27.06.2006. / 13:46

Autor: Dinko Boić

KULTURA

Austrija - zemlja kulture i bogate tradicije

Austrija je danas savezna republika i dijeli se na devet saveznih država: Gradišće (Burgenland), Koruška (Kärnten), Donja Austrija (Niederösterreich), Gornja Austrija (Oberösterreich), Salzburg, Štajerska (Steiermark), Tirol, Vorarlberg i Beč (Wien). Crveno-bijelo-crvena zastava Republike Austrije jedna je od najstarijih u Europi, a za njezin nastanak vezana je zanimljiva legenda. Prema legendi zastava nije bila službena zastava Babenborgovaca, nego je nastala spontano tijekom jednog od križarskih ratova vođenih na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće. Budući da je prilikom jednog osvajanja tvrđave poginuo stjegonoša, vojvoda Leopold V. na osvojenu tvrđavu umjesto zastave izvjesio svoju košulju, koja je odozgo i odozdo bila potpuno crvena od krvi, a bijelim je ostao samo dio koji je bio zaštićen oklopom. Himna koja danas prati prepoznatljivu austrijsku zastavu nastala je na također vrlo zanimljiv način. Glazbu za himnu koja je u upotrebi od 1947. napisao je davno prije jedan od najpoznatijih skladatelja svih vremena, Wolfganag Amadeus Mozart, a tekst za himnu napisala je Paula Preradović, unuka hrvatskog pjesnika Petra Preradovića. Austrijska prijestolnica i glavni grad Beč, sa svojih 1,6 milijuna stanovnika, legenda je sam po sebi, ali i prava poslastica za sve ljubitelje kulture i povijesti, koje ovom gradu na Dunavu uistinu ne nedostaje. Beč su osnovali Kelti oko 500. pr. n. e. Tri su epohe najviše utjecale na razvitak prijestolnice nekadašnjih habsburških careva: srednji vijek iz kojeg je najvažnija građevina prvostolnica Sv. Stjepana (Stephansdom), doba baroka, kojeg je najvažnija ostavština Hofburg s golemim kupolama, i era Ringstraße iz kasnog 19. stoljeća, u kojoj su nastale divne građevine Državna opera (Staatsoper) i Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorische Museum). Imperijalnom ugođaju središta Beča pridonose i mnoge crkve, palače i perivoji. Gradišće (Burgenland) je austrijska najjužnija te ujedno i najmlađa savezna pokrajina, domaćoj javnosti poznata i po jakoj Hrvatskoj zajednici. Jedinstvena fauna i flora u Nacionalnom parku Neusiedler See / Seewinkel, dio svjetske kulturne baštine, svakako je mjesto koje vabi turiste. Donjoaustrijski Baden je romantički grad bidermajera osobito cijenjen kao lječilište. U modernom Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) nalaze se znamenitosti kao što su prvostolnica, crkva Sv. Petra na Sperru, Gradski muzej (Stadtmuseum) i Vodotoranj (Wasserturm) a ne smije se zaobići niti Melku, svjetski poznati barokni samostan i šarmantni stari grad, a potom niti Wachau, jedan od najljepših dijelova Austrije. Put prirodno vodi i do Kremsa i njegovih samostana, crkava, građanskih palača i obrambenih utvrda. Slikoviti Amstetten dočekuje dražesnom okolicom - drevni Mostviertel vabi baš kao i nostalgični Ybbstal. Tu je i Waidhofen, grad tornjeva, a u njemu srednjovjekovne utvrde, barokne crkve, romantične uličice i prostrani trgovi. U Zwettlu u Waldviertelu treba razgledati stari cistercitski samostan a u blizini i dvorac Rosenau, Muzej slobodnih zidara. Na Romantičnoj cesti ili u Salzkammergutu, na Salzachu ili u podnožju Tauerna, stare gradiće u Gornjoj Austriji i u Salzburgu posebna ugođaja. Osobito privlačnu mješavinu čine ukrašena pročelja. Steyr leži na tzv. Romantičnoj cesti, na spoju Ennsa i Steyra. Tu se, u Gornjoj Austriji, nailazi na jedinstveni arhitektonski sklop obrambenih opkopa, tvorničkih zgrada, radničkih kuća i kasnogotički Bummerlhaus u gradskom središtu te na barokni dvorac Lamberg. Nedaleko na ušću Ennsa u Dunav, 157 stuba vodi do Gradskog tornja (Stadtturm) kako bi se s kružne galerije uživalo u prekrasnom pogledu. Barokni grad Schärding zadivljuje čarima starih portala, mirnih kutaka i uličica. Ugođaj određuju vrlo široki Inn, livade, polja i šumoviti zeleni brežuljci Sauwalda. Još u srednjem vijeku Wels je bio važno trgovište, a danas je to suvremeno središte i domaćin uglednih poljoprivrednih sajmova. Visoki zidovi, duboki opkopi i neosvojive kule značajke su slobodnoga grada koji su u kasnom srednjem vijeku utemeljili Babenbergovci. U prvostolnici u Pongauu koju krase gotičke rezbarije - propinje se visoko nad Salzachtal kao simbol Sankt Johanna. Dok u Oberndorfu u vrijeme Božića mnogi najradije odlaze u grad na Salzachu gdje je nastala čuvena božićna pjesma “Tiha noć” (Stille Nacht). U Štajerskoj i Koruškoj, između Dachsteina i Wörther Seea nalaze se povijesni gradove s mješavinom vrijedne stare arhitekture. Dulje od 900 godina štajerski Judenburg odiše duhom vremena koji su mu davno udahnuli mletački trgovci. U starom gradu tog trgovišta nalaze se slobodno stojeće 76 m visoke gradske kule. U Bad Radkersburgu, starom štajerskom trgovištu i toplicama, svakako treba pogledati renesansnu palaču i njezino lijepo dvorište s arkadama. U Tirolu je neizbježan posjet gradu soli Hallu. Njegov stari grad, čak veći od jezgre glavnoga grada pokrajine Innsbrucka, rese znamenitosti iz gotike, renesanse i baroka. U Imstu, gradiću u Tiroler Oberlandu, nalazi se 18 povijesnih zdenaca jednako vrijednih posjeta kao i gotičke i barokne crkve te građanske kuće. Šest stoljeća stari grad stakla Rattenberg sa 440 žitelja ujedno je najmanji austrijski gradić, dok u Landecku vrijedi makar nakratko posjetiti impozantni dvorac iz prve polovice 13. stoljeća i u njemu muzej. I u gastronomskom smislu Austrija je zanimljiva zemlja. Uz brojne sličnosti s njemačkom kuhinjom, austrijska u sebi nosi i utjecaje različitih etničkih skupina koje su, u dugom razdoblju Austro-Ugarske Monarhije u kojem su se granice pomicale u svim smjerovima, mijenjale i načine pripreme hrane. Tako se u ovoj kuhinji prepoznaju obilježja njemačke, švicarske, mađarske, turske, slovenske, hrvatske, francuske, španjolske, nizozemske, talijanske, srpske i židovske kuhinje.


Austrija ove godine obilježava 250. obljetnicu smrti glazbenoga genija Wolfganga Amadeusa Mozarta, a zanimljiva je i malo poznata činjenica da je Mozart među ostalim skladao i “Malu masonsku kantatu” za Masonsku ložu u Salzburgu, čiji je i sam bio član. Austrija je svijetu, osim Mozarta, dala i mnoge druge povijesne velikane, među kojima treba izdvojiti skladatelje Josepha Haydna, Johanna Straussa oca i sina, Arnolda Schönberga, Antona Weberna i Albana Berga. Treba spomenuti i slavne fizičare Ludwiga Boltzmanna i Erwina Schrödingera, filozofe Ludwiga Wittgensteina, Kurt Gödela, oca psihoanalize Sigmunda Freuda, pisca Karla Brucknera i Roberta Musila te slikara Gustava Klimta.


Povijest Austrije

Naziv Austrija prvi put se spominje u dokumentu koji potpisuje imperator Otto III. kao Ostarrich. Razvoj Austrije počinje s dinastijom Babenborga koji su vladali od 976. do 1246., iako je taj prostor još od Rimskog Carstva konstantno naseljavan, čemu su pridonijele i ceste koje su vodile praktički u sve dijelove Europe. Babenborge je naslijedila slavna dinastija Habsburg koja je Austrijom vladala od 1282. pa sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. Nakon ukidanja Svetog Rimskog Carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Upravo je dinastija Habsburg zaslužna za akumulaciju i ujedinjavanje manjih kraljevstva, okruga i vojvodina koje je u konačnici rezultiralo moćnom Austro-Ugarskom Monarhijom koja je na vrhuncu svoje slave krojila povijest Europe i svijeta. U godini Francuske revolucije, 1789., Austro-Ugarska Monarhija brojila je tako više od 26 milijuna stanovnika! Nakon sloma Austro-Ugarske Austrija je prvi put postala zasebna republika, ali samo nakratko. Godine 1938. pripojena je Trećem Reichu, te je lišena držvnosti, a takozvana “druga Republika” nastala je deset godina nakon Drugog svjetskog rata, točnije 15. svibnja, kada je potpisan Državni ugovor nakon konferencije ministara vanjskih poslova zemalja saveznica i Austrije. Saveznici su, naime, nakon 2. svj. rata držali Austriju 1955., kada je opet stekla potpunu nezavisnost pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. postala članica Europske unije. Iako relativno mala u europskim razmjerima, Austrija je danas nezaobilazan politički i ekonomski čimbenik EU.

Vezane vijesti

Bez bitnih promjena u grčkim rezovima

Bez bitnih promjena u grčkim rezovima

Čelnik euroskupine Jean-Claude Juncker je u razgovoru u utorak na austrijskom državnom radiju O1 rekao da neće biti dubinskih promjena u programu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika