Od veljače 2000. godine, otkad obnaša dužnost saveznog ministra gospodarstva i rada Republike Austrije, Martin Bartenstein nekoliko je puta posjetio Hrvatsku. Posljednji je put to službeno učinio u studenome prošle godine kada se susreo s hrvatskim ministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom. Tom prilikom podržao je Hrvatsku u nastojanju da privoli Sloveniju na izgradnju autoceste od granice s Hrvatskom do granice s Austrijom, čime bi Hrvatska postala cestovno idealno povezana sa srednjom Europom. Susretao se i s bivšim hrvatskim ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem.

Bartenstein se istaknuo aktivnim sudjelovanjem u promicanju gospodarskih odnosa Hrvatske i Austrije a od početka svog ministarskog mandata naglašavao je da Austrija želi što prije vidjeti Hrvatsku kao punopravnu članicu Europske unije.

Bartenstein je jedan od političara koji je u politiku ušao kao uspješni gospodrastvenik. Nakon završenog studija kemije u Grazu, poslovnu karijeru je započeo 1980. u obiteljskoj farmaceutskoj tvrtki Lannacher Heilmittel. Šest godina poslije postao je glavni izvršni direktor tvrtke Genericon Pharma a 1990. imenovan je jednim od direktora kompanije Pharmavit u Budimpešti. Idućih godina postao je i politički aktivan kao član Narodne stranke (FPO), čiji je i danas zamjenik predsjednika za pokrajinu Štajersku. Devedesetih godina bio je ministar zaštite okoliša u vladama Franza Vranitzkog i Viktora Klime.

NACIONAL: Zbog čega je baš Austrija prošle godine na sastanku ministara vanjskih poslova u Luxembourgu bila najgorljiviji zagovornik početka pregovora Hrvatske s Europskom unijom?

- Za Austriju je Hrvatska politički i gospodarski važan partner u regiji. Perspektive pridruživanja Hrvatske EU pridonose stabilizaciji na tom području i zbog toga se za Austriju podrazumijevalo podržati Hrvatsku - koja ispunjava osnovne uvjete za zemlju kandidata za EU- pri njenim naporima vezanim za početak pregovora.

NACIONAL: Je li hrvatsko gospodarstvo spremno za EU?

- Hrvatska se može, kao što je i potvrđeno od Europske komisije, svrstati u grupu politički i makroekonomski stabilnih zemalja. To potvrđuju i nova poboljšanja hrvatskog kreditnog rejtinga od DB4c na DB4a kako je ocijenila agencija Dun/Bradstreet. Po novoj ocjeni Hrvatska je sada pozicionirana ispred Rumunjske i dijeli mjesto s Bugarskom. Glavni razlog za poboljšanje rejtinga su pozitivno provedene pripreme za početak EU pregovora. Posebno se pozitivno prihvaćaju nastojanja za redukciju deficita budžeta, držanja inflacije pod kontrolom i inozemnog zaduženja, redukcija deficita uvozno-izvozne bilance te naravno zdravog gospodarskog rasta.

NACIONAL: Koji su, po vama, ključni koraci koje Hrvatska treba napraviti kako bi gospodarske tokove dovela na europsku razinu?

- Za još bolju konkurentnost Hrvatske u EU svakako su neizbježne odlučne reforme. Ovdje se prije svega misli na reforme koje vode pojednostavnjenju birokratizacije pravosuđa, uprave i poreznog sustava. Izvozni sektor je još uvijek slab, iako Hrvatska u zadnjim godinama bilježi povećanje izvoza. Daljnji potencijali za poboljšanje postoje i na području zaštite okoliša. Inozemno zaduženje mora se zbog kreditne sposobnosti i pristupa EU srednjoročno još bolje kontrolirati.

NACIONAL: Na koji način Austrija pomaže Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji?

- Austrija se trudi da Hrvatskoj pruži praktičnu pomoć na temelju obilne razmjene informacija i podrške pri izobrazbi službenika.

NACIONAL: S kakvim teškoćama se Austrija sustretala za vrijeme pregovora o pridruživanju Europskoj uniji?

- Najveći izazov je bilo prilagođavanje nacionalnog pravnog sustava na pravni sustav Europske unije kao i povećanje konkuretnosti austrijskog gospodarstva za unutarnje tržište.

NACIONAL: Austrija se već godinama ubraja u najvažnije trgovinske partnere Hrvatske. Koliko tome pridonosi prisutnost austrijskih banaka u Hrvatskoj?

- Austrijske banke su doista veoma dobro zastupljene u Hrvatskoj, iako je većina bankarskog sektora u talijanskom posjedu. Austrijske banke su znatno pridonijele reformaciji i stabilizaciji bankarskog sektora, a njihov poslovni uspjeh u Hrvatskoj znak je pružanja kvalitete i sigurnosti.

Prisutnost austrijskih banaka ima važnu ulogu za vanjsku trgovinu Austrije i prije svega za austrijske investitore. Postojanje poznate i pouzdane infrastrukture olakšava poduzećima odluku o riziku ulaska na strano tržište.

Ali i za hrvatske kupce je prisutnost austrijskih banaka veoma pozitivna budući da povećavaju raznolikost banaka, a konkurencija omogućuje bolje uvjete za sve korisnike.

NACIONAL: Austrijska poduzeća su u Hrvatskoj u zadnjih deset godina ulagala gotovo isključivo na područjima financija i infrastrukture. Očekuje li se sada, po vašem mišljenju, pojačani interes austrijskih investitora i za greenfield investicije zbog pristupnih pregovora Hrvatske s EU?

- Treba reći da je Austrija najveći investitor u Hrvatskoj. Austrijska poduzeća uložila su od 1993. više od 3,22 milijarde eura. Investira se pri tome u sva područja a ne samo na područje financija i infrastrukutru. Naći ćete austrijske tvrtke u sektoru turizma i nekretnina, u veleprodaji i maloprodaji, u industriji opskrbljivanja autoindustrije, u industriji papira, tekstila i ambalaže, u graditeljstvu i sektoru opskrbljivanja građevinske industrije, u sektoru zaštite okoliša, na području medija i telekomunikacija i gospodarstvu bliskim uslužnim djelatnostima kao što su npr. facility management, poštanske i kurirske usluge, razvoj softvera, porezni savjetnici i savjetnici za kadrovska pitanja, u promidžbenoj branši i transportnim uslugama.

Pregovorima o pristupu Hrvatske Europskoj uniji provest će se reforme na područjima koja investitori generalno smatraju slabostima a to su birokracija, zakonodavstvo i pravosuđe te korupcija i javna nabava. Svakako će time Hrvatska za investitore postati sve interesantnija. U Austriji je, zbog geografske blizine i prije svega kulturne bliskosti, načelno interes za Hrvatsku veoma velik. Austrijanci razvoj Hrvatske prate veoma pomno pa se može očekivati i povećani interes austrijskih investitora.

NACIONAL: Kriza s dobavom plina, uzrokovana rusko-ukrajinskim sukobom, pokazala je da čitava Europa ovisi o ruskom plinu. Kako Austrija gleda na mogućnost gradnje LNG terminala na hrvatskom Jadranu?

- Austrija je jedno o najviše liberaliziranih tržišta plina kontinentalne Europe i za nas na temelju sve veće potražnje izgradnja odgovarajuće infrastrukture izazov je budućnosti.

Navedeni konflikt glede plina upozorio je na potrebnu diverzifikaciju tranzitnih plinskih vodova u Europskoj uniji. Plinovod Nabucco, čiji je početak gradnje planiran za 2008., treba Europi omogućiti pristup plinskim rezervama kaspijske regije. Za preuzimanje prvog dijela gradnje do 2011. planiran je kapacitet od 10 do 12 milijardi prostornih metara. U završnoj fazi, prema potrebama, može se proizvesti i do 31 milijarda prostornih metara. Ukupno se računa da će investicija gradnje plinovoda stajati oko 4,6 milijardi eura. OMV u suradnji s europskim partnerima forsira daljnji projekt, koji bi trebao diverzificirati opskrbu plina za Austriju i Europu: Adria LNG projekt za Hrvatsku. S austrijskog stajališta ovaj projekt je političko-gospodarski poželjan. Ukupno će ti infrastrukturni projekti stvoriti dodatne plinske transporte kapaciteta od oko 55 milijardi prostornih metara i tako uvelike pridonijeti sigurnoj opskrbi Austrije i Europe.