Objavljeno u Nacionalu br. 568, 2006-10-02

Autor: Berislav Jelinić

NAJPRODORNIJI HRVATSKI MENADŽER

Borislav Škegro - Poslovni predator broj 1

Borislav Škegro, bivši ministar financija i jedan od osnivača menadžment kompanije Quaestus, postao je jedan od najuspješnijih hrvatskih menadžera: njegovo se ime spominje u svim velikim poslovima, od Sunčanog Hvara do Plive

Borislav ŠkegroBorislav Škegro Borislav Škegro, jedan od osnivača menadžment kompanije Quaestus, prometnuo se posljednjih nekoliko mjeseci u jednog od najprodornijih, a po nekima i najkontroverznijih domaćih menadžera, koji je svoje golemo političko i poslovno iskustvo odlučio unosno kapitalizirati.

On se posljednjih nekoliko godina u raznim ulogama pojavljivao u nekoliko intrigantnih poslovnih transakcija, te u njima imao često i dvojbene uloge, koje su ga opet dovele na udar novinarskih kritika. Međutim, poslovni krugovi u njegovim ambicijama ne vide ništa loše, jer ono što biračko tijelo političarima možda pripisuje kao nedostatke, poslovni svijet očito honorira povjerenjem. Računica je jednostavna - Škegrina ambicija i osobine poslovnog predatora napunit će i račune kompanija koje poslovno savjetuje, ili čiji kapital oplođuje uz vlastitu proviziju. Jedan je od glavnih protagonista u ratu za Plivu, pokušao je kroz model javno privatnog partnerstva preuzeti hotelsku kompaniju Sunčani Hvar, upravlja domaćim dijelom konzorcija trećeg GSM operatera, uložio je u farmaceutskog distributera Hospitaliju, kompaniju Metronet, namjerava uložiti u ortopedsku kirurgiju u Krapinskim Toplicama i izgraditi vodeni park u blizini Skradina, a aktivan je i u mnogim drugim projektima o kojima zasad ne želi javno govoriti, jer je njihova sudbina još neizvjesna. Škegro se u središtu pozornosti javnosti nedavno našao ponajprije zbog svoje uloge u procesu preuzimanja najveće domaće farmaceutske kompanije Plive.

Njegov Quaestus uložio je u dionice Plive 10 milijuna eura, a svoju suradnju s islandskim Actavisom, donedavna kandidatom za preuzimanje Plive, Škegro nije krio, nego je ugovor o suradnji dviju kompanija prezentirao javnosti. Prodaja Plive mjesecima je bila u središtu zanimanja javnosti i novina, često su je pratila i razna podmetanja, a odnedavna i politička prepucavanja. Interesni krugovi bliski Actavisu neformalno su tvrdili da Vlada i HDZ favoriziraju američki Barr, a suprotstavljena interesna grupacija da je SDP preko svojih neovisnih eksperata i lobista stao na stranu Actavisa. Ta su prepucavanja dostigla svoj vrhunac kada je prije nekoliko tjedana objavljeno da je HDZ krajem lipnja u Veroni dogovarao prodaju Plive američkom Barru u luksuznoj vili Quaranta, gdje su na premijeru opere “Cavalleria Rusticana” sa suprugama stigli premijer Sanader, saborski zastupnik HDZ-a Miomir Žužul, šef Plive Željko Čović, Josip Petrović, član Uprave Ine i navodno glavni financijer HDZ-a, te još neki političari i poduzetnici. Slučaj se prometnuo u žestoko prepucavanje HDZ-a i SDP-a - jedni su druge sumnjičili za korupciju i optuživali da su od provizije namjeravali financirati predstojeću kampanju. Zasad nitko nije ni o čemu ponudio nikakve dokaze, ali su plasiranje te priče u javnost u nekim političkim i poslovnim krugovima gotovo jednodušno pripisali upravo Borislavu Škegri.

Škegro i inače savršeno razumije funkcioniranje medija i politike, te nije isključeno da je i on mogao imati interes takvo što učiniti, ponajprije da pokuša omesti finalizaciju prodaje Plive, kupiti vrijeme svom strateškom partneru za još neke eventualne pozadinske manevre i stvoriti takvu političku klimu u kojoj njegov partner Actavis više neće biti nepoželjan u očima Vlade, koja će odlukom o prodaji svojih otprilike 18 posto Plive također imati značajnu ulogu u tom procesu. On za Nacional nije htio komentirati taj slučaj, niti otkriti detalje iz ugovora o suradnji s Actavisom. Međutim, posve je izvjesno da se ni Škegro ni Actavis još nisu posve predali i odustali od preuzimanja Plive. Dio Škegri bliskih poslovnih krugova tvrdi da je informacije o zanimljivom sastanku u Veroni u medije plasirao Željko Čović.

Čović i Škegro nisu u dobrim odnosima. Škegro mu nikad nije oprostio to što je početkom 2000. Čović na CNN-u u emisiji “Pinnacle Europe” novinaru Charlesu Hodgsonu otprilike rekao da mu je najteži trenutak u poslovnoj karijeri bio onaj kada je trebao nagovoriti tadašnju HDZ-ovu vladu o potrebi izlaska Plive na burzu, što se dogodilo 1996. Navodno je bilo upravo obratno. Škegro je u to vrijeme bio moćan stranački čovjek HDZ-a - među ostalim, bio je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i predsjednik Plivina Nadzornog odbora, koji je vodio tešku bitku s pokojnim Franjom Tuđmanom da njega i neke druge njemu bliske konzervativne ekonomske stručnjake uvjeri u potrebu Plivina izlaska na burzu. Čović se, prema tvrdnjama Škegri bliskih poslovnih krugova, navodno tomu isprva i osobno jako protivio, ali je na kraju izlazak na burzu često kasnije isticao kao krunu svoje poslovne vizije. Kada je Škegro čuo Čovićevu izjavu o tomu na CNN-u, nepovratno se u njega razočarao - više mu ništa ne vjeruje, ali priznaje mu političku vještinu. Čovića smatra jednim od najtalentiranijih političara, koji zasad ima samo poslovne ambicije i koji svoju pregovaračku vještinu isključivo koristi za očuvanje svoje funkcije.

Škegrina karijera

Čovićev istup koji je Škegru toliko razoračao simbolično je označio novi početak njegove karijere. Iz desetljeća u kojem je imao nevjerojatnu političku moć, u novo tisućljeće Škegro je zakoračio na političkoj margini. Do demokratskih promjena Škegro je radio na Ekonomskom institutu, kao ekonomist koji je na tom području magistrirao 1983. i usavršavao se na dvama stranim sveučilištima. Godine 1992. postao je zamjenik direktora Ekonomskog instituta, a godinu poslije Tuđmanov savjetnik za ekonomska pitanja. Tijekom 90-ih Škegro je kreirao često opravdano i utemeljeno osporavanu nacionalnu gospodarsku i financijsku politiku, vodio brojne sporove protiv novinara koji su ga kritizirali i s kojima je često u najmanju ruku nespretno komunicirao, te stekao bogata iskustva upravljanja velikim sustavima.

Ta je iskustva u novom tisućljeću, sada samo kao obični član HDZ-a, odlučio osobno kapitalizirati. Prvo se zaposlio kao izvršni direktor u Varteksu, a nakon nekoliko godina zajedno s Tomislavom Matićem i Željkom Lukačem osnovao je fond Quaestus Private Equity koji ulaže u domaće i strane tvrtke kako bi ih vlasnički preuzeo i unaprijedio njihovo poslovanje pokušavajući doseći internu godišnju stopu rentabilnosti veću od 25 posto. Zasad im je dopušteno ulagati 35 milijuna eura, a novac su im povjerili Privredna banka Zagreb, Croatia osiguranje, Nexe grupa, Jamnica, Dalekovod, M San grupa, Fima Holding, Konstruktor inženjering i Institut građevinarstva Hrvatske.

“Formalno postojimo i radimo od jeseni 2003. Inicijalno smo imali četiri, a danas devet investitora, od kojih su se neki i promijenili. U skladu s izmijenjenim zakonom o investicijskim fondovima zasad smo se kao jedini u Hrvatskoj uspjeli registrirati kao otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom podlogom. Naša je uloga jednostavna - u ime svojih investitora upravljamo njihovim novcem u raznim projektima i nastojimo što više zaraditi”, izjavio je za Nacional Borislav Škegro.

Najjače oružje - Quaestus

Quaestus je već svojim prvim projektom izazvao politička prepucavanja. Htjeli su uložiti u hotelsko poduzeće Sunčani Hvar po modelu javno privatnog partnerstva. U svibnju 2004. Vlada je Quaestus bila izabrala za svog partnera u privatizaciji tog turističkog kompleksa. Prvotno dogovoreni model uključivao je sljedeće: država je u zajednički projekt trebala uložiti svoje dionice, a Quaestus 40 milijuna kuna i dokapitalizacijom naknadno postati većinskim vlasnikom. Potom se putem javne ponude za otkup dionica od manjih dioničara trebalo otkupiti ostatak dionica. Predviđalo se da država ostane vlasnikom 25 posto plus jedne dionice, čime bi zadržala kontrolu i sudjelovala u povećanoj novostvorenoj vrijednosti prije definitivne privatizacije. Partnerstvo je trebalo trajati pet godina, u fond se trebalo uložiti 185 milijuna kuna, ali je sve propalo jer je Vlada odustala od projekta zbog optužbi za netransparentnost.

Običan član HDZ-a bez političkih ambicija

“S jedne strane nije mi previše krivo što nismo uspjeli u tom projektu, ali priznajem da nam je ostao gorak okus u ustima, jer su nas mediji masakrirali zbog moje tobožnje bliskosti s Vladom. Utrošili smo u projekt mnogo truda i novca i izvukli tu tvrtku iz medijske crne rupe. Na kraju se Fond za privatizaciju prema nama ponio vrlo nekorektno. Danas sam obični član HDZ-a bez ambicija za stranačku ili političku funkciju. Uostalom, postao sam član Vlade na izravan poziv Franje Tuđmana, u vremenima koja se bitno razlikuju od današnjih. Danas nemam nikakve veze ni sa kojom političkom strankom. S Tuđmanom sam imao osoban odnos i nisam se u stranku učlanio radi svog probitka, ali ostajem u HDZ-u jer je to dio mene. To mi ne smeta da surađujem s tvrtkom u vlasništvu sina Ivice Račana, kao što mi nije smetalo pokušavati surađivati s unukom Franje Tuđmana. Surađivat ću sa svakim sposobnim čovjekom, bez obzira na to s kojom ga političkom platformom povezivali. Posebno sam osjetljiv kada netko pokušava šikanirati nečiju djecu zbog aktivnosti njihovih roditelja, jer su kroz slične situacije prolazila i moja djeca”, rekao je Borislav Škegro.

Tijekom 2004. Quaestus se sa švedskim telekom operatorom Tele 2 natjecao za treću GSM koncesiju. Natječaj su također pratila brojna podmetanja i žestoka lobiranja, a na kraju je Škegro trijumfirao. Ugovor o koncesiji potpisan je početkom 2005., a komercijalni rad počeo je ujesen te godine. Novi koncesionari bili su na meti brojnih napada - neko se vrijeme u dijelu poslovnih krugova smatralo da su oni samo paravan za očuvanje tada postojećeg duopola HT-a i Vipneta, zatim se pričalo da će domaći konzorcij u partnerstvu biti tek kratkoročni paravan za Šveđane, a potom se konzorciju zamjeralo da ne poštuje odredbe iz koncesionarskog ugovora, što neki tvrde i danas.

Posao s Tele 2

Međutim, Tele 2 i dalje radi. Tvrde da im je cilj uvijek ponuditi najbolje cijene usluga na tržištu. “Postoji detaljan plan o budućem investiranju i naša uloga je pomoć pri provedbi projekta, jer je naš partner taj koji primarno razumije taj posao. Ugovor o našim odnosima prilično je kompliciran, ali kako se sada čini, oba partnera će imati dobar povrat uloženih sredstava. Tele 2 je na tržištu ponudio najbolje cijene, ali i prisilio postojeće koncesionare da smanje svoje cijene. Mislim da su sve ranije kritike u tom svjetlu zapravo bile priče za malu djecu”, rekao je Borislav Škegro.

Kockanje s Metronetom

U svibnju 2005. Quaestus je utemeljio Metronet, dioničko društvo koje se bavi pružanjem telekomunikacijskih usluga putem vlastite telekomunikacijske mreže, koje se baziraju na širokopojasnim tehnologijama. Tvrtka je otad počela djelovati u više većih gradova poput Splita, Osijeka ili Varaždina, a krajem srpnja 2006. izdala je obveznice vrijedne 120 milijuna kuna, čime namjeravaju refinancirati svoje obaveze i olakšati poslovni razvoj.

“Metronet nije samo alternativni operater u fiksnoj telefoniji nego za razliku od drugih ima vlastitu infrastrukturu optičkih kabela u svim važnijim hrvatskim gradovima. Tvrtka je u prvom redu orijentirana na poslovne korisnike kojima treba velika brzina i pouzdanost izmjene poslovnih i drugih podataka. U poslovnim krugovima izazvalo je čuđenje to što je Metronet nakon kratkog djelovanja uspio izdati tako veliku emisiju dionica, a pravi je kuriozitet bio da je pokrovitelj izdanja tih obveznica Zagrebačka banka, iako je najveći pojedinačni vlasnik Metroneta PBZ. To je ohrabrujući znak koji pokazuje da Hrvatska poslovno sazrijeva”, rekao je Škegro.

Pliva je trebala biti najunosnija Quaestusova investicija, a Škegro ne taji da još uvijek ima ambicija vezanih uz nju. Nada se da taj proces još nije gotov, iako ga službeno ne želi komentirati. Njemu bliske osobe tvrde da bi američki Barr mogao imati problema prilikom stjecanja većinskog paketa Plive, što neizravno najavljuje i prošlotjedna izjava čelnika Actavisa Roberta Wessmana na Bloombergu da u toj borbi još nije sve gotovo. Škegri neskloni poslovni krugovi tvrde da bi se tada mogle očekivati nove političke afere i trzavice, čije će orkestriranje, vjerojatno utemeljeno, pripisivati upravo njemu.

Sve Škegrine funkcije

  • DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA; PREDSJEDNIK UPRAVE, od 1994. do 1995. godine.;
  • ČLAN UPRAVE (1997. godine) l EXPERIA; član Nadzornog odbora, od 2005 godine.
  • FOND ZA NAKNADU ODUZETE IMOVINE; ČLAN UPRAVNOG ODBORA (1998. godine)
  • HOSPITALIJA TRGOVINA; član Nadzornog odbora, od 2004 godine.
  • HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU; ČLAN UPRAVNOG ODBORA (1997. godine)
  • HRVATSKI NACIONALNI ODBOR SVJETSKE IZLOŽBE EXPO 2000. U HANNOVERU; ČLAN ODBORA (1999. godine)
  • KONČAR - ELEKTROINDUSTRIJA; predsjednik Nadzornog odbora, od 1996. do 1998. godine.
  • METRONET TELEKOMUNIKACIJE; član Nadzornog odbora, od 2005 godine.
  • MINISTARSTVO FINANCIJA; MINISTAR, od 1997. do 2000. godine.
  • PARTNER BANKA; predsjednik Nadzornog odbora, od 2001 godine.
  • PLIVA; predsjednik Nadzornog odbora, od 1995. do 1999. godine.
  • PODRAVKA; član Nadzornog odbora, od 1997. do 1997. godine.
  • PREDSJEDNIČKO VIJEĆE; ČLAN PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA (1995. godine)
  • PROJEKT SUSTAVA DRŽAVNE RIZNICE; VODITELJ NADZORNOG POVJERENSTVA (1996. godine)
  • QUAESTUS PRIVATE EQUITY PARTNERI; direktor, od 2003 godine.
  • URED PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE; SAVJETNIK PREDSJEDNIKA (1993. godine); STALNI ČLAN PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA (1995. godine)
  • USTANOVA ZA ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE DRUGIH SVJETSKIH VOJNIH IGARA U ZAGREBU 1999. GODINE; ČLAN UPRAVNOG VIJEĆA (1998. godine)
  • VIJEĆE OBRANE I NACIONALNE SIGURNOSTI (VONS) PREDSJEDNIKA RH; ČLAN PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA (1993. godine)
  • VIJEĆE ZA STRATEŠKE ODLUKE PREDSJEDNIKA RH; ČLAN PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA (1997. godine)
  • VLADA REPUBLIKE HRVATSKE; POTPREDSJEDNIK VLADE, od 1993. do 2000. godine.
  • ZAGREBAČKA BURZA; predsjednik Nadzornog odbora, od 1996. do 2000. godine.

Od Metroneta do zdravstva i Hospitalije

Slično kao i Quaestusova telekom tvrtka Metronet, izdavanjem korporativnih obveznica svoj daljnji poslovni razvoj namjerava financirati i Hospitalija. Škegro i partneri u tu su tvrtku također uložili novac i namjeravaju je dodatno razviti sa 75 milijuna kuna prikupljenih od tih obveznica. “Hospitalija je zapravo bila među našim prvim projektima, a u nju smo investirali nakon što je ona već preuzela jednu sličnu kompaniju. Kroz njen organski rast i kroz druge investicije nastojat ćemo tu kompaniju učiniti zanimljivom ozbiljnijim investitorima. Potom ćemo je prodati te vratiti novac i zaradu našim investitorima. Osim toga, u Krapinskim Toplicama privodimo kraju projekt investiranja u ortopedsku kirurgiju. Ulagat ćemo i u vodeni park pokraj Skradina, ali i u neke druge projekte koje zasad ne mogu otkriti”, rekao je Škegro.

Vezane vijesti

Vlada brodogradilišta prodaje Škegri?

Vlada brodogradilišta prodaje Škegri?

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, Radimir Čačić i njegov kolega ministar financija Slavko Linić postigli su dogovor s tvrtkom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika