Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi moći će, kao i Odbor za nacionalnu sigurnost, neposredno nadzirati tajne službe, utvrđeno je Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu koji je u petak donio Hrvatski sabor. A takvo je rješenje amandmanom predložila Vlada nakon brojnih kritika. Osim po predstavci građana i udruga, Vijeće će moći pokrenuti postupak nadzora i ako na neki drugi način zaključi da su građanima ugrožena prava od tajnih službi. Predstavnik Vijeća sudjelovat će u nadzoru tajnih službi kada nadzor provode Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost ili saborski Odbor za nacionalnu sigurnost. Sastavni dio zakona postao je i Vladin amandman po kojemu će nalog Vrhovnog suda biti nužan i kod zvučnog snimanja (prisluškivanja) na otvorenom prostoru.

Zakon propisuje da, nakon obrade službi, građani neće moći dobiti potpisani zapisnik, nego će se zapisnik i snimke razgovora čuvati u nadležnoj službi, a bit će dostupni sudskim i nadzornim tijelima. Zakonom se zaokružuje obavještajno-sigurnosni sustav - ujedinjuje se Obavještajna i Protuobavještajna agencija u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA), a Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji (VSOA) omogućuje se rad u inozemstvu. Vlada i saborska većina nisu prihvatili amandmane saborske oporbe da na čelu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost odmah bude predstavnik najjače oporbene stranke. Takvo će rješenje, naime, pričekati iduće parlamentarne izbore. Za spomenuti zakon glasovalo je 88 zastupnika, 19 ih je bilo suzdržano, a dva protiv. Na zahtjev Kluba HDZ-a glasovanje o zakonu o neposrednom izboru gradonačelnika, načelnika i župana, odgođeno je dok se ne raspravi i na glasovanje ne dođe zakon koji će urediti odnos između lokalnih predstavničkih tijela i izvršne vlasti.