise kako bi među njima pronašli kvalitetan kadar koji im je potreban.

Država je potpuno nezainteresirana za te uspješne mlade ljude, od kojih će se većina zbog toga na kraju studiranja naći u istoj situaciji kao i netko tko studira 10 godina i ima prosjek 2,5.” Tihomir Hunjak, prorektor zagrebačkog Sveučilišta i predsjednik Stipendijskog vijeća, zaključio da je siguran kako se među kandidatima ne može pronaći boljih studenata od izabranih: “Ljudi koji su sudjelovali u ovom procesu imali su prilike uvjeriti se da su izabrani najbolji od najboljih te smatram da niti jedan student koji nije nagrađen ne može uprijeti prstom u nekoga za koga je siguran da je bolji od izabranih.”