“Posljednji sud” Jlija Klovića “Čim sam čula da će na dražbi crteža i slika starih majstora u londonskoj aukcijskoj kući Sotheby’s biti izložena dosad nepoznata Klovićeva minijatura ‘Posljednji sud’, odmah sam s veleposlanikom otišla pogledati taj rad. Kad sam ugledala sliku veličine 29,3 x 22,8 cm osjetila sam veliko uzbuđenje - u rukama sam imala lijepo sačuvan gvaš star gotovo 500 godina, koji je bio atribuiran Klovićevim imenom. U drvenom, prekrasno rezbarenom okviru vidjela sam ukomponiran natpis, koji govori da je rad bio poklonjen papi Clementu VII., odnosno, Giuliju de Mediciju. Stručnjaci iz Odjela za stare majstore čak su nam izvadili sliku iz okvira i odstranili staklo tako da u punom sjaju vidimo to Klovićevo remek djelo, a ja sam im dala dodatnu literaturu o velikom hrvatskom minijaturistu”, kaže povjesničarka umjetnosti Flora Turner, savjetnica za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu, čijom je zaslugom hrvatska Vlada prošlog tjedna na aukciji Sotheby’s kupila za 45.600 funti minijaturu Julija Klovića “Posljednji sud”. Taj Klovićev rad do sada je bio u vlasništvu američkog kolekcionara, koji je želio ostati anoniman, a na dražbi se pojavio pod rednim brojem 16 s početnom cijenom od 20.000 funti. Na aukciji je bilo ponuđeno čak 205 vrijednih crteža i slika starih majstora, od slavnog Tintoretta, preko Giulia Romana i Giovannija Battiste Tiepola do Jacopa Palme il Giovanne, a među kolekcionarima i ostalim posjetiteljima vladalo je veliko zanimanje i uzbuđenje. U kratkoj i brzoj aukciji cijena je skočila na 38.000 funta, a dodatnih 20 posto je otišlo aukcijskoj kući. Slika je izazvala veliko zanimanje i zato što ugravirani natpis upućuje na to da je ova minijatura “Posljednji sud” nastala četvrt stoljeća ranije od slične slike posljednjeg suda, koja se nalazi u newyorškoj knjižnici. Naime, Papa Clement VII. sjeo je u vatikansku stolicu 1523. godine, a poznato djelo datira se u vrijeme od 1550. do 1560. godine.

Juraj Julije Klović potpisivao se Croatus i bio je jedan od najvećih europskih minijaturista 16. stoljeća. Već je u svoje doba bio poznat pod nadimkom “mali Michelangelo”, odnosno, “knez minijature”. Radio je za najveće ljude svoje epohe: za vojvodu Cosima de Medicija, čuvenog mecenu mnogih renesansnih umjetnika, primjerice, Michelangela, za­t­im za cara Karla V., španjolskog kralja Filipa II., portugalskog kralja Ivana III. i druge. Njegovi radovi čuvaju se u mnogim knjižnicama i galerijama diljem svijeta, primjerice, u Beču, Londonu i New Yorku. Pa­r­a­d­oksalno, u Hrvatskoj je manje poznat nego u svijetu i broj njegovih radova nije velik. Kako je rekao Milan Pelc, jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za Klovićevo stvaralaštvo, u Uredu predsjednika države čuva se jedna originalna Klovićeva minijatura, koja prikazuje Isusovo rođenje, tri crteža nalaze se u Kabinetu grafike HAZU i zbirci NSK, a postoji još nekoliko grafika rađenih prema Klovićevim predlošcima. Rođen je 1498. godine u Grižanima, a životni vijek je proveo u Italiji, prvo u Veneciji, zatim u Mantovi gdje je neko vrijeme kao svećenik živio u samostanu, a kasnije se skrasio u Rimu gdje je bio pod zaštitom kardinala i mecene Alessandra Farnessea. Otac mu je poginuo u boju s Turcima, a legenda kaže da je crtao po kamenju i zidovima što su opazili pavlini, koji su ga zatim odveli u svoj samostan i omogućili mu školovanje. U Italiji je njegov učitelj i uzor bio Giulio Romano, Rafaelov učenik, koji je uvelike odredio Klovićev životni put. Radio je u Perugi, Firenzi, Parmi, Piacenzi i drugim talijanskim gradovima, a dolazio je u kontakt s najvećim umjetnicima svog vremena Michelangelom, Vasarijem i Bruegelom. Pomogao je i mladom El Grecu, koji je napravio dva Klovićeva portreta.

