Objavljeno u Nacionalu br. 562, 2006-08-21

Autor: Dean Sinovčić

FIJASKO SLOVENSKE MIROVNE MISIJE

Drnovšekov izaslanik u sudanskom zatvoru

Inicijativa slovenskog predsjednika za rješenje humanitarne krize u Darfuru doživjela je neuspjeh jer je njegov izaslanik Tomo Križnar ušao u Sudan bez vize, nakon čega je uhićen i osuđen na dvije godine zatvora

Tomo Križnar i slovenski predsjednik Janez DrnovšekTomo Križnar i slovenski predsjednik Janez Drnovšek Tomo Križnar, 52-godišnji slovenski avanturist, pisac i humanitarni djelatnik, u središtu je vanjskopolitičkog zbivanja nakon što je 20. srpnja uhićen u Sudanu a 25 dana kasnije i osuđen na dvije godine zatvora zbog špijunaže. Križnar već godinama putuje po Africi, obilazi ratna područja i izbjegličke kampove pa ga je početkom ove godine slovenski predsjednik Janez Drnovšek postavio za posebnog izaslanika za Darfur, ratom pogođeno područje na zapadu Sudana. Ujedinjeni narodi nemaju način za rješenje problema u Darfuru, gdje je u zadnje tri godine ubijeno 200 tisuća ljudi a izbjeglo dva milijuna, te je početkom godine Drnovšek odlučio pokrenuti inicijativu za rješavanje problema u Darfuru. Njegova posrednička uloga za sada je neuspješna jer je njegov posebni izaslanik Križnar ušao u Sudan bez vize, koju nije uspio dobiti, te je uhićen i po kratkom postupku osuđen.

Franco Juri, prijatelj Tome Križnara i dobar poznavatelj političkih prilika u Sloveniji, opisao je Križnara. “Križnar je asimilirao način života Nuba, skupine različitih plemena koja žive na području Kordofana u Sudanu. Vrlo je prirodan i otvoren. Ima neku karizmu u sebi, energiju koja se rijetko nalazi. Mjesec je dana u zatvoru i možda će tamo ostati 2 godine, ali čak i u toj situaciji analizira političke događaje u Sudanu. On ne misli na sebe. Kada ga je u zatvoru posjetio njemački veleposlanik, jer njemačko veleposlanstvo konzularno zastupa Sloveniju u Sudanu, govorio mu je o ozbiljnosti njegove situacije i načinu na koji bi se ona trebala rješavati. Križnar mu je na to govorio o humanitarnoj katastrofi u Sudanu i političkim problemima u zemlji. Eto, to je Križnar”, rekao nam je Juri, novinar i karikaturist koji je u prošlom desetljeću bio zastupnik u slovenskom parlamentu, veleposlanik u Španjolskoj, a nakon povratka državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Uslijed afere oko Križnara on je postao medijski ponovno zanimljiv jer je upravo njemu Križnar poslao tri pisma iz zatvora. “U četvrtak se Križnar telefonom javio TV Sloveniji”, rekao je Juri objašnjavajući kako time on više nije jedina osoba kojoj se Križnar javio iz zatvora. “U tim je pismima napisao kako se osjeća te nastavlja svoju analizu sudanske situacije. Jako je zanimljivo da su mu nakon uhićenja zaplijenili pet tisuća fotografija. Među njima nađena je jedna s odredbom sudanske vojske da se likvidira svatko tko traži masovne grobnice. Ta je fotografija bila najveći razlog Križnarova uhićenja. On je taj dokument dobio od jednog oficira pokreta Sudan Liberation Army, jedne od zaraćenih strana u Darfuru. Križnar se ne osjeća kao špijun jer sve što radi, radi javno, transparentno, sva svoja saznanja objavljuje na internetu. Ima svoj stav i dokazuje da je potrebna intervencija Ujedinjenih naroda. Sama Afrička unija, po Križnaru, nije sposobna implementirati mirovni sporazum. On se zalaže za veću prisutnost UN-a u Sudanu i jači politički utjecaj Europske unije. Zbog toga je bio politički osporavan. On je humanist i pacifist, ali fanatičan u tome što radi, fanatični humanitarni radnik.”

