Hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću u srijedu je u New Yorku svečano uručena nagrada Međunarodne zaklade Raoul Wallenberg, nevladine organizacije koja čuva spomen na švedskog diplomata, koji je od nacističkog progona spasio desetke tisuća mađarskih Židova, i svojim programima u svijetu promiče vrijednosti društvene solidarnosti i građanske hrabrosti. "Nagrada Zaklade Raoul Wallenberg dodjeljuje se već šestu godinu, a predsjednik Mesić prvi je šef države koji ju je dobio", naglasila je na prigodnoj svečanosti u Stalnoj misiji RH pri UN u New Yorku Abigail Tanembaum, zamjenica predsjednika Zaklade. Istaknula je kako je nagrada dodijeljena ove godine hrvatskom predsjedniku zbog njegova "angažmana za ravnopravnost i pravdu", odanost vrijednostima građanske hrabrosti, ljudske solidarnosti i borbe za pravdu. "Mesić je uvijek promicao ljudska prava, i u konfliktinim situacijama u posljednja dva desetljeća", rekla je.

Nagradu mu je uručio predsjednik Zaklade Baruh Tanenbaum koji je posebno istaknuo Mesićeve osobne napore da se utvrdi istina o tome što se dogodilo Raoulu Wallenbergu, koji je nestao nakon što je u siječnju 1945. pao u rusko zarobljeništvo. Zaklada je pokrenula kampanju, prikupivši 20.000 potpisa, kojom od ruskog predsjednika Vladimira Putina traži da objavi istinu o Wallenbergovoj sudbini i da se utvrdi gdje su njegovi posmrtni ostaci. Zaklada je pozvala predsjednike niza država, poznate javne osobe te dobitnike Nobelove nagrade da od ruske vlade traže da nakon 60 godine objavi okolnosti Wallenbergova zarobljavanja i smrti. Predsjednik Mesić prvi je šef države koji se odazvao pozivu i pisao Putinu te s njim otvorio dijalog o tom pitanju, kazao je Baruh Tanenbaum dodajući da u Zakladi polažu velike nade u uspjeh inicijative hrvatskog predsjednika.

Hrvatski je predsjednik kazao kako je iznimno počašćen priznanjem i da ni jedno od priznanja dobivenih proteklih godina ne prima s većim uzbuđenjem. Na svečanoj dodjeli nagrade u Hrvatskoj misiji u New Yorku predsjedniku Mesiću čestitali su premijer Ivo Sanader, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, ministar kulture Božo Biškupić, ostali članovi hrvatskog izaslanstva i predstavnici židovske zajednice u New Yorku.

Ranije u srijedu Mesić je sudjelovao na prvom sastanku na vrhu Skupine G11, koja na inicijativu jordanskog kralja Abdullaha II okuplja zemlje osrednjih prihoda radi zajedničkog nastupa u pitanjima od međunarodnog interesa kao što su pregovori o trgovini, povećanju izravne pomoći i olakšanju tereta dugova. Na prvom sastanku na vrhu, održanom na marginama 61. zasjedanja Opće skupštine UN-a, sudjelovali su, uz kralja Abdullaha te predsjednika Mesića i predsjednici ili ministri vanjskih poslova Ekvadora, Gruzije, Hondurasa, Indonezije, Maroka, Pakistana, Paragvaja i Sri Lanke, dok Tunis kao 11. članica inicijative nije bio zastupljen.

Kralj Abdullah u uvodnom je govoru naveo kako više od četvrtine svjetskog stanovništva živi upravo u zemljama koje spadaju u nižu srednju prihodovnu kategoriju. Tim je zemljama, po njegovim riječima, za daljnje iskorake prema povećanju prihoda nužna međunarodna pomoć: "ciljana, rezultatski orijentirana pomoć koja pridonosi ubrzanju gospodarskog rasta, donosi dobrobiti od reformi i razvojno je usmjerena". Naglasio je kako zemlje skupine G11 imaju dobre makroekonomske pokazatelje, robustan rast BDP-a, povećanje udjela u svjetskoj trgovini i smanjenje udjela servisiranja vanjskog duga prihodima od izvoza, ali su im i dalje nužne agresivne strukturalne reforme kao pokretači rasta i razvoja. "Cilj suradnje je zajednički pristup međunarodnoj zajednici, posebno skupini G8", zaključio je Abdullah.

Predsjednik Mesić podržao je inicijativu ocijenivši je jednom od rijetkih koje imaju "svrhe i smisla" u današnjem mnoštvu inicijativa, sastanaka i konferencija. Hrvatska i Pakistan ne odgovaraju u cijelosti ekonomskim obilježjima ne temelju kojih je skupina G11 okupljena, kazao je Mesić, ali imaju iste ili slične probleme koji traže ista ili slična rješenja. "Od međunarodnih vjerovnika s pravom očekujemo da nam olakšaju breme dugova, bez dodatne pomoći najrazvijenijih zemalja bit će teško podići životni standard naših naroda, povećati broj zaposlenih i pridonosi globalnoj trgovini i stabilnost", kazao je Mesić. Predložio je da se sastanci na vrhu G11 održavaju jednom godišnje na marginama većih međunarodnih skupova.