Objavljeno u Nacionalu br. 558, 2006-07-24

Autor: Eduard Šoštarić

BAZE ZA SJEVERNOATLANTSKI SAVEZ

NATO će koristiti Udbinu, Loru, Zemunik, Delnice i Gašince

ULASKOM U NATO oko 2010. godine, Republika Hrvatska morat će kao punopravna članica osigurati savezničkim snagama korištenje svojih zračnih, kopnenih i pomorskih baza, u kojima će se morati modernizirati infrastruktura i obnoviti propali objekti

Uz Zemunik, zagrebačka zračna luka Pleso i pulski aerodrom ( na slici) također će biti u funkciji potpore savezničkim zračnim snagama, ali modernizacija infrastrukture i sanacija objekata, posebno stajanke za zrakoplove, na ovim dvjema zračnim lukama pričekat će još pet godinaUz Zemunik, zagrebačka zračna luka Pleso i pulski aerodrom ( na slici) također će biti u funkciji potpore savezničkim zračnim snagama, ali modernizacija infrastrukture i sanacija objekata, posebno stajanke za zrakoplove, na ovim dvjema zračnim lukama pričekat će još pet godina Republika Hrvatska će ulaskom u NATO morati osigurati savezničkim snagama korištenje vojnih kopnenih, zračnih i pomorskih baza za potrebe njihova tranzita, okupljanja i vježbi. Zrakoplovstvo članica zemalja Saveza imat će ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo na raspolaganju zračnu bazu u Zemuniku pokraj Zadra, u kojoj se već obavljaju sve pripreme za modernizaciju objekata i poletno-sletnih staza. Uz Zemunik, zagrebačka zračna luka Pleso i pulski aerodrom također će biti u funkciji potpore savezničkim zračnim snagama, ali modernizacija infrastrukture i sanacija objekata, posebno stajanke za zrakoplove, na ovim dvjema zračnim lukama pričekat će još pet godina. Savezničke snage mogu od 2010. svoje postrojbe smjestiti, između ostalih, u vojarnu u Benkovcu, što je posve opravdana odluka s obzirom na blizinu zračne luke Zemunik, kamo strani vojnici mogu stići transportnim zrakoplovima i dalje se do Benkovca prevesti autobusima za 20-ak minuta. U istoj vojarni u Benkovcu bit će smještena i hrvatska motorizirana bojna namjenskih snaga za međunarodne operacije s novim oklopnim borbenim vozilima pa će se njome vjerojatno služiti i namjenske snage NATO-a, koje bi se eventualno s hrvatskim kolegama pripremale i pobliže upoznale prije zajedničkog odlaska u takve operacije. Vojna baza bivše JNA na aerodromu Udbina odabrana je kao baza za zajedničke vojne vježbe hrvatskih i NATO-snaga a na njoj će uskoro započeti izgradnja kontejnerskog naselja i sanacija infrastrukture, prije svega komunalne. Spomenuti trokut Zemunik-Benkovac-Udbina izvrsno je prometno povezan, te su predloženi projekti logističke pomoći savezničkim snagama na ove tri lokacije, povezane vrlo brzom cestom i mogućnošću transporta zrakoplovom od Zemunika do Udbine, ocijenjeni od strane NATO-planera izvrsnom ocjenom. Pomorska luka Sv. Nikola u Splitu bit će tranzitna luka za pomorske snage NATO-a i zbog toga će se za dvije-tri godine završiti s modernizacijom smještajnih objekata i pomorske infrastrukture.

Kad je riječ o kontinentalnom dijelu Hrvatske, najveća baza kojom će se koristiti NATO-snage je vojni poligon Gašinci u blizini Đakova, gdje će se one uvježbavati s hrvatskim pješačkim postrojbama. Vojni poligon "Eugen Kvaternik" kod Slunja će u pogledu boravka i vježbi vojnika NATO-a biti u podređenom položaju, jer će na njegovom području biti izgrađeni zamjenski kapaciteti za vojarnu u Varaždinu, iz koje se HV iseljava. U Slunju će se graditi i logistički centar skladišta za streljivo i naoružanje. Spomenuti lokaliteti bit će na raspolaganju NATO-postrojbama od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo, što se očekuje najkasnije do početka 2010. pod pretpostavkom da se pozivnica uputi 2008. Do 2015. Republika Hrvatska će na raspolaganje NATO-postrojbama u tranzitu, odnosno onima koje samo prolaze kroz hrvatski teritorij osigurati logističku pomoć u vojarni Bosut u Vinkovcima i vojarni Drgomalj u Delnicama. Veliku besmislicu izrekao je još 2000. tadašnji zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, general Josip Čuletić, najavivši da bi se NATO-baza iz talijanskog gradića Aviana mogla preseliti u Udbinu. Međutim, to uopće nije NATO-baza, već baza američkog ratnog zrakoplovstva koje ima bilateralni ugovor s talijanskom državom. Stoga, ne treba zamjeriti dijelu hrvatske javnosti krivu percepciju o nekim bitnim stvarima koje ponekad ne razumiju niti oni čiji je to posao.

Predviđanja o izgradnji NATO-baza u Hrvatskoj, dolasku američkih vojnika, a time i propasti turizma, širenju prostitucije i droge među hrvatskom populacijom pokazala su se potpuno neutemeljena. Takva predviđanja i najave bili su jedan od glavnih argumenata protivnika ulaska Hrvatske u NATO. Zapravo, radi se o NATO-konceptu HNS (Host Nation Support - potpora zemlje domaćina). HNS je međunarodna obveza koju je preuzela Hrvatska a sadržava civilnu i vojnu pomoć pruženu u miru, izvanrednim situacijama, krizama i za vrijeme konflikata NATO-snagama, koje su privremeno smještene na teritoriju Hrvatske, provode operacije ili samo prolaze kroz teritorij. Hrvatska neće imati novih vojnih baza, već će s postojećom hrvatskom vojnom infrastrukturom, moderniziranom i obnovljenom, privremeno primiti strane vojnike kad se za to ukaže potreba i osigurati im potrebnu logističku pomoć, bilo da se radi o hrani, smještaju, opskrbi pogonskim gorivom, vojnoj vježbi, otklanjanju tehničkih kvarova na zrakoplovima, brodovima i slično. Na isti način će hrvatski vojnici biti primljeni i smješteni u bilo kojoj zemlji članici NATO-a. HNS nije samo problem MORH-a i oružanih snaga, već svih državnih civilnih institucija vlasti. Radi se o problemu koji u Hrvatskoj još uvijek nije riješen, jer su sve institucije, osim MORH-a i Ministarstva vanjskih poslova, potpuno zakazale.

To se i očekivalo zbog slabe informiranosti i predrasude da u NATO ulaze samo oružane snage, što nije točno, jer u NATO ulazi država sa svim institucijama i infrastrukturom. U Hrvatskoj se još uvijek ne zna tko je za što nadležan kad je u pitanju koncept HNS-a. Oružane snage su učinile svoj dio posla, locirale objekte i mjesta za prihvat i pomoć savezničkim snagama, napravile planove za njihovu modernizaciju i predvidjele troškove, sada su na redu druge državne institucije koje bi trebale pripremiti niz konkretnih rješenja: porezna opterećenja ili olakšice za strane vojnike, plaćanje cestarina, njihove zdravstvene skrbi, prekršajne i kaznene odgovornosti za djela počinjena u Republici Hrvatskoj i slično. U kolektivnoj sigurnosti između država-članica nekog saveza postoje čvrste veze koje zahtijevaju i drukčiji pristup nacionalnoj suverenosti.

Prvi korak nije samo kompatibilnost vlastitih oružanih snaga s ostalim zemljama-članicama vojnopolitičke organizacije, nego i aktivna obrambena suradnja i davanje posebnih pogodnosti koje su u interesu kolektivne sigurnosti. Takve pogodnosti međusobno su u sklopu NATO-a dogovorene bilateralnim sporazumima, memorandumom o razumijevanju i sličnim ugovorima koji podržavaju koncept HNS-a, jednog od temelja postojanja NATO-a. OKVIR Bez stranih baza na tlu RH Posve je jasno kako Hrvatska na svom državnom teritoriju neće imati stranih vojnih baza, pogotovo ne NATO-ovih, koje, usput rečeno, niti ne postoje. NATO dosad nije izrazio interes za uspostavljanje bilo kakvih baza ili svojih institucija u Republici Hrvatskoj. Sjedinjene Američke Države dio svojih snaga prebacuju iz Njemačke u Rumunjsku i Bugarsku a središte interesa NATO-a pomiče se na istok, prema Kavkazu i Srednjoj Aziji, pa su priče o instalaciji stranih baza na hrvatskom tlu besmislica.>email to:Eduard Sostaric

Vezane vijesti

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Iako su prije nekoliko mjeseci dogovorili knjiženje vojne imovine, vladajuća šestorka nije realizirala dogovor u Parlamentu BiH. Postavlja se pitanje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika