Objavljeno u Nacionalu br. 554, 2006-06-26

Autor: Berislav Jelinić

OPORBA I AKTIVISTI PREVLADALI HDZ

Ponovo propao Karamarkov zakon

PREDSJEDNIK SABORA Vladimir Šeks spriječio je glasovanje o Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, jer je bio svjestan da ne može skupiti dovoljno glasova za prolaz

Iako je prijedlog novog zakona pripremila osmeročlana radna skupina, mnogi glavnim tvorcem zakona smatraju KaramarkaIako je prijedlog novog zakona pripremila osmeročlana radna skupina, mnogi glavnim tvorcem zakona smatraju Karamarka Zbog žestokih neformalnih političkih pritisaka sve je izglednije da Sabor neće izglasati ključne promjene Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu iza kojih stoji aktualni ravnatelj POA-e Tomislav Karamarko. Te su promjene na zadnjoj saborskoj sjednici umalo dovele do ustavne krize, koju je u zadnji trenutak spriječio predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Nakon toga počela su velika lobiranja, a pritisak na Vladu pojačavaju i nevladine udruge.

Prema tvrdnjama oporbenih krugova, Šeks je na zadnjoj saborskoj sjednici shvatio da u Saboru neće imati potrebnu većinu za izglasavanje zakona - neki zastupnici HDZ-a navodno nisu prisustvovali sjednici, a predstavnici nekih oporbenih stranaka odlučili su glasovati protiv zakona jer je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić počela usmeno obrazlagati amandmane Vlade. Šeks je tako poštedio Vladu krize vlasti, jer bi u slučaju neizglasavanja zakona Vlada trebala ili dati mandat na raspolaganje, ili smijeniti ministricu pravosuđa. Đurđa Adlešić, predsjednica HSLS-a, izjavila je za Nacional da je time u zadnji trenutak odgođena teška kompromitacija Vlade: “Nama je neprihvatljiva usmena obrana predloženih amandmana, jer se o tako važnim stvarima ne smije raspravljati samo na temelju onoga što smo čuli od Snježane Bagić.

Osim toga, problematika nalaže da nas u Saboru o njoj informira osobno ministrica pravosuđa, a ne dužnosnik nižeg ranga.” U dijelu oporbe smatraju da su Snježanu Bagić u neugodan položaj doveli ravnatelj POA-e Tomislav Karamarko i Ivan Jarnjak, šef saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji su navodno inzistirali da se sporni zakon što prije izglasa, kako bi u njemu bile usvojene i neke sporne odredbe. Ona je zbog tih neugodnosti navodno nakon naprasnog prekida saborske sjednice čak i plakala. Krizu vlasti umalo su izazvale odredbe koje definiraju način provedbe civilnog nadzora sigurnosnih službi i one prema kojima bi ravnatelj sigurnosne službe neko vrijeme mogao bez naloga Vrhovnog suda prisluškivati sumnjivce. Protivnici tih odredaba tvrde da se na njima lomi cjelokupna budućnost sigurnosnih službi - budu li one usvojene kako je prvotno predlagano, službe bi se mogle izdići iznad predsjednika i premijera, umjesto da budu njihov servis. U takvoj bi situaciji ravnatelj službi državni vrh mogao čak i ucjenjivati zaposlenjima nekim osoba. Čini se da do toga ipak neće doći, jer će Vlada u petak navodno predložiti amandmane koji će zapravo potvrditi da su ta pitanja dobro riješena postojećim zakonom, zbog čega je ravnatelj POA-e Tomislav Karamarko svojedobno odstupio s dužnosti šefa Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS). Iako je prijedlog novog zakona pripremila osmeročlana radna skupina, mnogi glavnim tvorcem zakona smatraju Karamarka.


On je potkraj 2004. i doveden na čelo POA-e kako bi reformirao cjelokupni obavještajni milje u Hrvatskoj. Karamarko svoje ideje o reformi tog sustava nije uspio nametnuti Račanovoj vladi, kad je bio šef Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS). S te je dužnosti odstupio nakon sukoba s Goranom Granićem, za vrijeme priprema tada novog Zakona o obavještajnim službama. Karamarko je smatrao da Granić uništava sigurnosni sustav, posebno namjerom da ukine UNS i poveća ovlasti Vlade. Nakon višemjesečnih prepucavanja po novinama Karamarko je odstupio. Karamarko se nekoliko godina poslije vratio na mjesto šefa POA-e na obostrani nagovor Mesića i premijera Sanadera, koji su mu povjerili reformu obavještajnog sustava. Zbog posljednjih događaja njegovi protivnici napominju da je u svim bitnim stvarima koje je predlagao Vlada morala reterirati i prihvatiti sugestije onih koji lobiraju za ostanak odredaba iz starog zakona. Ti problemi mogli bi smanjiti i Karamarkove izglede da postane ravnateljem nove reformirane službe. Borba za konačnu verziju tog zakona kulminirat će ovog tjedna, kad se HDZ suoči s novim pritiscima oporbe i nevladinih organizacija. Izglasavanju konačnog prijedloga Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, koje je u Saboru predviđeno za petak, prethodit će protesti Centra za mirovne studije, koji ispred zgrade POA-e planira prosvjedovati jer smatra da je nova verzija zakona restriktivna prema ljudskim pravima. Javno će ih podržati HSLS, što je za Nacional potvrdila predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić: “HSLS ovog tjedna u Saboru neće podržati trenutačni prijedlog zakona, jer neke njegove dijelove smatramo neprihvatljivima i smatramo da o njima treba još javno raspraviti.” Sastavljačima novog zakona zamjera se što namjeravaju ograničiti civilni nadzor nad radom službi. Sastavljači su htjeli ograničiti civilni nadzor jer on postoji samo u Portugalu i Belgiji, te će se ionako ukinuti prilikom pridruživanja Hrvatske NATO-u, jer je za NATO neprihvatljiv.

