U Zagrebu se od 22. rujna do 1. listopada održava glazbeno-filmski festiva, Mozart fest, kojim Beč i Zagreb slave Mozartovu 250. obljetnicu rođenja na poseban način. Poznato je kako je 2006. godina, godina Mozarta. Ovaj je festival ''posebno izdanje'' znamenitog Bečkog filmskog festivala na svijetu po broju posjetitelja. Tu prestižnu kulturnu manifestaciju, koja se održava ispred bečke gradske vijećnice godišnje posjeti više od 300.00 ljudi. Predstavljanjem festivala u Zagrebu, svjedočimo još jednom višestoljetnu povezanost gradova Beča i Zagreba, posebno na području kulture i glazbe. Osnovna je ideja festivala omogućiti svim građanima neposredan kontakt s genijalnim Mozartovim skladbama. U tu svrhu će na Preradovićevom trgu biti postavljeno veliko filmsko platno na kojem će se svake večeri projicirati jedna od vrhunskih produkcija Mozartove glazbe. Svake večeri prije projekcije filmova zagrebački glazbenici izvodit će Mozartovu glazbu. Uključivanje Zagreba u program Bečke Mozartove godine 2006. značajno je kulturno i gospodarsko povezivanje dvaju gradova, te Zagreb potvrđuje kao srednjoeuropsko kulturno središte. Wolfang Amadeus Mozart rođen je u Salzburgu 27. siječnja 1756 godine, a preminuo je u Beču 5. prosinca1791. godine. Mozart je prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Bio je čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte Njegova glazbena nadarenost je odmalena bila iznimna. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu Leopoldu Mozartu, salzburškom kapelaniku i skladatelju. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne klavirske koncerte širom Europe. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastienne, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa.Godine 1777. nezadovoljan svojim statusom u Salzburgu, Mozart odlazi s majkom u Pariz, a nakon majčine smrti 1788. nastanjuje se u Beču, gdje se ženi s Constanze Weber, kontroverznom kćerkom kazališnog šaptača. Mozartovo odraslo doba ispunjeno je brigama i neimaštinom. Genij velikog skladatelja je ispred svog vremena, što je uz njegov neobuzdani temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima. Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi mecena. Opera Otmica iz saraja postiže 1772. golem uspjeh, ali mu ne donosi i novčani probitak. Opera Figarov pir brzo je osvojila Europu, ali ne i konzervativni Beč. Unatoč stalnim teškoćama Mozart stvara s nevjerojatnom brzinom i lakoćom te je zato bjegova ostavština golema. Napisao je 19 opera, stotinjak violinskih, klavirskih i gudačkih kvarteta i kvinteta, 27 klavirskih koncerata, 8 violinskih koncerata te 49 simfonija koje se svakodnevno izvode diljem svijeta Iako već shrvan bolešću, 1791. Mozart sklada svoja najveća djela-operu Čarobna frula i veličanstveni Requiem. Pošto je osjećao da mu se bliži kraj, narudžbu nekog plemića za requiem (misu za preminule) shvatio je kao da piše samome sebi, a upravo je pišući to djelo i umro tako da je napisao samo prvi stavak. Umro je u 35. godini života, u dobi kad većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost. Njegova obitelj nije imala novca da ga sahrani na dostojan način i on je kao i svi siromasi tog vremena, sahranjen u nekoj od zajedničkih grobnica, bez ikakvog obilježja, tako da se ni do danas ne zna točna lokacija njegova počivališta. Mozart je svojim genijalnim talentom i djelima koje je stvorio zadužio sve buduće generacije.

U Zagrebu se od 22. rujna do 1. listopada održava glazbeno-filmski festiva, Mozart fest, kojim Beč i Zagreb slave Mozartovu 250. obljetnicu rođenja na poseban način. Poznato je kako je 2006. godina, godina Mozarta. Ovaj je festival ''posebno izdanje'' znamenitog Bečkog filmskog festivala na svijetu po broju posjetitelja. Tu prestižnu kulturnu manifestaciju, koja se održava ispred bečke gradske vijećnice godišnje posjeti više od 300.00 ljudi. Predstavljanjem festivala u Zagrebu, svjedočimo još jednom višestoljetnu povezanost gradova Beča i Zagreba, posebno na području kulture i glazbe. Osnovna je ideja festivala omogućiti svim građanima neposredan kontakt s genijalnim Mozartovim skladbama. U tu svrhu će na Preradovićevom trgu biti postavljeno veliko filmsko platno na kojem će se svake večeri projicirati jedna od vrhunskih produkcija Mozartove glazbe. Svake večeri prije projekcije filmova zagrebački glazbenici izvodit će Mozartovu glazbu. Uključivanje Zagreba u program Bečke Mozartove godine 2006. značajno je kulturno i gospodarsko povezivanje dvaju gradova, te Zagreb potvrđuje kao srednjoeuropsko kulturno središte. Wolfang Amadeus Mozart rođen je u Salzburgu27. siječnja 1756 godine, a preminuo je u Beču 5. prosinca1791. godine. Mozart je prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Bio je čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte Njegova glazbena nadarenost je odmalena bila iznimna. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu Leopoldu Mozartu, salzburškom kapelaniku i skladatelju. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne klavirske koncerte širom Europe. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastienne, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa.Godine 1777. nezadovoljan svojim statusom u Salzburgu, Mozart odlazi s majkom u Pariz, a nakon majčine smrti 1788. nastanjuje se u Beču, gdje se ženi s Constanze Weber, kontroverznom kćerkom kazališnog šaptača. Mozartovo odraslo doba ispunjeno je brigama i neimaštinom. Genij velikog skladatelja je ispred svog vremena, što je uz njegov neobuzdani temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima. Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi mecena. Opera Otmica iz saraja postiže 1772. golem uspjeh, ali mu ne donosi i novčani probitak. Opera Figarov pir brzo je osvojila Europu, ali ne i konzervativni Beč. Unatoč stalnim teškoćama Mozart stvara s nevjerojatnom brzinom i lakoćom te je zato bjegova ostavština golema. Napisao je 19 opera, stotinjak violinskih, klavirskih i gudačkih kvarteta i kvinteta, 27 klavirskih koncerata, 8 violinskih koncerata te 49 simfonija koje se svakodnevno izvode diljem svijeta Iako već shrvan bolešću, 1791. Mozart sklada svoja najveća djela-operu Čarobna frula i veličanstveni Requiem. Pošto je osjećao da mu se bliži kraj, narudžbu nekog plemića za requiem (misu za preminule) shvatio je kao da piše samome sebi, a upravo je pišući to djelo i umro tako da je napisao samo prvi stavak. Umro je u 35. godini života, u dobi kad većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost. Njegova obitelj nije imala novca da ga sahrani na dostojan način i on je kao i svi siromasi tog vremena, sahranjen u nekoj od zajedničkih grobnica, bez ikakvog obilježja, tako da se ni do danas ne zna točna lokacija njegova počivališta. Mozart je svojim genijalnim talentom i djelima koje je stvorio zadužio sve buduće generacije.

U Zagrebu se od 22. rujna do 1. listopada održava glazbeno-filmski festiva, Mozart fest, kojim Beč i Zagreb slave Mozartovu 250. obljetnicu rođenja na poseban način. Poznato je kako je 2006. godina, godina Mozarta. Ovaj je festival ''posebno izdanje'' znamenitog Bečkog filmskog festivala na svijetu po broju posjetitelja. Tu prestižnu kulturnu manifestaciju, koja se održava ispred bečke gradske vijećnice godišnje posjeti više od 300.00 ljudi. Predstavljanjem festivala u Zagrebu, svjedočimo još jednom višestoljetnu povezanost gradova Beča i Zagreba, posebno na području kulture i glazbe. Osnovna je ideja festivala omogućiti svim građanima neposredan kontakt s genijalnim Mozartovim skladbama. U tu svrhu će na Preradovićevom trgu biti postavljeno veliko filmsko platno na kojem će se svake večeri projicirati jedna od vrhunskih produkcija Mozartove glazbe. Svake večeri prije projekcije filmova zagrebački glazbenici izvodit će Mozartovu glazbu. Uključivanje Zagreba u program Bečke Mozartove godine 2006. značajno je kulturno i gospodarsko povezivanje dvaju gradova, te Zagreb potvrđuje kao srednjoeuropsko kulturno središte. Wolfang Amadeus Mozart rođen je u Salzburgu27. siječnja 1756 godine, a preminuo je u Beču 5. prosinca1791. godine. Mozart je prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Bio je čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte Njegova glazbena nadarenost je odmalena bila iznimna. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu Leopoldu Mozartu, salzburškom kapelaniku i skladatelju. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne klavirske koncerte širom Europe. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastienne, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa.Godine 1777. nezadovoljan svojim statusom u Salzburgu, Mozart odlazi s majkom u Pariz, a nakon majčine smrti 1788. nastanjuje se u Beču, gdje se ženi s Constanze Weber, kontroverznom kćerkom kazališnog šaptača. Mozartovo odraslo doba ispunjeno je brigama i neimaštinom. Genij velikog skladatelja je ispred svog vremena, što je uz njegov neobuzdani temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima. Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi mecena. Opera Otmica iz saraja postiže 1772. golem uspjeh, ali mu ne donosi i novčani probitak. Opera Figarov pir brzo je osvojila Europu, ali ne i konzervativni Beč. Unatoč stalnim teškoćama Mozart stvara s nevjerojatnom brzinom i lakoćom te je zato bjegova ostavština golema. Napisao je 19 opera, stotinjak violinskih, klavirskih i gudačkih kvarteta i kvinteta, 27 klavirskih koncerata, 8 violinskih koncerata te 49 simfonija koje se svakodnevno izvode diljem svijeta Iako već shrvan bolešću, 1791. Mozart sklada svoja najveća djela-operu Čarobna frula i veličanstveni Requiem. Pošto je osjećao da mu se bliži kraj, narudžbu nekog plemića za requiem (misu za preminule) shvatio je kao da piše samome sebi, a upravo je pišući to djelo i umro tako da je napisao samo prvi stavak. Umro je u 35. godini života, u dobi kad većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost. Njegova obitelj nije imala novca da ga sahrani na dostojan način i on je kao i svi siromasi tog vremena, sahranjen u nekoj od zajedničkih grobnica, bez ikakvog obilježja, tako da se ni do danas ne zna točna lokacija njegova počivališta. Mozart je svojim genijalnim talentom i djelima koje je stvorio zadužio sve buduće generacije.