Situaciju u Sudanu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja je 1956. dobila nezavisnost, teško je objasniti u samo nekoliko rečenica. Nakon više godina izmjenjivanja građanskog rata i mira, 2003. se tamnoputo zemljoradničko stanovništvo Darfura pobunilo protiv dominantno arapskog vladajućeg režima u Kartumu, glavnom gradu Sudana. Da bi ugušila pobunu, vlast predsjednika Omara al Bashira poslala je u Darfur vojsku koja je učinila rijetko viđeno krvoproliće. Ne radi se o službenoj vojsci, već o posebno mobiliziranim vojnim grupama nazvanim Janjaweed. Trogodišnji rat je rezultirao s 200 tisuća mrtvih i dva milijuna izbjeglica smještenih u izbjegličkim kampovima diljem Darfura te susjednom Čadu. Iako je do tada građanski rat u Sudanu bio sukob arapskog i katoličkog dijela, ovog puta ratuju domorodačka plemena protiv vlade u Kartumu, a tijekom rata međusobno su se sukobili i plemenski vođe s područja Darfura. U ovom trenutku, najjača vojna snaga u Darfuru koja kontrolira sjeverni Darfur je SLA, poznata i pod nazivom SLA-G19 jer je 19 vojnih komandanata odbjeglo od Abdela Wahida el-Nura, nekadašnjeg vođe SLA. Abdel Wahid zadržava određeni utjecaj jer je Fur, član najveće etničke skupine u Darfuru. S druge strane stoji još jedna SLA frakcija, koju predvodi Minni Minawi, no ona u narodu Darfura nema nikakvu podršku jer je kontrolira i naoružava vlada u Kartumu. Smatra se da Janjaweedi osvajaju teren a Minawijeve snage ga nakon toga kontroliraju. Minawi je visokopozicionirani član organizacije Nacionalni islamski front, ali se smatra kako je upravo on adut američke administracije i predsjednika Busha u pokušaju mirnog rješenja rata. Ujedinjeni narodi su nemoćni jer predsjednik al Bashir ne želi u svojoj zemlji mirovne snage UN-a. Poručio je kako će njihove vojne snage, u slučaju da uđu u Sudan, proći kao i Izrael u ratu protiv Hezbollaha.

Na nemoć Ujedninjenih naroda bitno utječe Kina, stalna članica Vijeća sigurnosti, koja pomaže al Bashiru u želji da se domogne nafte. U ovom trenutku Kina uvozi sedam posto nafte iz Sudana, ali zbog političke situacije koja uzrokuje rast cijena nafte Kina želi osigurati rezervne izvore nafte iz Sudana. Pored svega toga, Osama bin Laden je najavio nove terorističke akcije ako UN-ove snage uđu u Sudan. U toj situaciji je Janez Drnovšek početkom godine pokrenuo inicijativu za rješavanje problema u Darfuru. Poslao je pismo generalnom tajniku UN-a Kofiju Annanu, a isto pismo poslao je Gorbačovu, Clintonu, Nelsonu Mandeli, ali i Peleu, Maradoni, Tomu Cruiseu, Clintu Eastwoodu, Madonni i drugim poznatim osobama. Krajem siječnja susreo se s Annanom i Clintonom, koji su mu dali podršku, da bi u veljači pozvao sukobljene strane na mirovni sastanak u Sloveniji. Na sastanak nisu bili pozvani predstavnici UN-a i ostalih organizacija jer, kako je rekao Drnovšek, oni u tri godine nisu napravili ništa. Međutim, ta inicijativa nije uspjela a Juri objašnjava i zašto. “Slovenija je prikupila 160 milijuna tolara pomoći Sudanu. No, politika je komplicirana, treba voditi računa o interesima svjetskih sila u Africi. Primjerice, američka administracija je poslala demarš na sastanak svih pobunjeničkih pokreta i sudanske vlade u Ljubljani, što je bila prva Drnovšekova inicijativa. Nakon toga nije došlo do sastanka. Znači, velikima nije bilo u interesu da Slovenija uspije u svojim nakanama”, objasnio je Franco Juri. U to vrijeme je Drnovšek odredio Tomu Križnara za svog posebnog izaslanika za Darfur.

Križnar je svoj avanturistički način života započeo još 1976. kada je autostopom obišao cijeli svijet. Dvije godine kasnije na motoru je proputovao Afriku da bi 1980. prvi puta ušao u Sudan, na područje Kordofana, i živio s Nubama. “On je postao poznat jer je više godina pomagao narodu Nuba koji živi u Kordofanu. Napisao je dvije knjige o njima, snimio dokumentarne filmove. Godine 1999. inicirao je diplomatsku akciju za slanje promatrača UN-a u Kordofan, u čemu je uspio. Tada se i slovenska diplomacija angažirala oko tog problema i istaknula ga u Ženevi na sjednici Komisije za ljudska prava, što su svi podržali”, govori Juri i dodaje: “Križnar nema veze s klasičnom politikom. On je u određenom smislu avanturist, njegov avanturizam je usmjeren prema pomoći žrtvama. Križnar je nekoliko puta bio u zatvoru, posljednji puta 2003. u Etiopiji zbog prelaska granice bez vize. Tada su se angažirale španjolska, austrijska i talijanska diplomacija pa je izašao iz zatvora, ali je izgnan iz Etiopije.” Bez obzira na Križnarov osobenjački način života, Drnovšek ga je nazvao i proglasio svojim posebnim izaslanikom, što za Franca Jurija nije iznenađenje. “Križnar je zahvaljujući svom radu poznat u Europi i u Americi. Kada je Drnovšek počeo s inicijativom za Darfur, pozvao je Križnara na suradnju i tražio od njega da mu pripremi posjet jednom od izbjegličkih centara u Čadu. Križnar je otputovao u Čad, bio u Bahaji, izbjegličkom centru koji se nalazi na granici sa Sudanom. Nije dobio vizu za ulazak u Sudan pa ga je pobunjenički sudanski pokret SLM prebacio u Sudan. Oni su mu dali dopuštenje da snima, čak je napravio dugačak intervju s Minni Minawijem, savjetnikom sudanskog predsjednika al Bashirija. U ovoj čudnoj situaciji jasno je da je ovo politički problem. Ako bi Minni Minawi intervenirao za Križnara i potvrdio Križnarove riječi kako on nije špijun već humanitarac, pisac i novinar, onda bi problem mogao biti riješen”, smatra Juri, koji je o Križnarovu problemu već razgovarao s vanjskopolitičkim kolegama. “U petak sam razgovarao s Ivom Vajglom, višim savjetnikom predsjednika Drnovšeka. Mislim da je sudanska vlada željela dokazati da zapadni svijet šalje špijune u Sudan. Njemački veleposlanik koji je posjetio Križnara ocijenio je da je Križnar postao žrtveno janje u konfliktu između međunarodne zajednice s jedne strane i sudanske vlade na drugoj. Sudanska vlada će nastojati poboljšati svoj imidž. Nakon pregovora zaraćenih sudanskih strana u Abuji u svibnju ove godine, oni žele dokazati da su pravna država i demokrati. Postoji šansa da Europska unija tu nešto napravi ako nastupi kao politički faktor. Ja ne znam zašto Dimitrij Rupel, slovenski ministar vanjskih poslova, nije odmah nazvao Javiera Solanu i zatražio političku intervenciju kako bi Sudan pustio Križnara, ali i sačuvao čist obraz.”

Predsjednik Drnovšek je u sklopu svojih nastojanja, poslao u Sudan svog izaslanika Hamdiju Blekića koji je od 1993. do 1999. u Sudanu studirao pravo. Ujedno je poslao pismo sucu koji je osudio Križnara te predsjedniku Al Bashiriju u kojem objašnjava da je Križnar humanitarni djelatnik te da je spreman doći u Sudan na sastanak sa sudanskim predsjednikom. Ipak, Drnovšek priznaje da je Križnar bez njegova znanja i dopuštenja ušao u Sudan bez vize.

Sudanska katastrofa U sudanskoj pokrajini Darfur, u posljednje tri godine ubijeno je 200 tisuća ljudi u međuetničkim sukobima a izbjeglo ih je dva milijuna. Janez Drnovšek pokušao je političkom inicijativom riješiti problem koji je pretežak za Ujedinjene narode.>email to:Dean Sinovcic

Vezane vijesti

Janez Janša sve nepopularniji

Potpora slovenske javnosti koalicijskoj vladi premijera Janeza Janše sve je manja, a u posljednjih mjesec dana pala je za rekordnih 14 posto,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika