Dok traje pravna bitka oko vlasništva nad spletom podzemne infrastrukture, predsjednik Vijeća Agencije za telekomunikacije Gašper Gaćina iskoristit će svoje ovlasti i omogućiti da situacija na telekom tržištu ne stagnira Premda se posljednjih dana intenzivirala višemjesečna bitka oko vlasništva nad tzv. DTK, odnosno spletom podzemnih telekomunikacijskih kablova, odgovor na pitanje tko je vlasnik goleme infrastrukture vrijedne milijarde kuna, po svemu sudeći, tek za nekoliko godina dat će arbitri Vrhovnog suda Švicarske u Zürichu. Za to vrijeme, nadzor i upravljanje nad čitavim DTK sustavom preuzet će Agencija za telekomunikacije, koja će svim zainteresiranim operatorima naplaćivati pravo korištenja te telekomunikacijske infrastrukture, a sav prikupljeni novac polagat će se na poseban bankovni račun. Nakon što švicarski arbitri napokon donesu svoju presudu, prikupljena sredstva bit će transferirana na račun presuđenog vlasnika: bit će to HT, odnosno Deutsche Telekom koji će, po svemu sudeći, u međuvremenu od Vlade RH kupiti preostali 49-postotni paket dionica ili pak hrvatski gradovi i općine, odnosno jedinice lokalne samouprave čije interese proteklih mjeseci promiče predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Tatjana Holjevac. Nakon što je početkom prošlog tjedna Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka predstavilo svoju Strategiju razvoja širokopojasnog interneta (broadbanda) u Hrvatskoj, u kojoj su objavljeni poražavajući podaci o malom broju hrvatskih korisnika broadbanda, po čemu je Hrvatska svrstana na samo začelje europskih zemalja, Tatjana Holjevac prošle je srijede održala zajednički skup dvadesetak hrvatskih gradonačelnika, koji su potom donijeli zajedničku Deklaraciju kojom od Vlade RH zahtijevaju da DTK sustav proglasi vlasništvom hrvatskih općina i gradova. Navedeni dokument Tatjana Holjevac je samo dan nakon skupa predstavila vladinim predstavnicima na sastanku kojem su prisustvovali ministri Marina Matulović-Dropulić i Božidar Kalmeta, a u petak 14. srpnja predsjednicu zagrebačke Gradske skupštine primio je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Istoga dana ona je zakupila stranice oglasnog prostora u većini hrvatskih dnevnih listova, te objavila cjelovit tekst deklaracije čija je osnovna misao da vlada Ive Sanadera treba javno obznaniti tko je stvarni vlasnik DTK sustava, istodobno sugerirajući da to vlasništvo pripada hrvatskim općinama i gradovima.

Međutim, premda su predstavnici Kalmetina ministarstva dan ranije mirno prisustvovali sastanku na kojem je Tatjana Holjevac iznosila takva razmišljanja, Nacionalovi izvori ističu da su ministar Božidar Kalmeta i njegovi suradnici ljuti na Tatjanu Holjevac, jer smatraju da ona od Vlade traži da učini nešto nemoguće i nezakonito: da mimo suda donese presudu o vlasništvu nad DTK. Pitanje vlasništva nad stotinama kilometara podzemnih optičkih kablova vrlo je kompleksno, a budući da u Hrvatskoj ne postoji točan katastar optičkih vodova, trebat će godine da se utvrdi stvarno stanje i riješe pravne nedoumice oko vlasništva. Naime, telekomunikacijsku infrastrukturu optičkih kablova, koji su važni za razvoj interneta i telekomunikacijskih usluga u budućnosti, posljednjih je dvadesetak godina radio HT, odnosno njegove tvrtke prethodnice. Međutim, kako je tada ta tvrtka bila u društvenom vlasništvu, mnogi kablovi bili su položeni bez valjane dokumentacije, a u izgradnji nekih mreža financijski su sudjelovale i jedinice lokalne samouprave i tadašnji SIZ-ovi. Takva pravna nesređenost dovela je do nesigurnosti oko vlasništva, a Nacionalovi izvori iz telekomunikacijske branše ističu da bi neka realna procjena bila da HT-u pripada oko 80 posto DTK, dok bi za dvadesetak posto mreže moglo biti ustanovljeno da pripada gradovima i općinama. U prilog zamršenosti ide i činjenica da se cijeli sustav mreže može podijeliti u tri kategorije: ono što je HT-ovo a da HT ima valjane dokaze o tome, ono što je HT-ovo a da HT ne može pružiti dokaze za to (zbog nesređenog stanja u zemljišnim knjigama) i ono što pripada gradovima i općinama, koji uglavnom nemaju čvrstih dokaza da je to njihovo. Budući da su tijekom posljednjih godinu - dvije, nakon niza tajnih sastanaka daleko od očiju javnosti, propali svi pregovori o mirnom rješavanju spora između Uprave HT-a s jedne strane, i hrvatskih gradova i općina koje je na neki način zastupala Vlada s druge strane, prije nekoliko mjeseci zajednički je odlučeno da se odabere međunarodni arbitar koji će donijeti neovisno mišljenje i prijedlog o podjeli DTK udjela.