Dosad je u civilni nadzor tajnih službi bio rezultat pritužbi građana, ali i djelatnika sigurnosnih službi koji su smatrali da su im povrijeđena prava. U novoj verziji zakona civilni nadzor tajnih službi neće biti moguć na temelju pritužbi djelatnika sigurnosnih službi. O tome je postignut konsenzus svih političkih stranaka, jer su očito uvaženi argumenti prema kojima se u slučajevima pritužbi špijuna zapravo radi o radnopravnim sporovima. Ali i dalje će biti moguć civilni nadzor na temelju opravdanih pritužbi građana, a Vijeće za građanski nadzor tajnih službi zadržat će sve ovlasti koje mu daje i sadašnji zakon. Protivnici ograničenja civilnog nadzora tvrde da je takav nadzor potreban zbog loših iskustava s radom službe u prošlosti, te zbog ne tako davnih zloporaba službi u predizborne svrhe vladajuće stranke. Bez civilnog nadzora u postojećem obliku nikada ni javnost ni predsjednik Mesić ne bi doznali za zloporabe POA-e u aferi Puljiz, tvrdi Nacionalov sugovornik. Zagovornici ograničenja civilnog nadzora smatraju da se radilo o bespotrebnom ustupku zbog neutemeljenih pritisaka javnosti. U prilog tomu navode da je od povratka Karamarka na čelo POA-e bilo 15-ak civilnih nadzora - ni u jednom nisu pronađene nezakonitosti u postupanju. Međutim, neke osobe koje su bile uključene u civilni nadzor zatražile su od POA-e da im omogući uvid u njihovu fotodokumentaciju, koja navodno uopće ne postoji. Zbog takvih slučajeva sastavljači zakona smatrali su da takvim osobama nije nužno dopustiti izravni uvid u djelovanje POA-e, nego samo mogućnost da ih o tome izvijeste članovi nekih drugih tijela koji će se neposredno o tome informirati. Na kraju se odustalo od tog prijedloga. Posebne su kritike sastavljačima zakona upućene i zbog mogućnosti da nova tajna služba može 24 sata prisluškivati osobe i bez naloga Vrhovnog suda.

Sastavljači zakona to smatraju nužnim, jer se može dogoditi da agenti na terenu dođu do spoznaje da u nedjelju popodne hitno treba početi prisluškivati dvije osobe zbog sumnje da pripremaju bombaški atentat na trgovački centar u Zagrebu. “Ako zakon ne predvidi mogućnost prisluškivanja i bez naloga Vrhovnog suda, tada bi se s prisluškivanjem moralo čekati ponedjeljak, kad Vrhovni sud počinje raditi. To bi moglo dovesti do bespotrebnih žrtava. Mislim da nitko od roditelja čije bi dijete umrlo od predoziranja drogom ne bi imao ništa protiv da se na takav način počnu prisluškivati osobe koje su im tu drogu prodale. Takva mogućnost mora postojati u zakonu”, tvrdi Nacionalov sugovornik blizak skupini koja je izrađivala prijedlog novog Zakona o sigurnosnim službama. Isti izvor navodi i da će Vlada Saboru na izglasavanje uputiti amandman koji predviđa da će se prisluškivanje takvih osoba nakon prva 24 sata moći nastaviti samo uz nalog Vrhovnog suda, te da će takav amandman biti prihvaćen. Protivnici zakona kritiziraju i mogućnost da tajne službe po nalogu svog ravnatelja mogu 24 sata bez naloga Vrhovnog suda pratiti, fotografirati i prisluškivati osobe koje se sastaju na javnom mjestu. Zagovornici tih mjera tvrde da su one naprosto prepisane iz zakona nekih razvijenih europskih zemalja - u njima ne vide ništa sporno, jer se mete tajnih mjera ionako sastaju na javnim mjestima.

Međutim, zbog pritiska javnosti u petak će se navodno u Vladinu amandmanu pojaviti verzija koja će ravnatelju službe dopustiti da bez naloga Vrhovnog suda 24 sata može narediti tajno praćenje i fotografiranje sumnjivaca, ali ne i snimanje njihovih razgovora. U slučaju da se radi o sastancima koji nisu na javnom mjestu, takve bi se mjere mogle primjenjivati samo uz nalog Vrhovnog suda. Zagovornici zakona ističu da će spajanje obavještajne i protuobavještajne agencije omogućiti kvalitetniji analitički i logistički rad, kao i bolji rad tehničkih i pravnih službi, što će državi u godinu do dvije uštedjeti 15-ak posto novca predviđenog za te svrhe. Predloženi model reforme sigurnosnih službi vrlo je sličan slovenskom i nizozemskom. Te su zemlje po veličini slične Hrvatskoj. Zagovornici ovakvog preustroja tvrde da će EU za nekoliko godina od svih zemalja tražiti baš takav preustroj, te da u ujedinjenoj Europi neće biti primjereno imati obavještajnu agenciju. Reorganizacija sigurnosnih službi predviđa i izdvajanje operativnog tehničkog centra, koji će u budućnosti postati zajednički servis Uskoka, nove službe nastale spajanjem POA-e i OA-e, zatim vojne obavještajne agencije i kriminalističke policije. Svi bi ga trebali koristiti kad im to odobri Vrhovni sud, a taj će centar biti pod kontrolom Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Zanimljivo je da takav princip funkcioniranja preporučuje Vijeće Europe, ali ga je malo koja zemlja u EU dosad usvojila. Uloga Jarnjaka Šef saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak spominje se kao osoba odgovorna za prepuštanje obrazlaganja zakona Snježani Bagić. Nužan građanski nadzor Vesna Teršelič, članica Centra za mirovne studije, o spornom zakonu za Nacional je izjavila da je javna rasprava o njemu bila prekratka: “Brzina s kojom se želi usvojiti zakon zabrinjava jer je prijedlog zakona daleko od očiju javnosti pripremala POA, upravo institucija čiji rad treba nadzirati. Mada su u novom prijedlogu zakona uvažene neke primjedbe, smatram da ga treba poslati u treće čitanje kako bi se produbila javna i stručna rasprava. Kako bi se postupno povećalo povjerenja građana u sigurnosne službe, uz parlamentarni i stručni nadzor svakako je neophodan i građanski nadzor. Prijedlogom zakona predviđeno bolje definiranje stručnog nadzora je dobrodošlo, ali nije prihvatljivo slabljenje građanskog nadzora. Parlamentarni nadzor treba dopuniti građanskim nadzorom jer Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije mogao vršiti učinkoviti nadzor ni 90-ih ni sada pa je upravo zbog toga osnovano Vijeće za nadzor sigurnosnih službi. Slabljenje građanskog nadzora i svođenje Vijeća na poštanski sandučić za pritužbe značilo bi odustajanje od kvalitetnije zaštite ljudskih prava.

Važno je nastaviti razvijati model nadzora u kojem sudjeluju ljudi angažirani na zaštiti ljudskih prava, koji neće pristati na zloupotrebe pravdane pozivanjima na nacionalnu sigurnost. Željela bi podsjetiti i da su zaposlenici u sigurnosnim službama nekoliko puta kršili ljudska prava osoba koje su intervjuirali ili nadzirali, pa smatram da bi bilo važno da svatko zaposlen u obavjesno-sigurnosnoj zajednici prođe edukaciju iz osnova ljudskih prava i građanskih sloboda kako bi se što manje povređivala prava građana RH zajamčena Ustavom i međunarodnim konvencijama. Upozoravam i na donošenje pravilnika koji će regulirati rad sigurnosno-obavještajnih službi koji su u pravilu tajni. Kako se odnose na vrlo osjetljivo područje rada s građanima, gdje je u prošlosti bilo povreda, smatramo da bi se trebali usvajati uz suglasnost zakonom određenog tijela, primjerice, Ustavnog suda RH, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ili Vijeća za nadzor sigurnosnih službi. Zabrinjava i to što nije definirana procedura postupanja sa starim dokumentima pa su još uvijek moguće zloupotrebe", kaže Vesna Teršelič. 'Teško je komentirati' “Budu li usvojeni amandmani koji će ostaviti mogućnost civilnog nadzora i korigirati mogućnost primjene tajnih mjera, možemo govoriti o pozitivnim pomacima. Zasad još nisam vidio amandmane, a dotad mi je teško bilo što komentirati.”

>email to:Berislav Jelenic

Vezane vijesti

"Prijatelji, vrijeme je da počnete nešto raditi"

"Prijatelji, vrijeme je da počnete nešto raditi"

Vodstvo HDZ-a danas je prozvalo aktualnu vladu zbog, kako su rekli, nekompetentnosti i nerada, a optužili su ih i za antipoduzetničku klimu koja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika