Darko Dvornik, pomoćnik ministra Kalmete, kaže da će se u Hrvatskoj na osam nacionalnih kanala moći emitirati tridesetak programa Od 15. svibnja do 16. lipnja u Međunarodnom konferencijskom centru u Ženevi održana je Regionalna radiokomunikacijska konferencija Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) na kojoj su predstavnici 118 zemalja žestoko pregovarali o frekvencijama koje će u sljedećim desetljećima ili stoljećima koristiti svaka država za emitiranje radijskih i TV programa. Naime, prošlo je točno 45 godina otkako je u Stockholmu 1961. održana konferencija na kojoj su definirane frekvencije za analognu televiziju i radio, odnosno svaka je država dobila točno određene frekvencije za nacionalne televizijske i radijske programe, što je izravno utjecalo na broj televizija i radija u određenoj državi.

Razvitkom znanosti i tehnologije, posljednjih se godina razvio potpuno novi sustav digitalnog signala koji će u bliskoj budućnosti zamijeniti klasični, analogni sustav koji se upotrebljava i danas. Povećanje programske raznolikosti Međutim, hrvatski telekomunikacijski stručnjaci već godinama pripremaju hrvatsku telekomunikacijsku infrastrukturu za prelazak na digitalni signal, pa se tako HRT-ovi programi već mjesecima mogu pratiti i u digitalnom formatu. Zadatak skupine hrvatskih telekomunikacijskih stručnjaka iz Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka i Agencije za telekomunikacije na skupu u Ženevi bio je da se Hrvatska izbori za što više frekvencija za digitalni signal, budući da će kvote izglasane na toj konferenciji vrijediti barem sljedećih 50 godina. Hrvatska je uspjela dobiti osam nacionalnih pokrivanja za digitalnu televiziju, te tri nacionalna pokrivanja za radio. S obzirom na to da digitalna tehnologija omogućava prijenos četiriju do pet standardnih TV programa u jednom kanalu, frekvencijski resursi koje je Hrvatska dobila na raspolaganje omogućit će povećanje programske raznolikosti u Hrvatskoj deset puta, odnosno do 40 nacionalnih televizijskih programa.

U ekskluzivnom intervjuu za Nacional pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Darko Dvornik objašnjava novi sustav prijenosa radijskog i televizijskog signala i govori o konkretnim planovima svog ministarstva: u manje od godine dana u Hrvatskoj će tako proraditi Saborska televizija, na kojoj će hrvatski građani moći svakodnevno pratiti rad i zasjedanje Hrvatskog sabora, a uskoro će biti raspisani i natječaji za još dvije nacionalne televizije, čime će se postojeći medijski prostor, u kojem postoje četiri TV programa na nacionalnoj razini (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL Televizija) udvostručiti - od 2007. Hrvatska će tako imati osam nacionalnih TV kanala. Europski rok NACIONAL: Stručnjaci iz Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka nedavno su se vratili iz Ženeve. Što se tamo događalo posljednjih mjesec dana? - Riječ je o povijesnom događaju - 1961. dodijeljene su analogne frekvencije, a sada je donesen frekvencijski plan za sljedeće razdoblje za svih 118 zemalja u ovoj regiji. Hrvatska je u toj podjeli osigurala, po našem mišljenju, dovoljno frekvencija za dugo razdoblje - dobili smo osam multipleksa, a u svaki multipleks može ići od četiri do pet TV kanala. Znači, teoretski bismo odsad mogli imati tridesetak nacionalnih televizija. Osigurali smo dovoljno resursa za sve buduće televizije i usluge koje će se moći pružati preko digitalnih medija. Tako smo omogućili raspisivanje novih koncesija na nacionalnoj i regionalnoj razini, s čime ćemo krenuti čim identificiramo što sve treba mijenjati u određenim propisima, prije svega Zakonu o HRT-u, jer vodeću ulogu pri uvođenju digitalne televizije treba imati javna televizija. Sigurno je da će i taj zakon morati biti usklađen sa zahtjevima novih tehnologija. Putem novih sadržaja koji će se emitirati u novoj tehnologiji potaknut će se nabava i instaliranje uređaja koji omogućavaju prijem digitalne televizije. Stvaranjem dodatne ponude u smislu raznolikih programa građani će biti motivirani da kupe pretvarače za digitalni televizijski signal koji su već danas dostupni, stoje od 300 kuna nadalje, a u budućnosti će ionako biti integrirani u sve TV prijemnike.

NACIONAL: Što će se promijeniti u radu Hrvatske televizije?

- Sigurno će i HRT imati dovoljno prostora, ne samo za prvi i drugi program u digitalnom formatu, nego i za mnoštvo drugih tematskih programa poput dokumentarnih, obrazovnih, sportskih, filmskih, a bit će prostora i za dugo željeni projekt Saborske televizije. Svi postojeći nacionalni koncesionari uskoro će se prebaciti na digitalno emitiranje, a mi smo kao resorno ministarstvo osnovali radnu skupinu koja okuplja relevantne subjekte, od Ministarstva, Vijeća za elektroničke medije do koncesionara lokalnih i nacionalnih televizija, s ciljem pripreme plana i strategije prelaska emitiranja s analognog na digitalni sustav. Europa je zadala rok da se prelazak obavi najkasnije do 2012., a mi to želimo napraviti već 2010.

NACIONAL: Zašto?

- Zato što možemo to napraviti. Tvrtka Odašiljači i veze pokrila je gotovo 75 posto hrvatskog teritorija signalom digitalne televizije. Po razvijenosti pokrivanja digitalnom televizijom, odmah smo iza Italije koja ima jako puno koncesionara. To je eksperimentalni način emitiranja, svatko danas može pogledati digitalni signal nacionalne televizije. Postoji rješenje i za televiziju visoke razlučivosti, koja zahtijeva objedinjavanje nešto više kanala od klasičnih, ali i u tom smislu imamo dovoljno multipleksa da napravimo nekoliko kanala u visokoj razlučivosti, televizori većih ekrana ionako već postoje na tržištu, tako da neće biti problema za takva emitiranja. S druge strane, potrebno je da u taj medijski segment čim prije dođe konkurencija, prošire se sadržaji, pa će građani imati mnogo veću mogućnost izbora. Nadalje, budući da smo dobili osam multipleksa, smatramo da bi za HRT bio dovoljan jedan, znači četiri TV programa: prvi, drugi, treći koji bi bio tematski, a četvrti bi bio Saborska televizija. Drugi multipleks bio bi za postojeća dva nacionalna koncesionara, Novu TV i RTL Televiziju, a za ostala dva bismo raspisali natječaj za dodatne dvije nacionalne televizije, za što će sigurno biti zainteresirane različite strane TV kuće. Trebat će samo definirati cijenu programa i uvjete dodjele. Prednosti u odnosu na analognu TV

NACIONAL: Kad će se to sve dogoditi?

- Sve ovisi o zakonima, poput Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o HRT-u, a trebat će i uskladiti mnoštvo vezanih propisa. Predviđamo da bi sve moglo završiti u roku od godine dana. S ostalim multipleksima ćemo pričekati, da vidimo kako prolaze u ostalim europskim zemljama, ali ima dovoljno mjesta za nove i interaktivne usluge koje još nisu razvijene, a možda će biti za deset ili dvadeset godina. Naime, kroz digitalnu infrastrukturu moguće je pružati usluge interakcije, građanin može sudjelovati u raznim događanjima, davati svoje mišljenje, mogu se provoditi ankete, i mi ćemo pratiti europska i svjetska iskustva na tim poljima.

NACIONAL: Koje su prednosti digitalne televizije u odnosu na postojeću, analognu?

- Digitalni signal je vrlo otporan na smetnje, dakle nema više šumova, dvostruke slike i raznih izobličenja koji su se dosad javljali u nekim dijelovima zemlje jer nije bilo kvalitetnog signala. S druge strane, što se tiče samih odašiljača, potrebna je deset puta manja snaga u odnosu na analogni odašiljač, dakle štedi se i na energiji i na zračenju. Osim slike, moguće je prenijeti i mnoštvo drugih informacija, internet i sve ono što je moguće prenijeti putem današnjeg optičkog kabela. Jedina granica je pitanje inventivnosti i nalaženja pravog poslovnog modela, ali u tom području pratit ćemo europska iskustva i sigurno nećemo zaostajati. Postoji i mogućnost emitiranja plaćenih programa, tzv. pay-tv.

NACIONAL: U stručnim krugovima često se spominje i mogućnost prijenosa TV signala u mobilne uređaje.

- Da, već nekoliko godina razvija se standard prijenosa digitalnog signala u mobilne uređaje, a već danas postoje mobiteli s mogućnošću gledanja digitalne televizije. No u vezi s tim nisu razjašnjena autorska prava, i Europska komisija radi na tome da se te praznine u legislativi na neki način popune. Naime, nositelj autorskih prava za određeni programski sadržaj je obično televizija koja ga otkupi. Ako to prenosi telekom operator, on bi također morao nešto platiti, samo je pitanje kome. Primjerice, kad se prenosi svjetsko nogometno prvenstvo, ugovor s FIFA-om sklapa HRT ili neka druga televizija. Telekom operator bi prema tome trebao s televizijom imati sklopljen podugovor ili nešto slično. O rješenju se još razmišlja, jer je riječ o složenijem poslovnom odnosu, u praksi to još ne funkcionira i ne postoji jasno mišljenje kako to riješiti. Sigurno će i telekom operatori biti zainteresirani za distribuciju programa. Naime, te kompanije uglavnom imaju dovoljno novca da šire svoje poslovanje, a to je dodatna usluga na mobitelima, što će njima sigurno omogućiti dodatne prihode. Po meni je to u redu jer će korisnici moći na razne načine dobivati sadržaje.

Što pruža digitalna televizija Digitalna televizija emitira se sa zemaljskih odašiljača s manje-više istih lokacija kao i analogna televizija sa sličnim područjem pokrivanja. Međutim, prednosti pred analognom su višestruke, a najvažnije su:

1. Preko jednog odašiljača, koristeći jedan frekvencijski kanal na primjer na UHF području, moguće je odašiljati od četiri do šest TV programa istodobno.

2. Digitalni TV signal nije osjetljiv na smetnje pa je slika bez šuma i drugih smetnji sve dok smetnje ne postanu iznimno jake. Tada slika potpuno nestane, odnosno ostane “zamrznuta”.

3. Na prijam slike ne utječu refleksije (eho) pa se može primati i na sobnu antenu bilo gdje u sobi ili prijenosnim televizorom na izletu u prirodi.

4. Za pokrivanje istog područja jednakom kvalitetom signala za digitalnu televiziju potrebna je osam puta manja snaga odašiljača u odnosu na analogni.

5. Uz određene pretpostavke moguć je i prijam u pokretu prijevoznim sredstvima.

6. Osim prijenosa kvalitetne slike i zvuka moguće je prenijeti i teletext te još mnogo drugih informacija o samom programu.

7. Olakšano je šifriranje programa za potrebe plaćenih televizija (pay-tv) i unos podataka kojima se olakšava izbor programa ili određene emisije iz “programskog paketa” određenog multipleksa s više programe jedne televizijske kuće. Kreće Saborska televizija Hrvatska radiotelevizija već emitira program digitalnim signalom od HRT Doma do odašiljača na Sljemenu. Prijenos se ostvaruje putem svjetlovoda a odašilju se oba programa HTV-a. Darko Dvornik, pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i veza, smatra da bi HRT-u bio dovoljan jedan od osam frekvencijskih multipleksa dodijeljenih Hrvatskoj u Ženevi. To znači da bi državna televizija imala četiri programa: prvi, drugi, treći, koji bi bio tematski, a četvrti program bila bi Saborska televizija. Digitalna televizija koristi sva tri osnovna prijenosna puta: zemaljske odašiljače, kabel i satelit. Svaki taj način prijenosa i emitiranja posebno je standardiziran. Tako osim digitalne zemaljske DVB-T (Digital Video Broadcasting - Terrestrial) postoji digitalna satelitska DVB-S i digitalna kabelska DVB-C televizija.>email to:Plamenko Cvitic