Radovan Volmut, savjetnik za velika turistička ulaganja, poznat je kao osoba kojoj se obraćaju istočnoeuropski milijarderi koji žele investirati u nekretnine u Hrvatskoj, ali i kao čovjek koji sam investira u turizam, prije svega u Istri 'Brod Le Mirage zapravo je hotel sa 6 zvjezdica a svaki član posade mora imati izvanredan životopis i iskustvo u radu na takvoj luksuznoj jahti. Dovršavamo posljednje prepravke, bojanje i slično, a obnovili smo i oplatu i instalacije. Na Le Mirageu je ugrađena najsuvremenija navigacijska oprema, kompletno je preuređena kuhinja, u kojoj delicije sprema poznati Ivo Bošnjak, kuhar s više od 20 godina iskustva na jahtama najvećih svjetskih bogataša. Putnicima nudimo francuske šampanjce, najbolja hrvatska vina, sireve i aromatične dalmatinske rakije. Pribor za jelo je od srebra a tanjuri od originalnog kineskog i engleskog porculana. Unatoč manjim izmjenama, sačuvan je izvorni starinski aristokratski izgled broda. Namještaj je od mahagonija a kupaonice su opločene mramorom”, kaže Radovan Volmut, 62-godišnji hrvatski biznismen iz Beča, vlasnik jedne od najluksuznijih jahti na Jadranu, na kojoj sedmodnevna plovidba stoji 45 tisuća eura. Radovan Volmut, savjetnik za velika turistička ulaganja, poznat je kao osoba kojoj se obraćaju istočnoeuropski milijarderi koji žele investirati u nekretnine u Hrvatskoj, ali i kao čovjek koji sam investira u turizam, prije svega u Istri.

Luksuznu jahtu Le Mirage, usidrenu u splitskoj marini, kupio je prije godinu i pol i preuredio kako bi, osim za iznajmljivanje, služila kao ploveći hotel za smještaj poslovnih partnera. Le Mirage je jedan od triju brodova te vrste koje su sagradili brodograditelji talijanskog Benettija iz Viareggija i nosi ime koje mu je 1969. nadjenuo prvi vlasnik. Klijentelu koja je spremna platiti boravak na ovoj 160 tona teškoj jahti, Volmut će nalaziti putem veza koje je stekao sklapanjem brojnih poslovnih aranžmana s istočnoeuropskim, pogotovo ruskim milijarderima. Posljednji takav posao u kojem je Volmut sudjelovao je početna faza investicije ruskog milijardera Vladimira Jevtušenkova koji na Mljetu namjerava graditi luksuzno odmaralište za svjetsku elitu. “Istina je da sam u pripremnoj fazi radio za njega, kao i za neke druge poslovne ljude kojima je Hrvatska zanimljivo odredište.

S Jevtušenkovim je situacija bila posebna jer taj čovjek jednostavno obožava Hrvatsku. Nekoliko puta bio je i kod predsjednika Mesića, a prošle i pretprošle godine doveo je nekoliko ruskih političara, biznismena i bankara u posjet da vide gdje će graditi naselje”, kaže Volmut, koji je ruske bogataše dobro upoznao dok je bio zastupnik Ferretti grupe, najvećeg svjetskog proizvodača jahti, za Rusku federaciju i ostale zemlje bivšeg SSSR-a. Na primjeru Jevtušenkova objašnjava kako se dovode zahtjevni strani investitori. “Pretprošle godine, nakon što je bio ovdje, Jevtušenkov je odlučio investirati u Hrvatsku. Gledali smo za njega lokacije u Istri i srednjem Jadranu, ali se njemu i njegovim ljudima najviše svidjelo područje oko Dubrovnika. Stoga smo se koncentrirali na zemljišta u Dubrovniku i oko njega te istodobno s tri odvojena odvjetnička ureda provjeravali pravne i urbanističke mogućnosti izgradnje. Hrvatski striktni zakoni su prednost kod vrhunskog turizma jer omogućavaju vrlo malu izgrađenost u blizini obale, što je zapravo i obilježje ultraluksuznog turizma.” Volmut kaže da u Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša sustavno i smisleno postavljaju stroge smjernice načina na koji se može i smije graditi.

“U Hrvatskoj, u načelu, nije teško investirati, osim kad se radi bez suradnje s nadležnim tijelima. Ne možemo skupo prodavati aranžmane bogatašima ako cijelo naselje nije kvalitetno uklopljeno u prostor”, kaže Volmut. Iako radi za strane investitore, Volmut je i sam zanimljiv biznismen. Već nekoliko godina ulaže u hrvatski turizam, namjerava kupiti još jedan brod sličan Le Mirageu, kupuje zemljišta i kuće u Istri, a bavi se i menadžmentom velikih investicijskih projekata. “Nakon završenog elektrotehničkog fakulteta počeo sam raditi u beogradskoj tvrtki koja je proizvodila dizala, ali nakon samo godinu dana vratio sam se u Zagreb. Tu je sve započelo”, govori Volmut, koji je nakon povratka u Zagreb, samo 12 dana prije otvaranja Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, postao njezin prvi tehnički direktor. “Na brzinu sam morao završiti gradnju Lisinskog s Ivom Vuljevićem. Govorim više jezika pa su mi odmah povjerili organizacije kongresa.” Tako je Volmut postao član svih najvažnijih svjetskih kongresnih organizacija, u kojima je bio predstavnik Lisinskog. “Kao planer gradnje i uređenja kongresnih dvorana zaradio sam jako dobar novac”, priznaje Volmut. Pojašnjava da je većina velikih kongresnih centara u svijetu upadala u probleme ako nisu imali planirane dodatne sadržaje. “Svi veliki centri su u principu građeni za kongrese Svjetske banke i MMF-a. Kada oni organiziraju kongres, njihovi službenici vam dođu s tri debele knjige, takozvane ‘Black books’.

Tamo je točno propisano kakve olovke, papire, prostorije i stolice trebate imati. Gradonačelnici gradova s velikim kongresnim centrima tako su napravili spomenike - na desetke milijuna dolara vrijedne građevine koje nakon kongresa ostaju prazne. To im se događalo jer nisu mislili na multifunkcionalnost i kako učiniti te velike centre zanimljivim svojim građanima. Dok sam bio generalni tajnik Svjetskog udruženja kongresnih dvorana, AIPC, svi su tražili savjete kako da ih iskoriste nakon kongresa. Mi smo u Hrvatskoj, srećom, imali velikog čovjeka - Ivu Vuljevića, koji je, kad se gradio Lisinski, unaprijed osmislio kulturni i kongresni dio.” Nakon kongresa, početkom osamdesetih godina, Volmut je imenovan tehničkim direktorom sveučilišne bolnice u izgradnji. Godine 1988. i 1989. radio je kao osnivač i prvi direktor financijsko-trgovačke tvrtke AWT u Zagrebu. Nakon toga postao je privatnik te u Zagrebu, a kasnije i u Beču, osnovao svoje tvrtke, od kojih je još uvijek glavna GTC u Beču. Poput mnogih biznismena iskoristio je raspad socijalističkog bloka i otvorio trgovačke urede u Moskvi, te u Odesi i Kijevu u Ukrajini. Od 1997. bavi se brodovima. “To mi se svidjelo jer sam čitavog života imao čamac ili brod. U jednom trenutku pomislio sam da bih mogao prodavati brodove Rusima, no to je bila moja velika pogreška”, priznao je Volmut. Ispostavilo se da Rusija nije bila dobro tržište kakvom se Volmut nadao. “Brodove su mogli kupiti ljudi u Moskvi i Sankt Peterburgu. Dovesti tamo brod veći od 15 metara jako je teško jer se mora na splavovima voziti po rijekama. U Moskvi ima velikih riječnih kanala, ali to su komadi od najviše 15 kilometara. U početku su kupovali brodove do 23 metara a ja sam doslovno trošio milijune za prezentacije tih brodova. Kasnije bi kupci došli, vidjeli što žele, otišli u Italiju i tamo kupili brod kako nitko ne bi znao da ga imaju."

Nakon neuspjeha s Ferettijem, Volmut se posvetio isključivo investicijama u turizam. “Kupovina nekretnina u Istri bolji je posao od prodaje jahti”, kaže Volmut, pojašnjavajući da je kroz trgovinu brodovima ipak stekao mnoge važne kontakte. “Živio sam u luksuznom okruženju. Teško je normalnom čovjeku zamisliti luksuz kakav postoji u Moskvi i kojom se brzinom razvija taj grad i Rusija uopće. Tu ne govorim o milijarderima, jer njih se rijetko može vidjeti, već o mnogobrojnim milijunašima. Početkom devedesetih tamo je bilo svega nekoliko restorana za strance, danas ih je više od 7000 i svi su puni, a o luksuznim dućanima i hotelima da ne govorim. Bogatstvo je budućnost i hrvatske obale, samo moramo tim bogatim turistima ponuditi prave sadržaje kako bi oni svoj novac trošili u Hrvatskoj." OKVIRI Volmutova kći radila za Copperfielda Kći Radovana Volmuta, Mia, radila je za mađioničara Davida Copperfielda a nakon jednog incidenta koji su doživjeli počele su kolati glasine da su u vezi, pa čak i pred vjenčanjem. Naime, dok su u travnju šetali West Palm Beachom na Floridi, doživjeli su neugodno iznenađenje.

U društvu Copperfieldove pomoćnice Cathy Daly hodali su prema autobusu za turističko razgledavanje kad su iz automobila koji se naglo zaustavio iskočili naoružani razbojnici i opljačkali ih. Mia Volmut i Cathy Daly predale su sav novac, svoje zrakoplovne karte i mobilne telefone, a Copperfield je sve svoje stvari uspio sakriti i razbojnicima pokazati prazne džepove. Kad se priča pojavila u medijima, odmah su počela nagađanja o vezi poznatog mađioničara i Mije Volmut. Radovan Volmut ne želi komentirati te glasine, već je kratko izjavio: “To je bilo jedno vrlo šokantno i neugodno iskustvo za Miju, ali se na kraju dobro završilo. Pljačkaši idu u zatvor, njoj su stvari vraćene još na Floridi a David je dokazao da je pravi mađioničar.” Ruski investitor na Mljetu Investitor Vladimir Jevtušenkov je 57-godišnji doktor znanosti s diplomama iz kemije i ekonomije te blizak prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina. Na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu za 2006. zauzima 93. mjesto i 11. je najbogatiji Rus. Njegova tvrtka zove se AFK Sistema a sastoji se od dvjestotinjak tvrtki koje se bave svim i svačim, od proizvodnje mikročipova do dječjih igračaka. Njezino najvrjednije vlasništvo je 52,8 posto udjela u MTS-u, najvećem ruskom mobilnom operateru. Sistema kotirana na newyorškoj i londonskoj burzi, što znači da ispunjava najstrože kriterije svjetskih burzi.

Na Mljetu namjerava sagraditi superluksuzno naselje za svjetsku elitu. Na 230.000 metara kvadratnih, koje je kupio prošle godine preko svoje hrvatske tvrtke Adria Sistema, izgradit će luksuzne vile, restorane i hotel. Lokalna uprava je zadovoljna jer će se u naselje investirati ukupno četrdesetak milijuna eura i za stalno zaposliti 150 stanovnika Mljeta. Na natječaju je njegova tvrtka ponudila najbolje uvjete i plan razvoja vrijedan 40 milijuna eura, te pobijedila na tenderu. Jamčevinu od 30 posto dali su nakon raspisivanja natječaja a u roku od 15 dana nakon pobjede na natječaju platili su ostatak i sav porez, ukupno 2,8 milijuna eura. Sistema i inače mnogo investira u nekretnine u čitavoj Europi. Već su sagradili nekoliko takvih elitnih odmarališta u Španjolskoj, a u Karlovim Varima kupili su 5 dvoraca, renovirali ih i napravili superluksuzne hotele. Namještaj u njima je ručno rezbaren prema drevnim nacrtima i postavljene su originalne slike starih majstora.>email to:Mario Duspara