Nakon proučavanja niza ponuda, obje su se strane tek nedavno složile da taj posao povjere međunarodnoj savjetničkoj kući Clifford Chance, koja bi u roku od 60 dana trebala sastaviti svoj prijedlog. Kako ističu Nacionalovi izvori, ugovor s Clifford Chanceom tek treba biti potpisan u idućih nekoliko dana, a od trenutka kad ministar Božidar Kalmeta potpiše ugovor, počet će teći rok od šezdeset dana u kojem tim pravnika iz Clifford Chancea treba proučiti opsežnu dokumentaciju i procijeniti vlasništvo nad DTK. Tako će krajem rujna u Zagrebu biti održan sastanak na kojem će vodeći ljudi Clifford Chancea predstavnicima HT-a i Vlade RH iznijeti svoj prijedlog, no mala je vjerojatnost da će njihov prijedlog biti usvojen, odnosno vjerojatnije je da će obje strane imati prigovore na procjenu Clifford Chancea, budući da i HT i Vlada imaju maksimalističke zahtjeve. Epilog tog budućeg spora bit će HT-ovo podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske i traženje utvrđivanja stvarnog vlasništva nad DTK, jer HT već odavno tvrdi da je DTK sustav prodan Deutsche Telekomu tijekom prve i druge privatizacije HT-a. Kako je tajnim ugovorima o prodaji HT-a kao nadležno mjesto za bilo koju vrstu sporova odabran Zürich, odnosno predsjednik švicarskog Vrhovnog suda koji bi trebao imenovati arbitre koji će presuđivati u tom slučaju, za očekivati je da će krajem ove godine u Švicarskoj započeti mukotrpan proces koji će vjerojatno trajati nekoliko godina.

Međutim, dok traje pravna bitka oko vlasništva nad spletom podzemne infrastrukture, predsjednik Vijeća Agencije za telekomunikacije Gašper Gaćina iskoristit će svoje ovlasti i omogućiti da situacija na telekom tržištu ne stagnira: naime, većina novih operatora ionako ističe da je za njih relativno nevažno je li vlasnik DTK HT ili neki hrvatski grad, sve dok se ta mreža može koristiti po tržišno prihvatljivim cijenama. Tako će svi operatori od kraja godine Agenciji za telekomunikacije plaćati naknadu za pravo služnosti, odnosno korištenja mreže, a prikupljeni novac pohranjivat će se na poseban bankovni račun. Po završetku sudske parnice i presudi o vlasniku, novac će jednostavno biti prebačen na račun onoga kojeg švicarski sud imenuje vlasnikom DTK. Koliko god neki takvo rješenje smatraju kompliciranim, a za pretpostaviti je da će prigovore imati jedinice lokalne samouprave okupljene oko predsjednice zagrebačke Gradske skupštine Tatjane Holjevac, Nacionalovi izvori ističu da je takvo rješenje jedino realno moguće. Naime, kad bi se DTK nekim slučajem i dao na upravljanje hrvatskim gradovima i općinama, nastali bi veliki problemi koji bi dugoročno zakočili cijelo telekomunikacijsko tržište: svaki grad bi, tako, vjerojatno propisivao vlastite cijene korištenja podzemne mreže, pa bi bila sasvim izvjesna mogućnost da, primjerice građani Bjelovara imaju brzi internet i sve telekomunikacijske usluge, a da obližnji Križevci nemaju ništa, zbog previsokih cijena koje bi hipotetički propisalo križevačko Gradsko vijeće. Isto tako, vlasništvo nad DTK-om uključivalo bi i obvezu gradova i općina da održavaju i upravljaju postojećim DTK sustavom na svom području, a kako nije realno očekivati da svaki hrvatski grad ili općina ima kvalificirane telekomunikacijske eksperte koji bi se brinuli za to, moguće je da bi pojedini dijelovi Hrvatske jednostavno poispadali iz telekomunikacijske mreže. Uostalom, mnogi kablovi prolaze i ispod zemljišta u privatnom vlasništvu, pa bi vlasnici mogli ucjenjivati operatore naknadom za korištenjem zemljišta, što bi također dovelo do novih pravnih i sudskih zavrzlama koje bi sigurno usporile sadašnji razvoj i vjerojatno zakočile sve daljnje planove telekom operatora.