Umro je u Rimu 1578. godine, a pokopan je u crkvi San Pietro in Vincoli, a grob mu se nalazi blizu Michelangelove skulpture Mojsije. Na nadgrobnoj ploči oko njegova poprsja je uklesano, među ostalim, da tu leži Julije Klović iz Hrvatske. Postao je poznat po izduženim likovima, zagonetnim ugođajima krajolika, bljeđim zelenim, plavičastim i ljubičastim tonovima i dekorativnom raskoši kojom je iscrtavao svoja djela kao što su “Officium Virginis” - 28 minijatura s prizorima iz Starog i Novog zavjeta te dvije minijature s liturgijskom tematikom. “Čim se pojavio luksuzni katalog s djelima koja će biti izložena na aukciji, među kojima sam s velikim iznenađenjem zapazila i Klovićev rad, odmah sam reagirala”, kaže Flora Turner. “Znajući važnost Klovićeva stvaralaštva za hrvatsku kulturu, odmah sam napisala prijedlog za otkup slike ‘Posljednji sud’ hrvatskom Ministarstvu kulture, a ministar Božo Biškupić je informaciju proslijedio Vladi RH, koja se u rekordnom roku odlučila na kupnju te minijature.” Međutim, Flora Turner je vrlo dobro znala da se na aukcijama ne može kontrolirati razvoj događaja, a s obzirom na Klovićevu reputaciju u svjetskim umjetničkim krugovima očekivala je burno nadmetanje na dražbi. Osobito stoga što je Klovićeva minijatura bila izložena na popratnoj izložbi od petka, 30. lipnja, pa sve do utorka, 4. srpnja gdje su je mogli vidjeti svi najveći kolekcionari. “Priznala sam stručnjacima u aukcijskoj kući Sotheby’s da bih strašno voljela da ovaj Klovićev rad ode u Hrvatsku”, nastavila je Flora Turner. “Oni su mi odgovorili da bi i njima to bilo drago, ali da aukcije funkcioniraju po svojim pravilima pa se tu ništa ne može učiniti. Tada sam se ponijela mimo protokola: zaputila sam se jednom od najvećih londonskih galerista i dealera, specijaliziranom za prodaju starih majstora, jer sam pretpostavljala da će mi upravo on biti jedan od najvećih protivnika na aukciji.

Taj galerist je bogat, poznaje umjetnost i ako je jako zainteresiran za neko djelo, uvijek ide do kraja. Moje strepnje su se obistinile: rekao je da je jako zainteresiran za Klovićevu minijaturu! Tada sam mu rekla da bi bilo jako lijepo kad bi Vlada RH dobila tu sliku. Zapitao me da li mu ja to sugeriram da on odustane od nadmetanja na dražbi. ‘Čujte, znam da to nije pristojno, ali bilo bi lijepo’, odgovorila sam mu s nadom da će me razumjeti.” Flora Turner kaže kako se na dražbi, osim poznatog londonskog kolekcionara, natjecala i jedna uporna pariška antikvarka. “Oboje su srećom odustali na vrijeme, vjerojatno zato što su na mom licu vidjeli toliki žar. To je bila stvarno fantastična gesta”, rekla je Flora Turner zaključivši da se sada čeka dozvola za izvoz, a odmah poslije toga “Posljednji sud” Julija Klovića stiže u Hrvatsku. Suvremenik Michelangela Juraj Julije Klović, jedna od najvećih minijaturista 16. stoljeća, potpisivao se Croatus, a radio je za najveće ljude svoje epohe, od mecene Cosima de Medicija do vojvoda, kraljeva i careva. Živio je u Veneciji, a pokopan je u Rimu.>email to:Nina Ozegovic