Jerko Rošin, šef Vladina savjeta prostornog uređenja Splitski arhitekt i počasni konzul Kraljevine Španjolske Jerko Rošin već je dvije i pol godine na čelu Savjeta prostornog uređenja države. Savjet je nedavno Vladi RH, nakon obilaska cijele Hrvatske, podnio izvještaj o svom radu I brojne ocjene problematičnog stanja sažeo u “Procjeni stanja u prostoru i preporukama za unaprjeđenje uređenja prostora RH“. “Upozorenjima i prijedlogom smjernica Vladi želimo potaknuti zaštitu i bolju uporabu prostora u Hrvatskoj, jer postojeća nije dobra“, ističe Jerko Rošin. Savjet je upozorio na brojne propuste i slabosti, ali i suodgovornost 35 državnih institucija koje se nisu u stanju brinuti za red u hrvatskom prostoru te na dva velika hrvatska fenomena - bespravnu granju i “divlju“ gradnju. “I dok je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja započelo obračun s bespravnom gradnjom, ovih se dana suočavam s novim primjerom, ‘divljom’ izgradnjom u Mircima na otoku Braču. Riječ je o izgradnji investitora, navodno, iz Osijeka, s potrebnim dozvolama, ali u suprotnosti s općim interesom u prosotru, sa strukom i s aktualnim zakonom“, ističe Rošin. “Primjer Mirca, u kojem se veliki objekt gradi dvadeset metara od mora, u zaštićenom pojasu, uz dozvole izdane, navodno, prije donošenja Uredbe o zaštiti obalnog pojasa i zabrana takve gradnje, susret je s legalnom bespravnom izgradnjom koja svima bode oči. To je i dokaz kako nam je procedura važnija od sadržaja i šteta koje se čine, čemu je kumovala arhitektonska i planerska struka“, tvrdi Rošin. Sustavno uništavanje krajolika NACIONAL: Tko je po vašem mišljenju kriv za bespravnu gradnju - samo bespravni graditelji ili i netko drugi? - Koliko god su bespravni graditelji bespravni, koliko god ne mogu biti abolirani, a u zadnje vrijeme protiv nekih su u pripremi kazneni progoni, toliko im sustav to omogućava. Sustav je tomu kumovao 40 godina u socijalizmu, sustav tomu kumuje i zadnjih godina, tlo je postalo fertilno, korov ga je obrastao. Sustav ima neke uporišne točke koje takvo stanje potiču. Donose se nekvalitetni prostorni planovi, tim se planovima često podilazi investitorima, nitko ne kontrolira provedbu planova.

NACIONAL: Tko usvaja prostorne planove, GUP-ove, DPU-ove?

- Ljudi koji sjede u gradskim, oćinskim, županijskim vijećima. Ali pitanje je tko je od njih stručan odgovorti na pitanje je li neki GUP razvojan ili nije! Ministarstvo samo provjerava poštuju li se zakonske odredbe, ne ulazeći u stručnu problematiku. Cijeli mehanizam usvanja planova u Hrvatskoj je loš. Vir, epicentar zaraze i kaosa

NACIONAL: Koja vas se devastacija prostora u Hrvatskoj najviše negativno dojmila?

- Bespravna gradnja, katastrofalna razina komunalne opremljenosti i životnih uvjeta na Viru. Vir je za mene najveći, prestrašni civilizacijski i emotivni šok tijekom dvije i pol godine rada Savjeta. Iako sam znao da je to bespravna gradnja, nisam bio pripremljen na ono što ću ondje vidjeti. Niska komunalna opremljenost naselja, nerazvijen sustav odvodnje, slaba infrastuktura, nažalost je karakteristika mnogih naših mjesta. Ali Vir je primjer ispod svih mogućih standarda. Iz sezone u sezonu ondje se pojavljuju zaraze. Sljedeći šok izazvao mi je nered i stravični uvjeti gradnje u Okrugu, na Čiovu, pokraj Trogira. Okrug se spojio s uvalom Mavarštica, ali na nehumani, pretrpani način. Opet virska tema masovne izgrađenosti, tolike devastacija prostora da izgleda nevjerojatno da su ljudi spremni živjeti i boraviti u takvim uvjetima. Kad sam vidio Dračevac, kako izgleda dio splitske periferije, nisam htio prihvatiti da se radi o Splitu. Vidio sam samo zid sivih, neožbukanih kuća, kao pravi bedem, kroz koji nikada neće prodrijeti sunce. Sve je to nekontrolirana i neplanirana gradnja. Grad Split i društvo je zakasnilo, jer nije na vrijeme donosilo prostorne planove i kontroliralo njegovu provedbu. Lokalne samouprave i njihovi čelnici moraju početi odgovarati za takve propuste. Ali za takvo stanje najviše krivim arhitekte i upirem prstom u njih.

NACIONAL: Mislite li da se može uspostaviti red na području bespravne izgradnje?

- Naravno da može. Jedan set u tom meču je rušenje takvih objekata u najužem obalnom pojasu, što uspješno provodi Ministastvo za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. Ali i mediji su puno učinili, šireći spoznanju o tom problemu i izravno sudjelovali u stvaranju druge klime i podizanja savjesti na višu razinu. Danas nitko neće tako lako štititi bespravne graditelje, pozivajući se na njihov socijalni status. Bespravni graditelji često su imali suglasnost institucija vlasti, jer su im načelnici općina i vijećnici govorili da će sve to biti legalizirano. To je bio slučaj i u mojoj Milni na Braču. Rekao sam da je prostornim planom, dio bespravne gradnje u Milni koji ne ugrožava prostor, mogao biti pokriven. Ali plan je forsirao širenje, ne prema toj zoni, nego na drugu stranu, kako bi se i drugi tereni proglasili građevinskima. Naravno, kako bi se lakše i brže prodali. Postoje brojne špekulacije lokalne samouprave o širenju građevinskog područja u prostornim planovima.

NACIONAL: Treba li inzistirati na kaznenoj odgovornosti za čelnike i službenike lokalne samouprave, državne uprave i Ministarstva?

- Treba inzistirati na odgovornosti za sve, pa tako i kaznenoj. Budući da smo bespravnu izgradnju u zaštićenom obalnom pojasu i zaštićenim sredinama proglasili kažnjivim djelom, pitao sam državnog odvjetnika Mladena Bajića ima li kaznenog gonjenja. Rekao mi je da se puno toga procesuira i da su neki ljudi već kažnjeni. Pravila igre su dogovorena.

NACIONAL: Prije nije bilo ni političke spremnosti da se ti problemi riješe. Ima li je sada?

- Premijer Ivo Sanader potpuno podržava ovakav način rada, jer je odavno bespravnu gradnju i devastaciju prostora uočio kao opće zlo. Nekoordiniranost ministarstava

NACIONAL: Može li Sanaderova vlada osigurati da svih 35 državnih institucija vlasti napokon počne djelovati ozbiljno i koordinirano?

- To je vrlo ozbiljan zadatak. Vlada će, nadam se, uskoro početi taj proces. Ali mislim da ga u ovom mandatu neće stići obaviti. Ali Vlada će to dovršiti u idućem mandatu. Ne može Sanader odjednom riješiti probleme akumulirane kroz desetke godina.

NACIONAL: Što će se dogoditi do kraja ovog mandata Sanaderove vlade?

- Do kraja mandata promijenit će se svi zakoni i uredbe koje nedostaju. Dosad smo donijeli ili dopunili šest zakona. U idućem mandatu Vlade ići će se naprijed puno brže. Nužno je što prije usvojiti novi Zakon o prostornom uređenju i druge popratne akte, novi Zakon o građenju i Zakon o prostornom planiranju.

NACIONAL: Što će novi Zakon o građenju sadržavati?

- Neće se moći dogoditi da netko ubuduće dobije građevinsku dozvolu, a nije osigurao infrastrukturne uvjete. Gradilo se u Trogiru, na Krku ili u Dubrovniku, sada ne postoji infrastruktura, nego to svatko rješava za sebe svojom septičkom jamom, vodom koju ima ili nema, strujom koja jedva dotječe. Na cijeloj južnoj strani Milne kuće su sagrađene i čekaju da im voda dođe. Izgradnja infrastrukture morat će biti sastavni dio detaljnog plana ili urbanističkog plana uređenja. I druga je nova odredba Zakona o građenju da se neće moći dobiti dozvola ako graditelj nema dokaz da je financijski pokrio 70 posto investicije. Građevinska dozvola neće biti valjana na rok od dvije godine. Sada će se objekt od 100 četvornih metara morati završiti u roku od dvije godine, a okoliš kuće morat će biti zazelenjen. Apartmanizacija teret infrastukturi

NACIONAL: Zašto ste toliko protiv apartmanizacije, posebno na obali?

- Skočili smo s pravom i razlogom protiv apartmanizacije. Ona se svela na to da apartmane gradimo samo kako bismo ih na tržištu stanova prodavali kao nove vikendice. Međutim, apartmani kao turistički objekti nisu štetni. Ja sam projektirao hotel “Kaktus“ u Supetru i za to dobio Nazorovu nagradu te je uz njega bez problema došlo turističko apartmansko naselje. Apartmani kakve u zadnje vrijeme gradimo nisu u turističkoj funkciji i svugdje opterećuju infrastrukturu.

NACIONAL: Kako će se novim Zakonom o prostornom planiranju spriječiti tendencija da se prostorno planiranje u općinama i županijama svede na određivanje građevinskog područja?

- To se mora dovesti u red, posebno na jadranskim otocima, gdje je nastupila pomama za novim građevinskim zemljištem. Gotovo svi planovi temelje se na definiranju građevinskog područja na kojem će se moći graditi. U općem jurišu stranih i domaćih investitora na atraktivne pozicije to se razumije kao korisno ponašanje. O infrastrukturi opet nitko ne vodi računa. Pri izradi planova u novom Zakonu zatražit ćemo obvezno postojanje projektnih zadataka, iz kojih će se kroz ekonomske parametre vidjeti kako se to područje želi razvijati.

NACIONAL: Kako se iskazuje degradacija hrvatskog prostora?

- Degradacija prostora su neželjene promjene prostora, poput zapuštenosti Like, eksploatacije prostora ili preizgrađenosti, poput područja od Trogira do Omiša, koje je najgore na cijelom Jadranu. Kaštela su se tako razvijala na vrlo uskom pojasu. Tereni Šolte, Like su pusti, zapušteni, neobrađeni gospodarski i poljoprivredno. Pozitivne incijative kreću iz ekološkog pokreta, poput Humca na Hvaru. Specifična arhitektura zapuštenog naselja pogoduje posebnom tipu pučkog, folklornog turizma, koji pruža usluge kojih na tržištu danas nema. To se uklapa u novi trend pješačkog ekološkog turizma. Institut kao servis državi

NACIONAL: Što znači autocesta u uređenju prostora Hrvatske?

- Autocesta Zagreb - Split - Dubrovnik donijela je za cijelu Hrvatsku velike potencijale. Ali ti potencijali nisu uneseni u prostorne planove. Ne znam da su ikakvi prostorni planovi pratili koridore autoceste. Cesta se gradila prema logici najjeftinije i najbrže autoceste. Inputi na bočnim stranama autoceste nisu postignuti. Možda se to nije stiglo, ali to je greška koju država mora popraviti. Kad je autocesta ušla u Liku, potencijal koji Lika daje mora se iskoristiti. Država mora imati detaljnu strategiju svoga razvoja, u svim segmentima, a u segmentu prostora posebno. Ne postoji neki urbanistički institut ili zavod Republike Hrvatske koji će pod nadzorom držati i promovirati sve strateške državne interese. Takav institut hitno nam treba kao servis državi. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja članovi Savjeta vide kao stožerno ministarstvo u pogledu sabiranja informacija i zadataka.

NACIONAL: Hoće li i kada Vlada prihvatiti vaše smjernice u “Procjeni stanja“?

- Vlada će to razmotriti i, nadam se, usvojiti na jednoj od idućih sjednica. Ovaj dokument Sanader ozbiljno proučava. Dokumenet je dostupan javnosti

Pustošenje Jadrana bez premca

Članovi Savjeta prostornog uređenja Hrvatske nedavno su obilazili cijelu zemlju i pritom su na terenu zabilježili mnoge primjere devastacije prostora. Najgori je potez, kaže Jerko Rošin, od Trogira do Omiša, ali čitav hrvatski dio Jadrana vrvi primjerima urbanističkog pustošenja za koje su ponajviše krivi čelnici lokalnih i područnih uprava. Virska katastrofa Iako sam znao da je riječ o bespravnoj gradnji, nisam bio pripremljen na ono što ću tamo vidjeti\", rekao je Jerko Rošin nakon obilaska otoka Vira. Posebno ga je šokirala katastrofalna razina komunalne opremljenosti i životnih uvjeta. \'Zagreb je pretrpio prenagli razvoj bez kontrole\' NACIONAL: Što je po vama problem Zagreba? Zagreb ima puno problema. Ima potkovu Zagrebačke županije oko sebe, s kojom ne živi integrirano. Nema promišljene integracije grada s regijom s kojom živi, nego se dopušta da Zagrebačka županija sama traži neke odnose. Zagreb se bez županije ne može razvijati. Najveći problem Zagreba, po mišljenju članova Savjeta, jest prenagli razvoj koji nema kontrole. Razvoj se dogodio kao poplava, koja se manifestira kao prenapučenost i prometni kolaps. Svaki stanovnik Zagreba živi 20 posto kraće od drugih građana Hrvatske, jer toliko vremena gubi u prometu. To vrijeme ne može iskoristiti za nešto drugo. U Zagrebu je tolika koncentracija života da čovjeku fali prostor za intimnost. Zagreb je preatraktivna točka i ima problem preizgrađenosti. Ako sebi želi dobro, Zagreb se treba prestati predstavljati kao najatraktivnija hrvatska destinacija. Zagreb treba podržati ujednačeni razvoj i što bolju iskorištenost prostora cijele Hrvatske, kako bi Zagrebu bilo bolje. Zagrebu bi bilo puno bolje kada bi nešto od onoga što se planira smjestiti u Zagreb bilo u Zagrebačkoj županiji, Varaždinu, Krapini. Zbog svega toga Zagreb ima dosta bespravne gradnje. I Vlada bi o tome trebala voditi računa.>email to:Zeljko Rogosic