Naime, već danas na kritike o slaboj razini investiranja u suvremene telekomunikacijske usluge svi operatori, uključujući i HT ističu da je nemoguće ulagati goleme svote novca ako tvrtka nema jamstva države i regulatora da će u budućnosti moći koristiti postavljene sustave. U cijelom slučaju pogotovo je osjetljiva uloga Vlade RH i premijera Ive Sanadera, koji želi do kraja ove godine prodati državni vlasnički paket dionica HT-a: dok Tatjana Holjevac svojim političkim pritiscima izaziva pažnju javnosti i širi nervozu u domaćim političkim krugovima, Deutsche Telekom postupno snižava cijenu koju je voljan platiti za vladin paket dionica, pa je posve očito da će ovogodišnja politička jesen biti snažno obilježena prijeporima oko telekomunikacijske infrastrukture. OKVIRI Hrvatska na europskom dnu Prošli je tjedan Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka predstavilo strategiju razvoja širokopojasnog interneta u Hrvatskoj. Tom su prilikom predstavljeni podaci o broju korisnika u odnosu na stanovništvo. Prezentacija je pokazala poražavajuće podatke, prema kojima je Hrvatska na samom dnu u usporedbi sa zemljama Europske unije. Hrvatska po penetraciji zaostaje čak i za nekim balkanskim zemljama. Dražen Breglec, državni tajnik Kalmetina ministarstva: 'Tatjana Holjevac se bavi jeftinim politikanstvom' Državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Dražen Breglec za Nacional je prokomentirao prošlotjednu inicijativu Tatjane Holjevac i moguća rješenja vezana uz DTK sustav. “Pitanje vlasništva nad DTK treba lučiti od pitanja upravljanja DTK infrastrukturom. Ne može pitanje upravljanja čekati rješenje vlasništva koje može biti dugotrajnije, jer bi to iz razumljivih razloga značilo status quo razvoja pristupa novim operatorima i time onemogućilo pružanje novih usluga koje su vezane uz broadband. Pitanje vlasništva bih pak apsolvirao jednom rečenicom: trenutačni suvlasnici pokušavaju naći kompromisno rješenje. Ako u tome uspiju, to će biti relativno brzo riješeno, a ako ne uspiju, onda postoje institucije koje će to rješavati. U demokratskoj državi pitanje vlasništva ne rješava se političkim odlukama, što sugerira gospođa Holjevac, koja u svom pamfletu poziva na političku odluku koja bi prejudicirala pitanja iz domene pravosudne vlasti. To je osnovna greška u koracima gospođe Holjevac.

Zbog toga poziv da se političkom odlukom vlade donese odluka iz sfere pravosudne vlasti smatramo jeftinim politikanstvom. Upravljanje nad DTK riješeno je člankom 22. Zakona o telekomunikacijama i to na način da daje odgovore na sve moguće situacije. Svaki novi operator može tražiti intervenciju Agencije za telekomunikacije, koja u točno određenom roku donosi rješenje koje zamjenjuje ugovor. Agencija može privremenim rješenjem odrediti cijene i način korištenja DTK na jednakopravan i nediskriminirajući način za svakog tražitelja. Upravljanje nad DTK je veoma kompliciran proces koji prije provođenja zahtijeva i pravnu i administrativnu logistiku. Agencija treba donijeti cijene pristupa i cijenu prava na služnost, cijene za korištenje, te odrediti tijelo koje će upravljati dok stvarni vlasnik ne bude poznat. Ni u kom slučaju nije prihvatljivo da se DTK razlomi u stotine malih dijelova od kojih u ovom trenutku velika većina nema ni znanje, ni infrastrukturu a ni mogućnost da upravlja DTK. Jedinice lokalne samouprave će imati financijske koristi od prava služnosti, a ako se dokaže pravo vlasništva, a osobno se nadam da hoće, onda će imati i dodatne prihode ali i obveze koje proizlaze iz prava vlasništva.”>email to:Plamenko Cvitic