Do ponedjeljka u 12 sati austrijska državna izborna komisija primala je poštom glasačke listiće birača koji su odabrali da tako glasuju na parlamentarnim izborima što su održani 1. listopada, a tek nakon tog roka počelo je konačno prebrojavanje glasova. Osnovno o ishodu izbora znalo se odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta pretprošle nedjelje, jer su izlazne ankete pokazale da je opozicijska Socijaldemokratska stranka (SPÖ) na opće iznenađenje nadmašila Narodnu stranku (ÖVP), što najavljuje da će šef SPÖ-a Alfred Gusenbauer preuzeti kancelarski mandat od dosadašnjeg kancelara Wolfganga Schüssela. Ipak, prebrojavanje poštanskih glasova trebalo je odrediti sudbinu nove stranke najpoznatijeg austrijskog desničara Jörga Haidera i pokazati koje stranke ulaze u austrijski parlament, jer će to uvjetovati i buduće pregovore o sastavu vlade. U Austriji je na snazi strog razmjerni sustav, prema kojem stranke dobivaju u parlamentu broj zastupničkih mjesta u razmjeru s izbornim uspjehom. No stranka mora osvojiti 4 posto glasova da uopće uđe u parlament. Četiri stranke sigurno su postigle taj minimum - Gusenbauerov SPÖ (35,7 posto), Schüsselov ÖVP (34,2), desna Slobodarska stranka (FPÖ) sa 11,2 i Stranka zelenih sa 10,5 posto. Sporna je nova Haiderova stranka Savez za austrijsku budućnost (BZÖ), koja je na biralištima dobila 4,2 posto glasova, ali je zbog gotovo minimalnog postotka trebalo pričekati i poštanske glasove. Jer dosadašnja iskustva pokazuju da oni koji glasuju poštom - obično mobilni, urbani, mlađi Austrijanci koji su zbog poslova i drugih razloga u inozemstvu - uglavnom glasuju za lijeve stranke, pa Stranka zelenih očekuje da bi joj ti glasovi mogli donijeti još jedno zastupničko mjesto, a postoji i sićušna mogućnost da Haiderova stranka padne ispod 4 posto. Haiderov rezultat možda će odrediti njegovu konačnu političku sudbinu. On je u jednom trenutku svojom desničarskom politikom uzdrmao austrijsku političku scenu i ogorčio austrijske europske partnere, ali o sudbini njegove nove stranke, koju je stvorio nakon izlaska iz FPÖ-a, ovisi ravnoteža snaga u parlamentu. Ako Haider ostane u parlamentu, mogao bi imati važnu ulogu u pregovorima o budućoj vladinoj koaliciji kao predstavnik desnice (umjerenije od svoje bivše stranke) i tako omogućiti i stvaranje desne koalicije, što bi bez njega ipak bilo teže. U ovom trenutku većina austrijskih političkih komentatora smatra da je najizglednije da u Austriji ponovno bude uspostavljena velika koalicija socijalista i narodnjaka s Gusenbauerom kao kancelarom. U dva duga razdoblja Austrijom su vladale takve koalicije, od 1945. do 1966. i od 1987. do 2000. godine, što znači da su bile na čelu Austrije gotovo pola poraća. Znatan dio Austrijanaca pozdravio bi i sada takvo rješenje, uvjeren da bi dogovor dviju velikih stranaka donio stabilnu vladu i omogućio upravljanje konsenzusom. Sljedećih dana počet će pregovori o novoj vladi. Matematički gledano, postoje i druge kombinacije. Prije izbora se spekuliralo o lijevoj koaliciji socijaldemokrata i Zelenih, ali prema sadašnjem stanju te dvije stranke nemaju dovoljno zastupnika za vladu. Gusenbauer je rekao da s krajnjim desničarima neće u koaliciju pa ostaju mogući samo pregovori s narodnjacima. Većina komentatora uvjerena je da će se ovaj put narodnjaci radije opredijeliti za veliku koaliciju, makar u njoj bili slabiji partner, nego za koaliciju s desnim strankama, ali sama činjenica da oni imaju alternativu - a Gusenbauer je nema - jača njihovu poziciju u pregovorima o velikoj koaliciji.email to:Maroje Mihovilovic