Dr Mosaraf AliStres je najčešći uzrok bolesti u suvremenom svijetu. Riječ je o kompliciranom pitanju, koje se odnosi na cijelo tijelo. Kad lisica vidi zeca, njena reakcija može se sažeti u jednoj riječi: “borba”. Njeni se mišići napnu, krvni tlak skoči, srce pojuri, tjelesna temperatura poraste, metabolizam se ubrza i tako dalje. Sve je to priprema za proganjanje zeca. Zečeva reakcija, nazvana “bijeg”, gotovo je identična, ali je emocionalna komponenta strah, a ne bijes kao kod lisice. Sve te reakcije prestaju nedugo nakon što životinje više nisu jedna drugoj u vidokrugu.

Te se reakcije nazivaju fiziološki stres. Međutim, ako jedna od životinja, primjerice zec, živi u permanentnom stresu zbog straha od mogućeg napada lisice, tada je riječ o patološkom stresu. On najviše pogađa nas ljude. Mi se kondicioniramo na stresne situacije i kontinuirano reagiramo i kad nema pritiska. Stres se manifestira kroz otpuštanje hormona zvanih kortizoli. Oni dolaze iz nadbubrežnih žlijezda i krvlju se prenose u sve dijelove tijela, izazivajući razne reakcije u rasponu od pojačanog rada srca i disanja pa do otpuštanja pretjeranih količina glukoze u krv. Tri su glavna uzroka stresa u našim životima. To su: DILEMA - ako stavite gladnog magarca između dviju bala sijena, trebat će mu dugo da se odluči koju prvu pojesti. I ljudski um se zbuni kad je suočen s dilemama. Razvod, promjena posla, izbor mogućnosti i slično dobri su primjeri situacija u kojima se um zbunjuje i dolazi u stresno stanje.

ROKOVI - Um voli raditi svojim tempom i ako ga natjerate da radi brže kako biste obavili posao u roku, dolazi pod veliki stres. Stres prije dugog puta u inozemstvo, dovršavanje projekta na vrijeme i bez premašivanja proračuna, ispiti i slično veoma su stresne situacije.

MEĐULJUDSKI ODNOSI - To su situacije u kojima um doživljava veliku napetost dok telepatski i intuitivno prima signale mržnje, bijesa, ljubomore i sličnog od druge osobe. To je onaj organski osjećaj koji imate da vas kolega s posla mrzi. On ili ona možda to nisu izrazili gestama ili riječima, ali svejedno osjećate da je tako. Ti neizraženi signali stvaraju stres u obitelji, na radnome mjestu i u zajednici. U svom pristupu upravljanja stresom uvijek počinjem od tijela. Tijelo je hram u kojem um cvate. Ako je tijelo zdravo, um će se osjećati bolje. Stres se manifestira kroz bolove u tijelu, probavne probleme - često želučane čireve, lupanje srca, nesanicu, glavobolje, napadaje panike, visoki tlak, promjene raspoloženja, slab libido i tako dalje. Većinu tih simptoma može se spriječiti. Dva su načina za rješavanje problema, kontrola štete i podizanje praga tolerancije na stres. Kontrola štete može se postići kroz prehranu i vježbanje. Treba izbjegavati kavu i previše soli, rekreacijske droge i suvišan alkohol. Oni uznemiruju mozak i tako pojačavaju stres. Izbjegavati valja i proizvode s kvascem, poput kruha, pizzu, gljive, pljesnive sireve, agrume, previše orašastih plodova, konzerviranu hranu, previše šećera i slatkiša te čili feferona. Oni uzrokuju probleme poput vjetrova, kiseline, grčeva i sličnog, koji pak uzrokuju unutarnji stres. Jedite mnogo voća i povrća, manje crvenog mesa. Pijte sok od mrkve, jabuke, celera i đumbira svaki dan. Pijte kamilicu prije spavanja. Jednom tjedno, pogotovo ako puno koristite kompjutor ili putujete, dajte si izmasirati leđa i vrat. To će poboljšati protok krvi prema mozgu, potaknuti bolji san i pobuditi faktor “feel good” koji je protuotrov za stres. Redovito vježbajte i započnite s jogom jer ona uklanja fizički i emocionalni stres. Duboko udahnite na tri sekunde, zadržite dah na šest sekundi i izdahnite tijekom idućih šest sekundi. To bi trebalo raditi dva puta dnevno po pet minuta. Nakon ručka malo se odmorite. Spustite glavu na stol i vježbajte tu tehniku disanja deset minuta. To će vam pomoći da opustite um i tijelo i osjećat ćete se manje pod stresom. Pijte mnogo vode, redovito šećite na svježem zraku, spavajte sa samo jednim jastukom. Jedite polako, hodajte sporo i ne trzajte. Sve to će vam pomoći da ostanete mirni i sabrani. Podizanje praga osjetljivosti na stres najbolje se postiže relaksacijom i meditacijom. To će vam pomoći da ostvarite kontrolu nad svojim umom i tijelom.

Preporučeni proizvodi: 1. Dr. Ali’s Integrated Health Bible 2. Dr. Ali’s Stress Relief Formula - 1 tableta dnevno tijekom četiri mjeseca 3. Lifestyle DVD s Dr. Alijevim tehnikama masaže, prehrane, vježbe i programa relaksacije

Napadaji gladi Jedan od najčešćih razloga debljanja je jedenje između obroka. Kad počinjete dijetu ili se upuštate u promjenu prehrambenih navika, sigurno ćete tijekom dana imati napadaje gladi. To traje dok se želudac ne stisne. Budite realni, nećete uspjeti u novom režimu ako se budete stalno osjećali loše i ako vam zabranjena hrana bude neprekidno u mislima. Evo što učiniti kad vam je najteže. Zašto joga Različite vrste vježbanja djelotvorne su za tijelo i um, ali ja preporučujem jogu jer ima najveću terapeutsku vrijednost. Joga je izvanredna protiv fizičkog i emocionalnog stresa i njezina je korist višestruka: ● povećava gipkost ● povećava snagu a pri tome ne povećava pretjerano mišiće ● poboljšava cirkulaciju krvi do mozga ● povećava disciplinu i strpljivost ● umiruje um i poboljšava osjećaj emocionalne i fizičke ravnoteže Kontrola disanja Možete koristiti cijeli niz metoda da biste umirili um. Ja preporučujem relaksaciju kroz kontrolirano disanje jer daje najbrže rezultate i vrlo je praktično. Kad se mišići opuste, mnogo je manji otpor protoku krvi pa se poboljšava cirkulacija. Opušteni mišići smanjuju pritisak na mozak, smiruje se um i ljepše se spava. Kontrolom disanja naučit ćete kako ovladati svojom podsvješću. Lezite na leđa u krevet ili na tlo tako da vam bude udobno, opustite ruke u stranu, zatvorite oči i počnite vježbe disanja. Vježba 1: Abdominalno disanje najbolji je način kontroliranog disanja. Duboko udišite i izdišite u normalnom ritmu, ali izbacite trbuh dok udišete i izdahnite uvlačenjem trbuha. To je suprotno od onoga što ljudi rade, a dobro je zato što pri udahu krv pojuri u trbuh iz donjih dijelova tijela, a kad je trbuh uvučen krv krene prema srcu. Vježba 2: Brzo disanje pokretima trbuha kao u prethodnoj vježbi pomaže brzu izmjenu zraka. Vježba 3: Dišite normalnim ritmom tri sekunde, a potom treba tri sekunde zadržati dah. Vježbanjem zadržavanje daha možete produljiti do šest sekundi.