Objavljeno u Nacionalu br. 566, 2006-09-18

Autor: Berislav Jelinić

PRITVOR ZA GROBARE POŽEŠKE ŽUPANIJE

Za Zecom će u pritvor i Anto Bagarić

Prošlog tjedna pritvorenim čelnicima Kamen Ingrada Vladi Zecu i Đurđici Kristić uskoro bi se trebao pridružiti i bivši požeški župan Anto Bagarić: teretit će ih se da su godinama županijski novac falsifikatima pretakali u privatno poduzeće

Vlado ZecVlado Zec'Dobro smo komercijalizirali klub. Bitno je da nam se ne dogodi ono što se drugima dogodilo, a to je da nakon pet godina netko završi u zatvoru”, izjavio je za Nacional slavonski poduzetnik Vlado Zec koncem rujna 2003. Činilo se da je te jeseni Zec ostvario svoje snove - kao predsjednik nogometnog prvoligaša Kamen Ingrada iz malog mjesta Velika kraj Požege čekao je susret prvog kola Kupa UEFA, u kojem se njegov Kamen Ingrad susreo s poznatim njemačkim klubom Schalke 04. Nije od tog susreta ekipe Nacionala s Vladom Zecom prošlo niti pune tri godine, a on i njegovi bliski suradnici završili su u pritvoru. Vladu Zeca policija je pritvorila u prošlu srijedu na Britanskom trgu u Zagrebu i odvezla ga u požeški pritvor.

Gotovo istodobno s njim pritvoreni su Đurđica Kristić, članica Uprave Kamen Ingrada i Milan Ivanko, direktor Županijske uprave za ceste. Po svemu sudeći, u pritvoru bi im se uskoro mogao pridružiti i Anto Bagarić, bivši župan Požeško-slavonske županije, dugogodišnji lokalni moćnik HDZ-a i osoba bez čijeg se političkog blagoslova ne bi mogle dogoditi nezakonitosti koje se Zecu i suradnicima stavljaju na teret. Nacional je iz dobro upućenih pravosudnih krugova doznao da se aktivnosti državnog odvjetništva nakon obrade Vlade Zeca, usmjeravaju upravo prema Anti Bagariću. Vladu Zeca, Đurđicu Kristić i Milana Ivanka nadležna državna tijela sumnjiče da su tijekom posljednjih nekoliko godina oštetili Županijsku upravu za ceste i nekoliko drugih financijskih i osiguravajućih kuća za najmanje 30-ak milijuna kuna, koje su na razne načine prebacivali na račun Kamen Ingrada, koji su namjeravali spasiti od propasti, ali i kako bi osobno profitirali. To su činili sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja i drugim lažnim prikazivanjem činjenica, neistinitim prikazivanjem poslovnog stanja Kamen Ingrada i na razne druge načine.

Sve to dovelo je tijekom godina i do ozbiljnih problema u funkcioniranju Požeško-slavonske županije, koja je zbog bankrota postala temom neugodnih političkih prepucavanja. Na čelu te županije godinama je bio Anto Bagarić, u vrijeme kada su ekonomski jačali Vlado Zec i tvrtka Kamen Ingrad, koju je Zec godinama razvijao i kontrolirao. Stoga se kao jedino logično postavlja pitanje bi li Zec s pomagačima mogao počiniti bilo koje od kaznenih djela za koje ga terete, da mu to posredno ili izravno nije omogućio upravo Anto Bagarić. Toga su svjesni i u državnom odvjetništvu. Protiv Bagarića je 1. kolovoza 2006. kaznenu prijavu državnom odvjetništvu podnio aktualni župan Zdravko Ronko. Ronko je Bagarića prijavio dobrim dijelom za ista kaznena djela zbog kojih je u pritvoru završio Vlado Zec. U prijavi protiv Bagarića stoji da je on u ime županije protuzakonito koristio 11 milijuna kuna kredita koje je županija podigla za izgradnju cesta. Taj novac županija je odmah prenijela na Županijsku upravu za ceste. Nominalno je to napravljeno radi ubrzane izgradnje cesta na području županije, ali je sav taj novac istog dana, uvećan za dodatnih milijun kuna, Županijska uprava za ceste u vidu pozajmice bez ikakvih sredstava osiguranja prebacila na račun Kamen Ingrada.

Prema navodima u prijavi, taj novac do danas nije usmjeren u gradnju cesta. Županija danas mora plaćati rate tog kredita koje stižu na naplatu. U prijavi stoji da je Bagarić Kamen Ingradu i tvrtki Vodoprivreda putem mjenica posudio dodatnih 16,1 milijun kuna. Taj novac tvrtke nisu vraćale, a banke su aktivirale mjenice i djelomično se namirile sa žiro-računa županije. Naplatile su 8,4 milijuna kuna, a zbog ostatka je blokiran žiro-račun županije. Radi se zapravo o novcu koji je županiji iz državnog proračuna stizao za financiranje školstva i zdravstva, ili iz depozita od kredita za poduzetništvo i poljoprivredu. Bagarića terete i zato što navodno nije vodio evidenciju izdanih zadužnica i mjenica, niti je zaključivao ugovore i osiguravao potraživanja županije. Bagarić se našao na udaru i zato što je navodno 900 tisuća kuna koje je Vlada namijenila hrvatskim braniteljima za jednokratno subvencioniranje kamata, također pozajmio Kamen Ingradu. Štoviše, prema tvrdnjama u prijavi, Bagarić taj novac uopće nije prikazao kao prihod županije, već je odmah prenio Kamen Ingradu. Novac je pozajmio Kamen Ingradu bez valjane odluke skupštine i poglavarstva. U prijavi stoji da u ugovorima nisu definirani instrumenti osiguranja plaćanja za povrat pozajmica, te da su sastavljeni ugovori falsifikati u kojima je navedeno da će povrat biti napravljen realizacijom ugovorenih radova za županiju. Međutim, ugovori o izvođenju tih graditeljskih radova također nisu bili sastavljeni. Na računu Zecove tvrtke na sličan način završio je i novac namijenjen za potrebe bolnica u Požegi, Pakracu i Lipiku. Bagarić se tereti i da je zajedno sa suradnicima 2003.-5. izdao 55,3 milijuna kuna jamstava za koja nema ugovora, niti su pribavljeni instrumenti osiguranja plaćanja u slučaju aktiviranja jamstava. U prijavi stoji da je Bagarić o tomu propustio informirati ministarstvo financija - tijekom 2003. i 2004. ministarstvo financija informirao je samo za 6,2 milijuna kuna jamstava, a propustio je informirati za dodatnih 24 milijuna kuna. To je učinio u još par navrata. Sve to dovelo je do toga da su tijekom ove godine aktivirana jamstva Županijskoj upravi za ceste u iznosu od 23,8 milijuna kuna, koje je dano kao osiguranje kredita za ubrzano građenje cesta, kao i ono od 1,63 milijuna kuna koje je ista tvrtka dobila za osiguranje nenamjenskog kredita. To je dovelo do blokade računa županije. Put od apsolutnih vladara županije do pritvorenika i političkog marginalca čije će račune hrvatski građani tek platiti, Zec i Bagarić prešli su za nepunih 15 godina.

Vlado Zec rodio se 1. ožujka 1958. u Radovancima u blizini Velike. Kao stipendist PPK Kutjeva završio je ekonomski fakultet u Osijeku i vratio se u rodni kraj, gdje je igrao nogomet za lokalni klub Papuk (danas Kamen Ingrad ) i zaposlio se u tvrtki Kamen. Iako su ga u mladosti često zadirkivali i nabijali mu komplekse manje vrijednosti, Zec je koncem 80-ih postao direktor Kamena, a u lokalnom klubu bio je nekoliko godina kapetan momčadi. Sa 30 godina postao je magistar ekonomskih znanosti - magistarski rad obranio je s temom “Planiranje politike razvoja Kamena iz Požege”. Nakon demokratskih promjena počeo je vlasnički preuzimati tvrtku u kojoj je radio. Sve to ne bi mu uspjelo bez političke podrške. Bio je predsjednik HDZ-a Velike i od 1993. do 1997. godine podžupan Požeško-slavonske županije. Kao politički uspješan, 1997. postao je i član Nadzornog odbora Požeške banke. I tu je banku koristio za financijsko servisiranje Kamen Ingrada. Banka je na koncu također kolabirala, srećom bez većih financijskih potresa po lokalnu sredinu. Kao što je to za poslovanje Hrvatske narodne banke već uvriježeno, na razne dvojbene načine banka je privremeno konsolidirana, preprodana i na koncu prebačena u ruke stranaca. Zec je bio član HDZ-a do lokalnih izbora 2001. kada je zamrznuo status u HDZ-u, i na izbore izišao s vlastitom nezavisnom listom. Njegovi protivnici tvrde da je već tada bio svjestan da je Kamen Ingrad na rubu propasti. Zec tvrdi da je zamrznuo status jer se nije slagao s pojedincima u Požegi i u županiji. Među njima nije bio tadašnji župan Anto Bagarić, već je govorio da se radilo o karijeristima zbog kojih je HDZ i pao. Danas se može lakše razumjeti zašto se nije razilazio s Bagarićem.

Poznavatelji lokalnih prilika tvrde da se Zec prvenstveno razišao s frakcijom lokalnog HDZ-a koju je predvodila Marija Bajt. Navodno su odnosi pukli jer Zec nije htio besplatno izvesti neke građevinske radove Mariji Bajt u Dalmaciji. Njihov razdor dodatno je potpomagao i Bagarić, koji se s Marijom Bajt također nije najbolje slagao. Nezavisna lista Vlade Zeca na razini županije osvojila je 20 posto glasova i osam od 41 mjesta u županijskoj skupštini, te ušla u koaliciju s HDZ-om i dobila većinu. Zec je postao predsjednik županijske skupštine. Njegova lista u Velikoj pobjeđuje i drži vlast s HDZ-om i HSS-om, a u Požegi drži vlast u koaliciji s tada vladajućom šestorkom. Međutim, kako je došlo do frakcijskih sukoba unutar HDZ-a, te kako su na Zecovoj nezavisnoj listi bili i neki dotadašnji članovi HDZ-a, došlo je do unutarnjih razmirica unutar Zecove političke opcije. Ti su sukobi kulminirali u srpnju 2002., što je dovelo do pucanja koalicije koja je imala vlast u županiji. Obje su strane mislile da će druga strana popustiti. HDZ je računao da je Zecu toliko stalo do unosnih poslova koje je njegov Kamen Ingrad obavljao u županiji, da se nikada neće odreći vlasti. Zec je računao da se HDZ nikada neće odreći vlasti. Tada se Zec zapravo osjećao najjačim u karijeri. U to doba, kad je u državi na vlasti bila koalicija predvođena SDP-om, lokalni SDP u Požegi poslao je Zecu poruku da su s njim spremni formirati koaliciju. SDP je računao da će Zec željeti iskoristiti politički utjecaj njihove stranke na nacionalnoj razini, kako bi osigurao poslove za svoju tvrtku, te da će uz pomoć Kamen Ingrada moći realizirati dio svog razvojnog programa u županiji. Bila je to politička simbioza izrazito interesnog karaktera. SDP-ov lokalni čelnik Zdravko Ronko Zecovu je infrastrukturu htio iskoristiti da realizira svoj politički program. Zec je procijenio da je dovoljno jak da se može kockati. Na županijskoj razini ostao je u savezu s HDZ-om, a na lokalnoj razini uortačio se s njihovim ljutim političkim protivnicima.

Međutim, Zec je potcijenio Ronka. Za razliku od Bagarića, Ronko je čvrsto kontrolirao kako se Zec ponaša. Osiguravao mu je poslove, ali Zec ih je izvršavao. SDP je počeo intenzivne radove na području obnove infrastrukture, ali na području socijalnih programa. Primjerice, primorali su Zeca da prihvati povećanje budžetskih sredstava za socijalne programe - sa 1,2 na 4 mil. kuna. Taj se novac potrošio na provođenje pronatalitetne politike, davanje besplatnih udžbenika, pružanje pomoći starima i nemoćnima i slično. Među ostalim, umirovljenici s mirovinom ispod 1100 kuna mjesečno su dobivali još 100 kuna. To je politički ojačalo Ronka. S druge strane, Zec i Kamen Ingrad odradili su puno graditeljskih poslova, ali iz gradskog proračuna dobio je novac samo za ono što je odradio. Za razliku od Ronka, županijske vlasti plaćale su mu i ono što nije napravio i to po nekoliko puta. Zecovi protivnici tvrde da su mu županijske vlasti omogućavale sve što je htio. Primjerice, Zec je tražio da se u Velikoj tamošnja komunalna tvrtka izdvoji iz požeške. Potom je velički ogranak komunalne tvrtke zadužio preko svake mjere i stavio pod hipoteku lokalna zemljišta - neke su novine pisale da je i lokalno raspelo zbog toga pod hipotekom. Lokalnu koaliciju Zeca i Ronka nije mogao podnijeti HDZ, koji je u međuvremenu osvojio vlast na nacionalnoj razini. Još u jeku predizborne kampanje za prošle parlamentarne izbore, tadašnji šef HDZ-a Ivo Sanader na predizbornom skupu u Požegi obećao je požeškoj HDZ-ovki Mariji Bajt da će mu jedan od prvih poteza kad osvoji vlast u državi biti rušenje koalicijske vlasti u Požegi i povratak HDZ-a na vlast u tome gradu. Čim je u veljači 2004. dovršio formiranje Vlade, u Požegu su krenuli inspektori Državnog ureda za upravu. Dobili su zadatak pročešljati poslovanje gradskih tijela i poduzeća i naći nepravilnosti. No vratili su se bez rezultata. HDZ je neprestano blokirao rad Gradskog vijeća, a Sanaderova se vlada trudila i financijski baciti na koljena SDP-ova gradonačelnika: nije željela gradu Požegi platiti 14 milijuna kuna za zgradu koju je grad prodao Vladi.

Kako se požeško Gradsko vijeće zbog dirigiranih opstrukcija nije uspjelo sastati tri mjeseca, državni ured za upravu je 3. svibnja donio odluku o raspuštanju vijeća i imenovanju Vladina povjerenika za Požegu Ferdinanda Troha, inače lokalnog tajnika HDZ-a. Zec je ostao bez gradske vlasti, ali je nastavio funkcionirati u savezništvu s Bagarićem. Međutim, na izvanrednim izborima Ronko i SDP su hametice porazili konkurenciju i ponovo formirali vlast. Biračima nisu smetale niti 32 kaznene prijave koje je protiv Ronka podnio privremeni vladin povjerenik Troha. Ronko je potom pobjedu potvrdio i na redovnim lokalnim izborima. Zec se za tu priliku udružio s HSP-om. Unatoč svim političkim manevrima, nije uspijevao održati uspješno poslovanje Kamen Ingrada. Uskoro se doznalo da je nezakonito koristio lokalni kamenolom, a i županijski proračun bio je u sve većim problemima. Početkom godine Zec je protjeran iz HSP-a. Njegov odlazak dogodio se gotovo istodobno nakon što su se Vlada i premijer zbog Zeca našli u problemima. Početkom godine internet portal Index.hr otkrio je da je premijer Sanader na zatvorenoj sjednici Vlade koncem 2004. tražio da se Zecu oprosti 34,1 od 60 milijuna kuna, za koliko je oštetio državu, jer je nezakonito vadio šljunak iz kamenoloma Vetovo i Pliš-Mališčak. Sanader je Zecu htio dopustiti i obročnu otplatu smanjenog duga, ali su se neki njegovi ministri tomu suprotstavili. Vlada je početkom godine zbog trgovanja zastupničkim mandatima postavila Željka Žilića za svog povjerenika u Požeško-slavonskoj županiji. Žilić se ubrzo suočio sa svim problemima koji su nastali u režiji Zeca i Bagarića. Kamen Ingrad je zbog problema u poslovanju na koncu od 10. travnja 2006. u stečaju. U svom izviješću Vladi Žilić je 2. svibnja 2006. precizno upozorio na izdavanje mjenica bez pokrića Kamen Ingradu, kao i na problema Županijske uprave za ceste. “Stanje potencijalne zaduženosti može se bitno reducirati doznakom interventnih financijskih sredstava u proračun županije u iznosu 25,4 milijuna kuna i za sanaciju poslovanja Županijske uprave za ceste u iznosu 37, 5 milijuna kuna. Ukupni iznos potrebnih sredstava iznosi 63 milijuna kuna”, napisao je Žilić premijeru Sanaderu. Međutim, Vlada nije doznačila sredstva. U međuvremenu, na ponovljenim izborima za županijske vlasti SDP i Zdravko Ronko preuzeli su vlast u županiji. Sa 55 posto glasova jedini su formirali vlast bez koaliranja. Potom su počela i žestoka prepucavanja oko toga tko je zapravo kriv za katastrofalno stanje u županiji.

Županija je u međuvremenu posve bankrotirala, a rješenje problema se ne nazire. U međuvremenu je i predsjednik Mesić u dva navrata, 24. srpnja i 26. kolovoza, pisao premijeru Sanaderu i tražio da sukladno svojim ovlastima pomogne u rješavanju problema. Premijer je zasad ignorirao Mesićeve apele. U Vladi, čini se, računaju da će kriza funkcioniranja županije na koncu narušiti popularnost SDP-a i Zdravka Ronka. Međutim, nadležna državna tijela prošli tjedan su privela Zeca i neke njegove suradnike. Zec i njegova suradnica Đurđica Kristić našli su se na udaru državnog odvjetništva još koncem ožujka, ali su pritvoreni zajedno s Milanom Ivankom dva dana nakon znakovitog sastanka državnog vrha sa šefovima državnog odvjetništva, Uskoka i tajnih službi. Taj se sastanak dogodio nakon što je EU poslala Hrvatskoj znakovitu poruku da u zemlji cvjeta organizirani kriminal i korupcija. Ondje je državni vrh po tko zna koji put objavio rat korupciji i organiziranom kriminalu. Protiv Zeca je dosad podneseno više kaznenih prijava, ali dosad ni za što zapravo nije odgovarao. Zeca mnogi smatraju autokratom nagle naravi i često primitivnog ponašanja. U razgovoru za Nacional svojedobno je priznao da je bolesno ambiciozan. To je na koncu cijelu njegovu županiju bacilo na koljena. OKVIR Nestalo 30-ak milijuna kuna Vladu Zeca, Đurđicu Kristić i Milana Ivanka nadležna državna tijela sumnjiče da su tijekom posljednjih nekoliko godina oštetili Županijsku upravu za ceste i nekoliko drugih financijskih i osiguravajućih kuća za najmanje 30-ak milijuna kuna, koje su na razne načine prebacivali na račun Kamen Ingrada.>email to:Berislav Jelinic

Vezane vijesti

Otto, zec koji je umislio da je kokoš

Otto, zec koji je umislio da je kokoš

Sjedenje na jajima, kljucanje kukuruzne smjese i odmaranje na prečki u kokošinjcu svakodnevica je svake kokoši, ali su prilično neobične navike za… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika