27.06.2006. / 13:35

Autor: Stanko Borić

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo Austrije

I prije ulaska u Europsku uniju 1995. godine austrijsko gospodarstvo karakteriziralo je razvijeno tržište i visok životni standard stanovništva. Ulazak u EU samo je ubrzao proces ekonomskog prilagođavanja koje je započelo austrijskim pristupom Europskom ekonomskom području - (intergracija EU i EFTA-e kojoj je Austrija pripadala prije ulaska u EU. Članstvo u EU omogućilo je toj zemlji šansu za povećan opseg integracije i to ne samo po ekonomskim pitanjima. Kao i za većinu zemalja pri pristupanju, najveći izazovi su bili usklađivanje ekonomske politike s politikom EU, pogotovo na područjima trgovine, poljoprivrede, regionalnog razvoja. oporezivanja i monetarne politike. No, kao zemlja sa stabilnim i zdravim gospodarskim sustavom s naglaskom na socijalnom faktoru, Austrija se brzo prilagodila.

Austrija je visoko razvijena, industrijalizirana zemlja s vrlo razvijenim uslužnim sektorom. Najvažnije industrije su poljoprivredna i prehrambena industrija, prerada baznih metala, kemijska i industrija cementa, financije i turizam. Posebno je značajno područje automobilske industrije. Iako nema svoj brand proizvođača automobila, austrijske tvrke proizvode oko 800 tisuća motora godišnje za velike automobilske kompanije. Na području elektroničkog inžinjeringa Austrija ima razvijenu proizvodnju elektroničkih prozvoda kao što su mikroprocesori i integrirani krugovi - čipovi za zračne jastuke i ABS sisteme, dijelovi za Airbuseve, brze vlakove i slično.

Primarni sector - poljoprivreda i šumarstvo, čine oko 3 posto bruto domaćeg proizvoda dok sekundardni sector - proizvodnja robe široke potrošnje, energija, rudarstvo - čine oko 35 posto BDP-a. Tercijarni sektor - usluge, bankovni sektor, javne usluge, promet, transport, turizam - čine približno 62 posto BDP-a. Kao i u većini europskih gospodarstava koje u posljednjih godina u recesiji, i BDP Austrije posljednjih je pet godina rastao po relativno malim stopama, ali to nije ugrozilo ekonomsku stabilnost zemlje. Godine 2005. zabilježen je rast BDP-a od 1, 9 posto, a ukupan iznos domaćeg nacionalnog proizvoda lani je iznosio 246, 5 milijardi dolara, što je gotovo 30 tisuća eura po stanovniku.

Otprilike 18 posto austrijskoga teritorija je pokriveno obradivom zemljom, 27 posto travnajcima te 47 posto šumama. 41 posto austrijskoga teritorija pogodno je za poljoprivredu koja ima 5 posto od ukupnoga broja zaposlenih u toj zemlji. S više od 20 tisuća famera koji se bave proizvodnjom organske, prirodne hrane, Austrija zauzima jednu od vodećih pozicija EU na tome području poljoprivrede.

Što se tiče sirovina i energetskoga potencijala, Austrijanci imaju izdašne resurse. Imaju izvore željezne rude, važnih minerala, neželjeznih ruda i drugih sirovina. Usprkos tome, stalan rast industrijskoga sektora doveo je do potrebe za uvozom većega broja sirovina, a slično je i s gorivom I energijom, iako i Austrija ima izvore prirodnoga plina. Austrija je inače prva zemlja EU u prozvodnji hidroelektrične energije.

Važnu ulogu u austrijskom industrijskom i komercijalnom sektoru ima velik broj srednjih poduzeća. Austrijska industrija pokriva sve oblike proizvodnje - od bazičnih dobara do radno intezivne proizvodnje završnih dobara. Još veći značaj ima stalna gradnja novih postojenja za proizvodnju koja su naglašeno orijentirana na izvoz.

Jedno od područja tercijarnoga sektora koje bilježi jako velik rast je turizam koji donosi velik priljev deviza u zemlju. Prije dvije godine Austrije je zabilježila 117, 2 milijuna noćenja, od toga 85, 9 milijuna činili su strani turisti.

Kao izvozno orijentirana zemlja, Austrija ima snažne trgovinske veze s mnogo zemalja svijeta. Trguje sa 150 zemalja, a dvije trećine trgovine čini promet sa zemljama EU, najviše s Njemačkom i Italijom. Glavni izvozni proizvodi su strojevi i vozila (44 posto izvoza), prerađivačka roba (koža, tekstil, papir, kaučuk, željezo, čelik 21, 4 posto), gotovi proizvodi (namještaj, odjeća, obuća, mjerni uređaji 11. 9 posto) itd.

Vanjskotrgovinski saldo Austrije u blagom je deficitu, od otprilike pola milijarde eura, što je manje od 1 posto BDP-a, a izvoz je u stalnom porastu. Primjerice, u razdoblju od samo godinu dana, od 2003. do 2004., izvoz je porastao za čak 13 posto. Od otvaranja istočnoga bloka 1989. Austrija bilježi puno veći rast trgovine s zemljema iz bivšeg komunističkog sistema. Primjerice, 2003. izvoz u te zemlje iznosio je 14, 5 milijardi eura, dok je 1988. iznosio svega 2, 5 milijarde eura. Oko trećina ukupnih austrijskih investicija u inozemstvo odlazi na to područje, koje je sada djelomično u EU. U 2005. nezaposlenost je iznosila 5, 2 posto, što je manje od prosjeka EU za prošlu godinu, koji je iznosio 6, 3 posto. Inflacija je niska te je prošle godine bila na razini od 2, 3 posto.

Sa širenjem EU na istok, Austrija je postala važno čvorište za transport između Istočne i Zapadne Europe. Pogotovo se to odnosi na transport nafte, plina i struje, odnosno cjelokupni energetski sektor koji je postao ključno područje cjelokupnoga gospodarstva Europe. Na svjetskoj političkoj sceni Austrija se doživljava kao neutralna država koja često ugošćuje razne međunarodne konferencije. Stoga su u Beču sjedišta nekih od velikih svjetskih organizacija kao što su IAEA (Međunarodna agencija za nuklearnu energiju), UNDCP (Program UN-a za borbu protiv droge), UNIDO (Organizacija UN-a za inustrijski razvoj) i OPEC (Organizacija zemlja izvoznica nafte). Austriji 1. srpnja 2006. istječe i predsjedavateljstvo EU koje je započelo 1. siječnja 2006., a nasljeđuje je Finska.


politički sustav

Austrija je parlamentarna republika koja se sastoji od 9 pokrajina, a svakom pokrajinom upravlja pokrajinska vlada – Landesregierung - na čijem čelu je pokrajinski predsjednik, Landeshauptmann. Najviši predstavnik države je savezni predsjednik, čiji mandat traje šest godina, a njegova uloga je ograničena na predstavljanje države i čiji reizbor je moguć samo jedanput. Trenutni predsjednika je Heinz Fischer iz SPÖ-a koji je izabran u travnju 2004. Izvršna vlast je u rukama Savezne vlade –Bundesregierung - na čelu koje je savezni kancelar. Trenutno je to Wolfgang Schüssel iz ÖVP-a. U sklopu Savezne vlade djeluje 11 resornih ministarstava. Zakonodavna vlast pripada parlamentu -Bundesversammlung - koji se sastoji od dva doma. Narodno vijeće Nationalrat - donosi savezne zakone, a ima 183 člana. Savezno vijeće - Bundesrar - predstavlja interese pokrajina, ima 64 člana, a savezne pokrajine zastupljene su prema broju stanovnika. Da bi zakon bio valjan, nakon njegovog prihvaćanja u oba doma mora ga potvrditi i predsjednik.

UKUPAN BROJ STANOVNIKA I POVRŠINA 8.150.835;

POVRŠINA 83.858 km2

SAVEZNE DRŽAVE, GLAVNI GRADOVI, BROJ STANOVNIKA I POVRŠINA:

1. Wien (Beč); 1.539.848; 415 km2

2. Niederösterreich (Donja Austrija); St. Pölten;1.473.813; 19.174 km2

3. Oberösterreich (Gornja Austrija); Linz; 1.333.480; 11.980 km2

4. Steiermark (Štajerska); Graz; 1.184.720; 16.388 km2

5. Tirol (Tirol); Innsbruck; 631.410; 12.648 km2

6. Kärnten (Koruška); Klagenfurt; 547.798; 9.533 km2

7. Salzburg (Salzburg); Salzburg; 482.365; 7.154 km2

8. Vorarlberg (Vorarlberg); Bregenz; 331.472; 2.601 km2

9. Burgenland (Gradišće); Eisenstadt; 270.880; 3.965 km2

AUSTRIJA I RH

Republika Austrija Hrvatskoj već tradicionalno predstavlja jednog od najznačajnijih partnera u području vanjske trgovine, direktnih ulaganja, turizma te posebno suradnje u financijsko-bankarskom sektoru. S ukupnom robnom razmjenom u 2005. od gotovo 1,7 milijardi američkih dolara, Austrija je zauzela 4. mjesto na rang listi hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, odmah nakon Italije, Njemačke i Slovenije. Nakon dugog niza godina, još od 1991., gdje je zabilježen porast robne razmjene dviju zemalja, prošle godine prvi put zabilježeno je smanjenje međusobne robne razmjene od 10 posto u odnosu na 2004. U odnosu na 2004., zabilježeno je veliko smanjenje hrvatskog izvoza od oko 17 posto, a s druge strane smanjen je i hrvatski uvoz za 6 posto. Time je nastavljen konstanstno prisutan deficit Hrvatske u međusobnoj robnoj razmjeni. U 2005. Austrija je s udjelom od 7,1 posto u ukupnom izvozu Hrvatske bila na 4. mjestu, dok je s udjelom od 5,7 posto u ukupnom uvozu Hrvatske bila na 5. mjestu. Prošle godine najznačajniji proizvodi u hrvatskom izvozu u Austriju bili su električni uređaji i dijelovi, lijekovi, drvo i drvni proizvodi te prehrambeni proizvodi. U istom razdoblju najzastupljeniji proizvodi u hrvatskom uvozu iz Austrije su električni uređaji i dijelovi, motorna vozila, papir, karton, te željezne i čelične konstrukcije. Zdrave gospodarske odnose pratili su i tradicionalno dobri politički odnosi. Austrija je među prvim zemljama koje su priznale Hrvatsku, a bila je i prva članica EU koja je ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Austrijanci daju snažnu podršku integracijskom procesu i ulasku Hrvatske u EU kao i stabilnosti cjelokupne regije Jugoistočne Europe.

Vezane vijesti

Bez bitnih promjena u grčkim rezovima

Bez bitnih promjena u grčkim rezovima

Čelnik euroskupine Jean-Claude Juncker je u razgovoru u utorak na austrijskom državnom radiju O1 rekao da neće biti dubinskih promjena u programu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika