Objavljeno u Nacionalu br. 563, 2006-08-28

Autor: Berislav Jelinić

PRODAJA NAJVEĆE KOMPANIJE U RH

Ključ privatizacije Ine u rukama sindikata i MOL-a

U drugoj fazi privatizacije nacionalne naftne tvrtke, Vladu najteži dio posla očekuje u pregovorima sa sindikatom radnika Ine oko prodaje 7 posto dionica zaposlenicima

Privatizacija Ine jedan je od većih izazova Vlade Privatizacija Ine jedan je od većih izazova Vlade Nakon kontroverzi koje od početka ljeta prate prodaju Plive, nastavak privatizacije Ine uskoro će na Zagrebačkoj burzi i javnosti dovesti do novih uzbuđenja. Privatizacija Ine jedan je od većih izazova Vlade do kraja njezina mandata i njezin ishod kreirat će imidž Sanaderova tima s kojim će ući u predizbornu kampanju. Uspjeh druge faze privatizacije Ine ponajviše ovisi o sindikatu radnika Ine te mađarskom MOL-u, Vladinom strateškom partneru u Ini. S njima Vlada treba postići dogovor o možda i ključnim pitanjima u nadolazećoj privatizaciji. Vlada će usporedo s tim pregovorima poduzeti i niz drugih značajnih koraka koji bi trebali pomoći uspješnom okončanju privatizacije Ine. Prvo će omogućiti hrvatskim građanima da putem Zagrebačke burze do konca godine kupe sedam i pol posto dionica Ine, a odluku o tomu bi Vlada trebala donijeti već tijekom rujna. Prema optimističnom scenariju nastavka Inine privatizacije, iz Ine bi se već do studenoga mogao izdvojiti plinski posao a istodobno bi i radnici Ine mogli kupiti još 7 posto dionica. Vlada zapravo namjerava dovršiti drugu fazu privatizacije Ine do kraja tekuće godine. Taj će se proces odvijati usporedo na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi a većina nedoumica proizašlih iz nedorečenog Zakona o privatizaciji najveće domaće naftne kompanije namjerava se riješiti donošenjem posebnih odluka Vlade.

Osim tih informacija, u Vladi tvrde da će se većina najosjetljivijih pregovora u tom procesu voditi već u rujnu te da će privatizaciju u ime Vlade, protivno nekim nedavnim novinskim tekstovima, nastaviti koordinirati potpredsjednik Vlade Damir Polančec. U tom periodu Vlada će ozbiljno razgovarati i s predstavnicima mađarskog MOL-a, koji kontrolira 25 posto plus jednu dionicu Ine, a značajan dio tih razgovora vodit će se o njihovoj želji da ulože milijardu eura u modernizaciju Ininih rafinerija. Od Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade zaduženog za koordinaciju i provedbu privatizacije Ine, o toj se temi malo toga moglo doznati. On je odbio komentirati dinamiku i detalje predstojeće faze privatizacije Ine. “U ovom trenutku ne mogu komentirati tijek privatizacije jer je Vlada o privatizaciji Ine potpisala poseban protokol o komuniciranju koji nam brani javno istupanje prije no što se o tom informiraju svi sudionici u ovom postupku. Mogu potvrditi da ćemo predano pristupiti tom procesu i da ću ga ja i dalje voditi”, kaže Polančec. Petnaest posto dionica Ine koje Vlada do studenoga namjerava plasirati na burzu prodat će se tako da će polovicu tih dionica kupiti građani Hrvatske pod posebnim uvjetima i s pravom prvenstva, a drugu polovicu institucionalni ulagači. Građani će moći dionice kupiti s popustom koji se ujesen treba precizno definirati. Za razliku od njih, institucionalni ulagači svoj će dio dionica Ine moći kupiti bez pogodnosti i prava prvenstva, po tržišnoj cijeni. Veći dio tog paketa dionica plasirat će se na Zagrebačku burzu, dok će dio dospjeti i na Londonsku burzu kako bi se povećao interes za kupnju. Kako Zakon o privatizaciji Ine netom navedeno nije precizno definirao, to će biti određeno posebnom odlukom Vlade. Vlada u taj proces želi ući nakon što iz Ine izdvoji plinski segment njezina poslovanja. Ako te ambicije Vlada ne uspije realizirati, onda će, prije izlaska na burzu, izraditi poseban prospekt u kojem će se navesti kada se to planira napraviti te objasniti sve moguće pozitivne i negativne posljedice takve odluke na buduće poslovanje Ine. Bit će posebno zanimljivo pratiti i kako će Vlada provesti prodaju 7 posto dionica Ine koje su namijenjene sadašnjim i bivšim uposlenicima. Taj dio dionica trebao bi se prodati mjesec dana nakon inicijalne javne ponude 15 posto Ininih dionica na burzi. Stajališta Vlade i sindikata o načinu prodaje tih dionica zasad se prilično razlikuju i tijekom rujna se očekuju teški pregovori o definiranju tog dijela privatizacije Ine. Na njima bi se trebalo razgovarati o popustu koji će se radnicima odobriti, mogućim načinima otplate tih dionica, eventualnoj obročnoj otplati, kao i o referentnoj cijeni dionica na koju bi se radnicima odobravao popust.

Tek se treba odrediti i tko sve od bivših radnika Ine može steći pravo na kupnju dionica po povlaštenim uvjetima. U Vladi smatraju da stranim državljanima ne bi trebalo omogućiti kupnju po povlaštenim uvjetima. Vlada je svjesna da će pregovori sa sindikatima o tom pitanju biti vrlo osjetljivi. U slučaju nepredviđenih teškoća u pregovorima, Vlada će novom odlukom promijeniti postojeću odluku koja predviđa prodaju tog dijela dionica Ine u roku od 30 dana od inicijalne javne ponude dionica na burzi. U tom će se slučaju prodaja 7 posto dionica Ine radnicima odgoditi za 6 mjeseci. Taj bi rok trebao biti dovoljan da se premoste sve moguće nesuglasice o toj temi s predstavnicima radnika. Ako se prodaja tog dijela dionica uspije dogovoriti prije plasmana 15 posto dionica na burzu, tada bi referentna cijena bila ona koja bi se postigla na burzi. U protivnom će to vjerojatno biti prosječna tržišna cijena dionica u protekla tri mjeseca. U Vladi će nastojati spriječiti da radnici kupljene dionice odmah prodaju na burzi, što bi moglo dovesti do pada cijene dionica. Međutim, ni Vladi još nije posve jasno kako će to učiniti. Taj proces otvara još neka pitanja na koja će Vlada morati odgovoriti. Prodaja dodatnih 22 posto dionica Ine zasigurno će otvoriti pitanje promjene sastava Nadzornog odbora Ine. Mogući strani investitori očekivat će da dobiju svoje predstavnike u Nadzornom odboru. Da bi se to ostvarilo bit će potrebno promijeniti statut Ine, kao i ugovor s mađarskim MOL-om. OKVIR 15 % na burzu, 7 % radnicima Druga faza privatizacije Ine zamišljena je tako da se 15 posto dionica proda na burzama u Londonu i Zagrebu. Polovicu tih dionica s pravom prvenstva moći će kupiti hrvatski građani. Ostalih 7 posto prodat će se bivšim i sadašnjim radnicima po posebnim uvjetima.>email to:Berislav Jelinic

U Vladi su svjesni da bez zadovoljnog i kooperativnog MOL-a neće moći uspješno provesti drugu fazu privatizacije Ine. Vjerojatno nije slučajno da je MOL već prošlog tjedna najavio da je spreman uložiti milijardu eura u ubrzavanje modernizacije Ininih rafinerija. Slobodna Dalmacija nedavno je objavila tekst u kojem navodi da bi MOL taj novac uložio u modernizaciju riječke i sisačke rafinerije te da bi on nakon realizacije investicija bio uknjižen kao dodatni udjel mađarske tvrtke u vlasništvu Ine. MOL je već i ranije izrazio želju da poveća vlasnički udio u Ini. Dodatni razlog je i nezadovoljstvo MOL-a dinamikom restrukturiranja tih rafinerija, iako je Vlada oštro zagovara. MOL dodatno brine i činjenica da je srpska naftna industrija najavila modernizaciju rafinerija u Novom Sadu i Pančevu do 2010., što bi uskoro Ini u regiji moglo pojačati konkurenciju u prodaji kvalitetnog goriva. MOL je zainteresiran i za ulaganje u srpsku naftnu industriju. Ako bi uspio kupiti tamošnju naftnu kompaniju, onda bi se, u slučaju da hrvatska država nastavi sporo modernizirati Inine rafinerije, više posvetio modernizaciji tamošnjih rafinerija. To bi Ini u budućnosti moglo stvoriti tržišne probleme. Hrvatskoj vladi nije promaknulo da je MOL preko domaćih dnevnih novina iskazao interes za tu problematiku. Vlada će i o tomu svakako razgovarati s predstavnicima MOL-a, a Damir Polančec u tim razgovorima neće biti u ugodnoj situaciji. On predstavnike MOL-a mora nagovoriti na više ustupaka tijekom druge faze privatizacije, ali im nema puno toga ponuditi zauzvrat. Vlada nema ništa protiv dodatnog ulaganja MOL-a u modernizaciju Ininih rafinerija, ali uz uvjet da takva dokapitalizacija ne mijenja postojeće upravljačke odnose u Ini. MOL bi tako povećao svoj vlasnički udio, ali ne i upravljačka prava. Prođe li druga faza privatizacije Ine uspješno, Vlada će razmisliti što učiniti sa svojim preostalim udjelom u toj kompaniji. Moguće je da se odluči na njegovu prodaju pa tu treba tražiti glavni adut koji Vladi može pomoći prigodom traženja ustupaka od mađarskog MOL-a.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika