Turizam je u Austriji vrlo važna gospodarska grana i uz izvoz bitno pridonosi visokom životnom standardu u toj zemlji. Udio turističkog sektora u BDP-u iznosi čak 17 posto. U 2005. Austrija je zabilježila oko 120 milijuna noćenja, od čega su Hrvati ostvarili oko 300 tisuća. Hrvatskim turistima u Austriji najprivlačniji su skijanje i bogata kulturna ponuda i toga najčešće posjećuju Bad Kleinkirchheim, Beč, Nassfeld, Zell am See, Kaprun, Flachau, Obertauern, Schladming.

Iako se Austrija najčešće smatra zemlja za zimski odmor, broj gostiju, odnosno noćenja, jednak je u zimskom i ljetnom periodu jer Austrija mudro iskorištava svoje prirodne potencijale i ponudu prilagođava zahtjevima suvremenog putnika.

Austrija je poznata po Alpama gdje se tijekom zime skija, a ljeti su pune planinara a ima i oko 6 tisuća alpskih jezera koja također privlače turiste na ljetni odmor. Obiluje baroknim opatijama, dvorcima, gotskim katedralama i odmjerenim kućama u Jugendstilu a gradovi spajaju tradiciju i suvremenost, pa se u njima jedni uz druge nalaze kočije, operne i koncertne dvorane, galerije suvremene umjetnosti i progresivni underground klubovi.

Austrija ima više od 50.000 kilometara ozna č enih planinarskih staza, po slikovitim bre ž uljcima ali i po visovima za penja č e, uz rije č ne obale i po ledenjacima. Planinarenje i alpinizam u Austriji jamči u ž itak, sport i pustolovinu a za okrepu i odmor nakon višesatnog hoda planinarima je na raspolaganju 13.500 objekata za smještaj u brdima.

Austrija nudi mnoge staze za trekking a među najzanimljivijima je ruta kroz jedan od najmanje iskorištenih i najljepših brdskih krajolika u Tirolu. Osobito zanimljiv alpinisti č ki visinski put je Karniška gorska staza, Alpin Wanderweg 403, koja se proteže 110 kilometara du ž austrijsko-talijanske granice, a zove se i Staza mira. Planinarenje u Štajerskoj, zelenom srcu Austrije, gostima otkriva raznolikost krajolika dok planinu Dachstein, s gotovo 3000 metara visine, okružuje gotovo 800 vrhova od 2000 metara te 3500 pašnjaka.

Planinareći uz jezera Salzkammerguta u Gornjoj Austriji, posjetitelji mogu posjetiti svjetski poznata mjesta St. Wolfgang, Mondsee i Fuschl am See. Tu je i nacionalni park Kalkalpen, jedan od najljepših gorskih krajobraza Gornje Austrije. U Vorarlbergu se nalazi skoro 6000 kilometara ozna č enih planinarskih staza koje vode raznolikim krajolikom izme đ u Bodenskog jezera iledenjaka Silvrette.

Brojna austrijska jezera pogodna su za kupanje a od Ne ž iderskog do Bodenskog jezera za ljubitelje vodenih sportova postoje brojne mogu ć nosti za daskanje, jedrenje ili skijanje na vodi. Alpske rijeke su pogodne za rafting a Austrija je prepuna uzbudljivih spilja i zanimljivih rudnika koji su otovreni za posjetitelje..

Svoju turističku ponudu Austrija je nadopunila i razgranatom mrežom odlično označenih biciklističkih staza a mogu se birati ravničarske staze ili sportski zahtjevne dionice. Hoteli i pansioni duž ruta prilagođeni su željama biciklista – nude se servisi za popravak, mogućnosti odlaganja bicikla te igrališta i tereni za druge sportove.

Posebna je zanimljivost i Mozartova biciklistička staza tj. Mozart-Radweg, koja polazi iz Salzburga i kroz približno 450 kilometara predstavlja različite postaje iz života slavnog skladatelja. U Tirolu se nalazi poznata biciklistička staza „Bike Trails Tirol“ koja prolazi dolinom Inna od Landecka do Passaua.

S ukupno 128 igrališta za golf, Austrija ima široko razgranatu mrežu terena svih stupnjeva težine, od lakših za početnike pa do onih za iskusne igrače i smještena su u jedinstvenim po cijeloj Austriji.

U Austriji je vrlo raznolika i ponuda turističkih sadržaja za djecu, primjerice fantastični zamak Forchtenstein u Gradišću, Arheološki park Carnuntum nedaleko od Beča, Spiljska željeznica na Pöstlingbergu, Dachstein Eishöhlen Obertraun, Spilja ledenih divova. Posebno je zanimljiv Hallstatt, Svijet soli u kojem se nalazi jedan od najdužih rudarskih tobogana u svijetu.

Austrija gostima nudi i jahanje ne samo na za jahače nego i za kasa če i ko č ijaše. Reitarena Austria okuplja sve austrijske hotele koji gostima nude jahanje i mjerodavna je za ukupnu austrijsku ponudu odmora uz jahanje za po č etnike i za vješte jaha č e.

Austrija je najpoznatija po brojnim skijalištima kojih ima oko 800 u cijeloj zemlji. Zbog bizine ledenjaka u Austriji se cijele godine može skijati i daskati na snijegu i čak osam cjelogodišnjih skijaških regija nudi zimske radosti. Na skijališta ne dolaze samo rekreativci već na ledenjacima ljeti treniraju i alpske skijaške reprezentacije pojedinih zemalja, kao i dugoprugaši te daskaši.

Odredišta kao što su Mölltaler Gletscher u Koruškoj, Kaprun u SalzburgerLandu, Dachsteingletscher u Štajerskoj, Kaunertaler Gletscherskigebiet i Pitztaler Gletscher u Tirolu opremljena su najsuvremenijim žičarama i vučnicama te različitim stazama za skijanje i druge snježne sportove.

Najveće i najljepše cjelogodišnje austrijsko skijaško područje je Hintertuxer Gletscher u Tirolu na 3000 metara nadmorske visine. Ljeti je uređeno 18 kilometara staza a radi desetak žičara i vučnica. Najduži spust od 2 kilometara pruža se ravno do sunčališta uz panoramski restoran Tuxer Fernerhaus na 2660 metara. Zimi je uređeno između 90 i 230 kilometara pista različite težine, od lakih do vrlo zahtjevnih a vrhunac je tzv. Gletscherrunde, najduži spust - 12 km uz visinsku razliku od 1750 metara.
Nako uzbuđenja na skijaškoj pisti, gosti s emogu zabaviti u više od 1000 skijaških domova i planinskih restorana u kojima se nudi kulinarski specijaliteti. I u svakom skijaškom središtu u dolini sve je prilagođeno dobrom raspoloženju, od ugodnih restorana, preko modernih barova do disko klubova.

Za zimsko planinarenje gostu na odmoru u Austriji na raspolaganju je 14.000 kilometara ure đ enih planinarskih staza. U mnogim mjestima u planine polazi se s vodi č ima a prire đ uju se i romanti č ne bakljade. Posebnost je planinarenje na hoduljama, sli č nima prevelikim teniskim reketima, kojima se lako gazi č ak i po neprohodnom terenu. Nekada su traperi na Aljaski ili doma ć i rudari takve hodulje pleli od ljeskovog ili vrbovog pru ć a a današnje su ipak od modernih materijala - aluminija ili plastike.

Uz već tradicionalno klizanje i sanjkanje, koje privlači i djecu i odrasle, posljednjih su se godina pojavili mnogi neobični zimski sportovi koje je Austrija spremno uključila u svoju turističku ponudu.

Tako se u Austriji nudi letenje zmajem i lebdenje padobranom na skijama, jer se s njima jednostavnije uzlije ć e i slije ć e. Za Snowrafting potrebna je velika zra č nica koja se na pisti pretvara u vozilo sli č no amfibiji a za Snowsailing tanka jedra, pri č vrš ć ena za koljena i ruke, omogu ć uju iskorištavanje zra č ne struje za mijenjanje brzine, tj. ko č enje ili ubrzavanje. Eiskiten se vozi na klizaljkama, kolicima s klizaljkama ili na skijama a sportaše vu č e upravljivi zmaj koji, zahvaljuju ć i velikom uzgonu, omogu ć uje skakanje u vis. Monoski odnosno jedna široka skija umjesto dviju uskih, savršena je za duboki snijeg za vješte skijaše, koji su savladali paralelni slalom. Karver skije su sprijeda i straga šire nego u sredini te u zavoj ulaze, takore ć i, same. Začuđujući i zanimljiv je Zorbing - kotrljanje s obronka na obronak u golemoj prozirnoj kugli što donosi jedinstven osje ć aj beste ž inskog stanja. Organiziraju se i ture s vodi č ima, ski safari i skijering , brža varijanta skijaškog trčanja u kojoj po utabanom snijegu skijaša vu č e konj, pas ili motor.
Beč i drugi austrijski gradovi turiste privlače prije svega svojom kulturnom ponudom. Zimi je ona obogaćena bo ž i ć nim sajmovima na kojima se širi miris medenjaka, borovih grana i medenih svije ć a dok bo ž i ć na rasvjeta smiruje ugo đ aj a ina č e tako bu č an grad odjednom se doima ljupkim. Austrija je i raj za kupovanje. Omiljeni suveniri su narodna nošnja, rezbarije, staklo i keramika, oprema za zimske sportove i dizajnirani nakit. U velikim trgovačkim ulicama, na tržnicama među vijugavim uličicama, prodavaonicama suvenira ili specijaliteta domaće hrane svatko će naći nešto za sebe. Važnije ulice za šoping su, na primjer Kärntner Straße i Mariahilfer Straße u Beču, Herrengasse i Annenstraße u Grazu, Landstraße i Taubenmarkt u Linzu, Getreidegasse i Linzergasse u Salzburgu.

Nakon šopinga i obilaska muzeja nepce turisti u austriji mogu se okrijepiti sa 40 ina č ica kave u brojnim kavanama koje čine bitan dio austrijske tradicije. Prva austrijska kavana otvorena je u Beču 1685. godine, a ljubitelji kave danas mogu odabrati neku od 7360 kavana, 4873 restorana u kojima se ona poslužuje, 2083 espressa te 620 kafića-slastičarnica. Nerijetko arhitektonski dragulji iz doba Jugendstila i "radna mjesta" mnogih književnika poput Alfreda Polgara, Antona Kuha ili Karla Krausa, kavane su, osim što su nudile specijalitete od kave, uvijek bile kao i kod nas mjesta na kojima su se čitale novine, igrao bilijar, čavrljalo ili se u njih svraćalo da bi se vidjelo druge ali i pokazalo sebe.

U Austriji se može birati među tridesetak inačica kave među kojima su mokka - jaka, crna kava;

melange - mjerica kave s vrućim mlijekom i puno mliječne pjene;

Brauner - crna kava s mlijekom;

Einspänner - u čaši s ručkom poslužena crna kava s tučenim vrhnjem i posuta šećerom u prahu;

Fiaker - u čaši poslužena mokka s rumom ili konjakom;

Kapuziner - crna kava s nekoliko kapi vrhnja, smeđa poput kapucinske halje;

Eiskaffee - hladna kava sa sladoledom od vanilije, tučenim vrhnjem i mrvicama čokolade, poslužena u čaši;