Nakon što je počela bitka između Barra i Actavisa za preuzimanjem Plive, njene dionice na burzama svakoga dana dobivaju sve veću cijenu. Cijela javnost odjednom se počela zanimati za dionice i burzu. Nacional je stoga razgovarao s Ravnateljem odjela za odnose s javnošću Zagrebačke burze Željkom Kardumom o značenju PLIVE za tržište kapitala, razvoju Zagrebačke burze i položaju koja ona zauzima u regiji. Kardum je na Burzi od njenog osnutka, a prije toga više od desetak godina radio je kao novinar, urednik i kolumnist. Nakon pravnog fakulteta, dodatno se školovao u američkom Institutu za razvoj tržišta kapitala pri US SEC potom u Bank of England. Stručnu praksu obavljao je na Pacifičkoj i Istanbulskoj burzi a odradio je i čitav niz stručnih usavršavanja na burzama od Vancouvera (Canada) do Muscata (Oman).

Na čelu Burze došlo je do promjena. Što će to značiti za poslovanje burze?

Nadzorni je odbor imenovao je za direktora Burze Roberta Motušića, dosadašnjeg člana uprave Erste vrijednosnica. Njegov mandat počinje 15. rujna i tada će iznijeti svoju poslovnu strategiju i viziju daljnjeg razvoja Zagrebačke burze.

Kakve promjene očekuju Burzu?

Prije svega razmatramo daljnji tehnološki iskorak koji će nam omogućiti kontinuirano širenje palete usluga. Tražimo novu trgovinsku platformu. Postojeći sustav je odlično odradio svoj posao, ali softver je star sedam godina i u potpunosti amortiziran. Otprilike kao da danas na novi kompjutor instalirate Windows 98. Ili morate puno uložiti u njegovu dogradnju i razvoj ili kupiti neku od postojećih trgovinskih platformi. To je nužno da bi održali ritam tehnološkog napretka koji zadovoljava narasle potrebe i želje investitora i korisnika. Postoje četiri dominantna trgovinska sustava u Europi i među njima ćemo tražiti onaj koji najviše odgovara. Zagrebačka burza bila je dugi niz godina lider u uvođenju novih tehnologija u financijsko poslovanje i želimo tako i nastaviti. Slijedeći je korak preseljenje u nove prostore, jer sada smo smješteni u zgradi ministarstva zdravstva, a ono ima narasle potrebe za prostorom.

Gdje je položaj Zagrebačke burze regiji?

Bloomberg je rangirao Zagrebačku burzu kao šestu u regiji prema tržišnoj kapitalizaciji. To možda običnom promatraču ne izgleda impresivno, ali kada se ta ista regija prostire od Varšave do Bukurešta, i kad smo po veličini tržišta pretekli Bratislavu, Ljubljanu, Beograd, onda možemo tvrditi da je Burza u ovih 15 godina postigla popriličan uspjeh te je Zagreb na financijskoj karti ovog dijela Europe smješten dosta visoko. U užoj regiji, koja se naziva Jugoistočnom Europom Zagreb je lider i prešao je Ljubljansku burzu. Međutim, prostora za napredovanje još uvijek ima. Treba počistiti najprije u svom dvorištu ali i kontinuirano surađivati sa burzama u okružju.

Na koji se način mislite povezati s drugim burzama?

Zagrebačka burza ima potpisan čitav niz ugovora o suradnji sa burzama u regiji. No mislim da je stvar najdalje odmakla u suradnji s Bečom. Dogovoren je zajednički rad na novim indeksima, harmonizaciji propisa i procedura te promociji regije. Cilj dakle nije nikakvo statusno povezivanje na način da postanemo jedna burza s centrom iz kojeg će se upravljati, već da se dogovorimo o djelovanju prema jedinstvenim pravilima kako bi svaki klijent koji dolazi u regiju znao da ga iste procedure čekaju te da na isti način može trgovati u Zagrebu, Beču ili Budimpešti. Kada je riječ suradnji s burzama u Jugoistočnoj Europi, već dvije godine on-line razmjenjujemo trgovinske podatke sa Beogradskom burzom, a vrlo smo aktivni i u Federaciji Euroazijskih burzi.

Kada smo kod povezivanja, već je dva puta propao pokušaj objedinjavanja Zagrebačke i Varaždinske burze. Postoje li nove inicijative koje bi išle u tom smjeru?

Nadzorni odbor Zagrebačke burze na svojoj je zadnjoj sjednici donio odluku da se inicira pripajanje Varaždinske burze Zagrebačkoj. Sad je sve na njihovom Nadzornom odboru. Ako do dogovora dođe, tehnički dio posla neće predstavljati nikakav problem.

Banke u Hrvatskoj imaju najveći udio u trgovanju na Burzi. Je li takav omjer loš za zdravu sliku financijskog tržišta?

Ne možemo govoriti u kategorijama dobroga ili lošega. Svaki financijski sustav razvijao se u specifičnom okruženju i tako su se profilirali i različiti dominantni sudionici na tržištu. Ne možete reći da je anglosakonski sustav gdje su banke manji igrači bolji. U cijeloj Europi, s kojom nas veže tradicija poslovanja prevladava sustav tržišta s ovakvom dominacijom banaka kao i kod nas.

Hoće li na jesen s najavljenim nastavkom privatizacije INE tržište kapitala ponovno živnuti kao što je bilo s Plivom?

Nitko sa sigurnošću ne može reći hoće li INA ove godine biti uvrštena na Burzu. Svi smo čuli najave ali njena privatizacija je već nekoliko puta odgađana. Činjenica je da su tako velika poduzeća, nakon izlaska na burzu generatori trgovine jer sa sobom povlače rast trgovanja i privlače pažnju velikih međunarodnih investitora. PLIVA je bila pionir na tom polju i potakla je «življu» igru na tržištu. Međutim, oslanjati se u razvoju tržišta isključivo na velika poduzeća koja država treba privatizirati (HT, INA, HEP) dugoročno gledano ne bi bilo dobro. Upravo zato Burza radi na tome da zadovolji potrebe različitih klijenata. Nekakav normalan razvoj tržišta, kakav se događa i u Hrvatskoj, govori da možemo očekivati da će i ostala veća dionička društva koja su danas u vlasništvu jednog ili nekolicine poduzetnika početi svoje izvore financiranja tražiti na tržištu kapitala. Vlasnici počinju shvaćati da nije potrebno posjedovati 100 posto dionica da bi kontrolirali poduzeće. Svježi primjer takovog promišljanja je nedavna javna ponuda i prodaja 25% dionica Virovitičke šećerane VIRO te njeno uvrštenje u najvišu burzovnu kotaciju. VIRO je u manje od 6 mjeseci postao jedna od likvidnijih hrvatskih dionica. Pozitivni pomaci u tom smjeru vide se i u ulasku EBRD-a u vlasničku strukturu Agrokora.