Najmlađi suradnici - U rad na prevođenje Biblije uključeni su i mlađi stručanjci kao što su Mladen Horvat i Mario Cifrak Suradnici na novom prijevodu Biblije, najvećem prevoditeljskom pothvatu u Hrvatskoj, nakon pet godina intenzivnih priprema i konzultacija, ovih su dana dovršili prve prijevode. Novi prijevod Biblije veliki je kulturni i religijski događaj za svaku zemlju, a pogotovo za Hrvatsku jer je aktualni prijevod star četrdeset godina - otada ne samo da je u došlo do novih znanstvenih spoznaja nego se promijenio i sam hrvatski jezik. Sadašnji prijevod Biblije izišao je 1968., kada se otvaranje Katoličke crkve nakon Drugog vatikanskog koncila poklopilo s liberalizacijom socijalističkog sustava u Jugoslaviji, pa je bilo moguće da društveni izdavač Stvarnost iz Zagreba izda prvi moderni hrvatski prijevod Biblije, tzv. Zagrebačku Bibliju. Njeno pojavljivanje bilo je prava senzacija, a kako je udovoljavala visokim znanstvenim i umjetničkim kriterijima, postala je vrlo popularna te je do danas doživjela dvadesetak izdanja. Glavni je urednik Zagrebačke Biblije bio Jure Kaštelan koji je uz pjesnički ugled imao i besprijekornu partizansku prošlost.

Prvi put u Hrvatskoj primijenjena je svjetska praksa da bibličari surađuju s književnicima tako da su fra Jerko Fučak i fra Bonaventura Duda surađivali s, primjerice, Zvonimirom Mrkonjićem i Nikolom Milićevićem, dok je za opći jezični dojam bio najzaslužniji ugledni prevoditelj Josip Tabak. Ta je Biblija priređena u nevjerojatno kratkom roku od godinu dana, najviše zahvaljujući tomu da su korišteni već postojeći prijevodi koji su bili samo stručno i stilski redigirani. Upravo je ta zadnja okolnost presudna za pokretanje novog prijevoda čiji je naručitelj Hrvatsko biblijsko društvo. Njegov predsjednik, kaptolski prebendar Zvonimir Kurečić, kaže o odnosu novog i sadašnjeg prijevoda: “Zagrebačka Biblija bila je veliki boom i mnogi su je čitali. No ona je 1968. bila samo dorađena, a prijevodi su bili stariji, nastali još u doba 2. svjetskog rata. Duda i Fučak su potom preveli Novi zavjet, ali i otad je prošlo 35 godina, raspala se Jugoslavija i našli smo se u novoj jezičnoj situaciji.” Hrvatsko biblijsko društvo osnovano je 1995. i jedno je od 141 društava koje čine Sjedinjeno biblijsko društvo.

Sjedinjeno biblijsko društvo je pak osnovano 1804. u Londonu s isključivim zadatkom da prevede Bibliju na što više jezika, u čemu je iznimno uspješno: prije dva stoljeća Biblija je bila prevedna na 48 jezika, a danas su biblijski tekstovi prevedeni na 2403 jezika, dakle pola svih jezika na svijetu. Biblijska društva razvila su enormnu izdavačku djelatnost i samo su prošle godine izdala 372 milijuna knjiga širom svijeta, od čega 24 milijuna Biblija, dok je novi hrvatski prijevod jedan od 600 prijevoda koliko se trenutačno radi u svijetu - no ujedno je i najveći od svih projekata u srednjoj i istočnoj Europi. Zasad su Danijel Berković, Mario Cifrak, Ivan Dugandžić, Mladen Horvat, Božo Lujić, Ivan Šporčić, Marinko Vidović, Karlo Višeticki i Mato Zovkić preveli desetak knjiga Staroga zavjeta - budući da biblijskih knjiga ima ukupno 73, nije čudno da se procjenjuje da će prevođenje potrajati i desetak godina, te da će u konačnici stajati, prema riječima izvršnog direktora Hrvatskog biblijskog društva Damira Lipovšeka, 500.000 eura. “Novi prijevod Biblije nastoji na jednostavan način, a opet vjeran originalu, približiti svijet Biblije suvremenom čovjeku i vjerniku. Ovaj prijevod ne umanjuje postojeće prijevode nego želi približiti biblijsku poruku koja je napisana prije nekoliko tisuća godina”, rekao je Božo Lujić. On je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu profesor biblijskih znanosti, a osim teologije studirao je i njemačku književnost. Iako kaže da drugi narodi imaju znatan broj različitih prijevoda Biblije za različite potrebe i da u tom pogledu Hrvatska zaostaje, nije spremno prihvatio poziv da prevodi: “Ispočetka nisam pristao jer sam smatrao da je riječ o velikom i veoma zahtjevnom poslu, a i zato što sam stajao pod dojmom veličine i svetosti Božje riječi.

Međutim, kad sam se latio prevođenja, uvidio sam da je moguće prevoditi sveti tekst na moderan jezik.” Uvjeti za prevođenje vrlo su strogi: prevoditelj mora prevoditi isključivo s originalnih jezika - hebrejskog, aramejskog i grčkog - a i jezični konzultanti moraju uvažavati suvremen razvoj hrvatskog jezika. Zbog toga je, primjerice, Stjepan Babić odbio surađivati na prijevodu, demonstrativno čitajući novine na sastanku s inozemnim savjetnikom za prijevod teologom Thomasom Kautom. Sastanak s Tomislavom Ladanom, pak, prošao je još gore, jer je on inozemne predstavnike Biblijskog društva zabavljao pričajući im lascivne viceve. Poziv Hrvatskog biblijskog društva među prvima je prihvatio Mato Zovkić, profesor Novog zavjeta na Teologiji u Sarajevu, koji je kritičan i prema kvaliteti prijevoda Zagrebačke Biblije i prema njezinoj razumljivosti: “Ja sam uspoređivao prijevod Izaije i došao do znanstvene spoznaje da prijevod treba temeljito preraditi ili iznova prevesti, a tako je mislio i Ante Kresina, jedan od prevoditelja Zagrebačke Biblije. Osim toga, mi smo bili odgajani što doslovnije prevoditi i robovali smo doslovnosti. Ali pitanje je kome prevodimo - za čitatelje ili da uživamo kako smo pametni? Biblija je pisana za zajednicu, za čitatelje, a dakako da nijedan prijevod neće nikad nadomjestiti original”. Prijevodi Biblije oduvijek su bili bolna točka u odnosima katolika i protestanata. Dok su katolici optuživali protestante da namjerno iskrivljuju prijevode kako bi potkrijepili svoja vjerska učenja, dotle su protestanti prigovarali katolicima da se slijepo drže latinske Vulgate.

Danas su te podjele prevladane te katolici i protestanti u svijetu zajednički prevode Bibliju, pa tako i u Hrvatskoj. Danijel Berković, predavač hebrejskog i Starog zavjeta na fakultetu Matija Vlačić Ilirik i pomoćni pastor Evanđeoske pentekostne crkve, jedini je od prevoditelja Biblije koji nije katolik. Berković, koji se upravo vratio iz Warburga sa Svjetskog ekumenskog kršćanskog foruma, smatra da su kršćani nekatolici posebno zainteresirani za novi prijevod jer su Zagrebačku Bibliju uvijek percipirali kao katoličku, a prigovarali su joj i mjestimičnu nerazumljivost. “Novi prijevod uvijek je nacionalni, kulturni i vjerski događaj. Vjerujem da će novi prijevod biti točniji te da će biti bez arhaizama i nerazumljivih formulacija, prilagođen današnjem čitatelju”, kaže Berković. Hrvatsko biblijsko društvo dosad je distribuiralo 56.000 Biblija i Novih zavjeta te 230.000 dječjih knjiga, a pri kraju je i dvogodišnji intenzivni rad na reviziji Novog zavjeta u prijevodu Ivana Šarića koji će izaći na jesen. O tome koliko traje prijevod biblijskih knjiga - kojih ukupno ima 73 - govori Lujić: “Prvo sam prevodio Jeremiju, mješavinu pjesničkih, proznih i retoričkih tekstova. Sam je pak hebrejski tekst mjestimice potrgan pa postoje razne verzije. Prijevod je trajao dvije godine tako da sam osjećao frustraciju. Nakon toga sam uzeo biser hebrejske književnosti, Knjigu o Joni, koja je novela, a sada prevodim Postanak.

No poteškoća mi je što su mi stalno u uhu već postojeći prijevodi, a ja se trudim ne samo uvažavati hebrejski tekst nego i moderni jezični izražaj te izreći temeljini sadržaj Biblije na nov način.” Kompjutorski programi koji prevoditeljima uz izvorni tekst nude prijevode na desetke svjetskih jezika nisu jedina olakšica - svi suradnici pomažu i jedni drugima, a takav se timski rad posebno sviđa Zovkiću: “Seminar s ekspertima za prevođenje silno je uspješan jer nitko nije ekspert za sve, i nitko ne zna hrvatski tako dobro da može tečno prevoditi. Zato nam je dobro došla pomoć lingvista da steknemo uvid u potrebe čitatelja i da se pitamo na kakav hrvatski mi prevodimo.” Iako crkvene vlasti ne sudjeluju u izradi novog prijevoda, ocijenit će ga pošto bude gotov te ga preporučiti svojim vjernicima - ili ga neće preporučiti, a to je situacija u koju se ni prevoditelji ni Biblijsko društvo ne žele dovesti. Zbog toga što u Hrvatskoj obuhvaća većinu vjernika, bit će posebno važan stav Katoličke crkve, a ona je u pogledu prijevoda vrlo oprezna: i u ovom trenutku odlomci Biblije koji se čitaju u crkvama nisu preuzeti iz Zagrebačke Biblije nego su prevedeni posebno za tu svrhu.

Budući da unutar Katoličke crkve ne misle svi da je novi prijevod nužan - nego da bi bilo dovoljno redigirati Zagrebačku Bibliju - prevoditelji imaju višestruko osjetljivu zadaću: učiniti Bibliju istodobno prikladnom za liturgiju, a da opet bude prihvatljiva i, kako ističe Lujić, sekulariziranim mladim ljudima.
U svakom slučaju, kako kaže Zovkić: “Novi prijevod donosi promjene, treba pripremiti publiku za zdravu novost.”

Novi prijevod Knjige Postanka 1 1 Bog je na početku stvorio nebo i zemlju. 2 Zemlja je bila pusta i bezoblična, tama je ovijala bezdan, a Duh Božji kretao se povrh voda. 3 Tada je Bog rekao: “Neka nastane svjetlost” - i pojavila se svjetlost. 4 Bog je vidio da je svjetlost dobra. Potom je odijelio svjetlost od tame 5 i svjetlost nazvao dan, a tamu noć. Tako je bila večer, pa jutro prvoga dana. 6 Tada je Bog rekao: “Neka nastane svod između voda i odijeli vode jedne od drugih!” 7 Bog je načinio svod i tako odijelio vode pod njim od voda nad njim. I bilo je tako. 8 Svod je nazvao Bog nebesa. Tako je bila večer, pa jutro drugoga dana. 9 Tada je Bog rekao: “Neka se vode pod nebom skupe na jedno mjesto tako da se pojavi kopno!” - i bilo je tako. 10 Bog je kopno nazvao zemlja, a skupljene vode more. I vidio je da je to dobro. 11 Tada je Bog rekao: “Neka iz zemlje iznikne zelenilo, sve vrste bilja i plodonosnoga voća sa svojim sjemenom!” - i bilo je tako. 12 Iz zemlje je izniklo zelenilo, sve vrste bilja i plodonosnoga voća sa svojim sjemenom, a Bog je vidio da je to dobro. 13 Tako je bila večer, pa jutro trećega dana. 14 Tada je Bog rekao: “Neka se pojave svjetlila na nebeskome svodu koja će rastaviti dan od noći, biti znak za određivanje blagdana, dana i godina 15 i svijetliti na nebeskom svodu obasjavajući zemlju!” - i bilo je tako. 16 Bog je načinio dva velika svjetlila - veće da vlada nad danom, a manje da vlada nad noći - i zvijezde. 17 Postavio ih je na nebeski svod da obasjavaju zemlju, 18 da vladaju nad danom i noći i rastavljaju svjetlo od tame. Bog je vidio da je to dobro. 19 Tako je bila večer, pa jutro četvrtoga dana. 20 Tada je Bog rekao: “Neka se voda napuni mnoštvom živih bića, a nad zemljom, na nebeskom svodu, neka polete ptice!” 21 Potom je stvorio goleme morske nemani i svakovrsna živa bića što se kreću i vrve vodom, kao i sve vrste ptica. I vidio je Bog da je to dobro. 22 Bog ih je ovako blagoslovio: “Plodite se, razmnožavajte i napunite morske vode, a ptice neka se množe na zemlji!” 23 Tako je bila večer, pa jutro petoga dana. 24 Tada je Bog rekao: “Neka zemlja izvede sve vrste živih bića: životinje, gmazove i svakovrsne zvijeri!” - i bilo je tako. 25 Bog je načinio svakovrsne zvijeri, životinje i gmazove. I vidio je Bog da je to dobro. 26 Potom je rekao Bog: “A sada načinimo čovjeka na svoju sliku, da bude kao mi da vlada morskim ribama, nebeskim pticama i životinjama te svom zemljom i svim gmazovima na zemlji. 27 Tako je Bog stvorio ljudska bića na svoju sliku, stvorio ih je prema slici Božjoj, stvorio ih je kao muškarca i ženu. 28 Potom ih je blagoslovio i rekao im: “Plodite se, množite se, napunite zemlju i sebi je podvrgnite! Vladajte nad morskim ribama, nebeskim pticama i svime što gmiže po zemlji!” 29 Bog je tomu pridodao: “Dajem vam za hranu sve bilje i sve drveće s plodovima koji nose sjeme. 30 A svim zvijerima, pticama i gmazovima, svemu što nosi dah života, dajem zeleno bilje za hranu” - i bilo je tako. 31 Bog je vidio da je sve što je načinio bilo veoma dobro. Tako je bila večer, pa jutro šestoga dana. 2 1 Tako su dovršeni nebesa i zemlja i sve na njima. 2 Sedmoga dana Bog je priveo kraju svoje djelo i odmorio se od njega. 3 Bog je blagoslovio i proglasio svetim sedmi dan jer se tada odmorio od djela koje je dovršio. 4 Tako su nastali nebo i zemlja, tako su stvoreni.>email to:Boris Beck