04.07.2006. / 16:31

Autor: Berislav Jelinić

EKSKLUZIVNO

Mirovinski fond PBZ Croatia na udaru HANFA-e

Dubravko Štimac, čelnik mirovinskog fonda PBZ Croatia: "Nismo radili ništa protuzakonito"

Obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje našao se zbog Plive na udaru Hanfe, potvrdio je za Nacional Ante Samodol, predsjednik Hanfe. Hanfa će neposrednim nadzorom pokušati rekonstruirati zašto je mirovinski fond PBZ Croatia samo u jednom danu prodao sve dionice Plive po cijeni od 723 kune, te je li time oštetio članove fonda radi propuštene veće cijene. Hanfa sumnja da je mirovinski fond PBZ Crotia poslužio kao 'sredstvo posebne namjene', koje je po svemu sudeći pomoglo Actavisu u neprijateljskom preuzimanju Plive.

'Naglašavamo kako se mirovinski fond ne može ponašati kao sredstvo posebne namjene nikada pa niti onda kad su u pitanju slučajevi preuzimanja kao što je ovaj', izjavio je Samodol za Nacional.

Tu ekskluzivnu vijest Samodol je otkrio nakon što je bio zamoljen komentirati neobično ponašanje nekih dijelova PBZ grupe. Naime, tjednik Nacional je u svom novom broju prenio tvrdnje nekih poslovnih krugova, po kojima su neki fondovi PBZ-a nedavno agresivno investirali u dionice Plive. O tomu je Nacional napisao sljedeće: 'Navodno ih je Hanfa pismeno upozorila da su neki njihovi fondovi čak prekoračili dopuštene limite za ulaganje samo u jednu dionicu, te su razinu svojih ulaganja u Plivinu dionicu morali korigirati. To otvara pitanje jesu li brokeri PBZ-a samoinicijativno počeli ulagati u Plivine dionice prateći tržišna zbivanja, ili su to počeli raditi nakon što su od nekih svojih kolega, koji su radili za Actavis, doznali za njihove ulagačke namjere. Zato neki smatraju da bi Hanfa morala ispitati tko je sve, za čiji račun i kada kupovao Plivine dionice.'

Nacional je Antu Samodola, čelnika Hanfe, u ponedjeljak zamolio za komentar tih tvrdnji, ali do zaključenja zadnjeg broja Nacionala njegov odgovor nije stigao.

Međutim, Samodol je naknadno Nacionalu poslao svoj komentar tih tvrdnji. U njima je otkrio i ekskluzivnu vijest po kojoj se mirovinski fond PBZ Croatia našao na udaru Hanfe. Samodol je neizravno potvrdio da je obvezni mirovinski fond PBZ Croatia uložio u dionice Plive više od 5 posto svoje imovine, koliko je zakonski maksimum dopušten prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Potom je Hanfa zbog toga upozorila mirovinski fond PBZ Croatia da korigira svoje ulaganje, a oni su sukladno zakonu zatražili od Hanfe da im produži rok usklađenja svojih ulaganja na godinu dana, koliki je zakonski maksimum. Na koncu su i prije isteka tog roka samo u jednom danu prodali sve dionice Plive, najvjerojatnije Actavisu, po cijeni od 723 kune po dionici.

Oni su takvim svojim ponašanjem djelovali po zakonu, ali je, bar što se Hanfe tiče, pitanje jesu li djelovali s namjerom da ostvare maksimalnu dobit svojim članovima. Zbog toga su se našli na udaru Hanfe.

Dubravko Štimac, čelnik mirovinskog fonda PBZ Croatia, za Nacional je o tomu rekao sljedeće: 'Nismo radili ništa protuzakonito. Prvi smo počeli kupovati dionice Plive, još u vrijeme kada je ona bila na razini od 450 kuna. Svojim smo članovima na njoj zaradili više od 60 milijuna kuna. Mi smo na dionici Plive zaradili vjerojatno najviše od svih mirovinskih fondova. Naša je procjena bila da bismo trebali prodati kada cijena dosegne 720 kuna. To smo odlučili kada se cijena kretala oko 708 kuna. Uvijek je pitanje je li se moglo zaraditi više. Žao mi je što su se kod nas počele javljati ovakve glasine. Da smo na Plivi izgubili rekli bi da loše poslujemo, a kada zaradimo, onda je to na temelju povlaštenih informacija.

Večernji list prošli je tjedan objavio da je Privredna banka Zagreb glavni igrač Actavisa za pokušaj neprijateljskog preuzimanja Plive, te da su samo njeni brokeri u jednom danu zaradili 13 milijuna kuna. Na temelju tih aktivnosti i zbog povezanosti Actavisa i PBZ grupe, pojavile su se i sumnje da su neke članice PBZ grupe djelovale na temelju povlaštenih informacija. Sve je to neke poslovne krugove navelo da taj slučaj usporede sa aferom Reebok u SAD, kada je zbog trgovanja na temelju povlaštenih informacija izbio veliki skandal na temelju koga su neke osobe završile u zatvoru. Međutim, Samodol je za Nacional izjavio da u ovom slučaju ne vidi sličnost sa tom aferom, 'jer su namjere preuzimatelja dionica Plive javnosti odavno poznate'.


HANFA O NAVODNOM TRGOVANJU PBZ CROATIE DIONICAMA PLIVE NA TEMELJU POVLAŠTENIH INFORMACIJA

'Prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima čl. 73 propisano je postupanje u slučaju odstupanja od propisanih ulaganja fondova. U ovom slučaju Agencija nije upozoravala fondove (ako mislite na investicijske) PBZ na prekomjerno kupovanje dionica Plive. Agencija na zahtjev mirovinskog društva može prema stavku 3. produljiti rok usklađenja ulaganja imovine fonda rukovodeći se zaštitom članova fonda, a sve u cilju ispunjenja odredbi članka 68. stavak 1. Agencija će tek neposrednim nadzorom utvrditi zašto je obvezni mirovinski fond prodao sve dionice Plive u jednom danu po cijeni 723 kuna i jesu li time oštećeni članovi fonda radi eventualno propuštene veće cijene. Naglašavamo kako se mirovinski fond ne može ponašati kao sredstvo posebne namjene nikada pa niti onda kad su u pitanju slučajevi preuzimanja kao što je ovaj. Ovdje ne nalazimo sličnosti sa slučajem Reebok jer su namjere preuzimatelja dionica Plive javnosti odavano poznate. Sve ostale informacije Agencija će utvrditi neposrednim nadzorom poslovanja obveznog mirovinskog fonda PBZ Croatia.

Radi iznimne važnosti i interesa medijske i investicijske javnosti, počesto se zaboravljaju zakonske odredbe koje u ovakvim slučajevima štite i rad Agencije, pa vas upozoravamo na odredbu članka 5. stavak 5. Zakona o tržištu vrijednosnih " Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao dovesti u pitanje njezinu samostalnost i neovisnost, a napose uporaba javnih ovlasti i sredstava javnog priopćavanja, te uopće javnog istupanja u namjeri da se utječe na rad Agencije".

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika