Vlasnici Freixeneta José i Pedro Ferrer sa suprugama Glorijom i Begonom, direktorom Španjolska obitelj Ferrer iz poznate vinogradarske regije Alt Penedés u blizini Barcelone, vlasnici multinacionalne kompanije Freixenet koja proizvodi najprodavanije pjenušce na svijetu istog imena, odlučila je u Hrvatskoj pokrenuti proizvodnju svog novog branda Cavallino. Nekoliko sorti vina i pjenušaca pod tim imenom počet će se, kako najavljuju, proizvoditi u jesen iduće godine, u novoj vinariji koju će uskoro početi graditi u blizini mjesta Lukavac kraj Slatine u Virovitičko-podravskoj županiji.

Radi se o investiciji vrijednoj tri milijuna eura, koju su inicirali njihovi hrvatski partneri kutjevački vinar Zlatko Lukačević i direktor tvrtke Bauerfeind Karl Schmidt, koji su prije par godina na tržište zajednički izbacili vinsku liniju Vallis Aurea, te Schmidtova suradnica Ljerka Rašan. U planu je i otvaranje još jedne vinarije na otoku Visu te eventualni otkup vinograda na otoku Unije kraj Lošinja. U povodu te španjolsko-hrvatske suradnje Hrvatsku su prošlog tjedna posjetili predsjednik Uprave i vlasnik tvrtke Freixenet José Ferrer sa suprugom Gloriom, njegov sin Pedro Ferrer sa suprugom Begonom, direktor prodaje Freixeneta Bernard Halbach te španjolski enolog Adolfo Heredia.

Tijekom dvodnevnog posjeta obišli su mjesto izgradnje vinarije kraj Slatine i potencijalne lokacije na Visu, a u Zagrebu su ih primili i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković te predsjednik Stjepan Mesić. Kako govori vlasnik Freixeneta José Ferrer, vinarija u Lukavcu bit će 19. vinarija obitelji Ferrer u svijetu. Ti poznati proizvođači pjenušca imaju posjede i vinarije u mnogim zemljama Europe poput Španjolske i Francuske, ali i u Kaliforniji, Meksiku i Australiji. Godišnje proizvedu više od 150 milijuna boca pjenušca te oko 60 milijuna boca vina koje distribuiraju u 150 zemalja svijeta. U većinu tih zemalja će se, pretpostavlja José Ferrer, distribuirati i hrvatske sorte Cavallina, ali ističe da za početak ciljaju isključivo na hrvatsko tržište.

“Hrvati, koliko sam primijetio, jako vole piti vino i mislim da ćemo imati uspjeha na hrvatskom tržištu. Za početak ćemo se koncentrirati na Hrvatsku, a kasnije na Europsku uniju. S vremenom možda dođe i do distribucije u Meksiko, Brazil, na Karipske otoke. U Slavoniji uz pjenušac planiramo proizvoditi tri-četiri sorte poput chadronaya i pinot noira, a u Dalmaciji uglavnom crna vina i prošek. Ideju da počnemo proizvoditi novi brand predložio nam je naš dugogodišnji suradnik i distributer Freixeneta u Hrvatskoj Karl Schmidt kojeg poznajemo više od 10 godina i, budući da imamo povjerenja u njega, odmah smo ju prihvatili. Hrvatska je odlična zemlja za proizvodnju vina: ima dobru klimu, bogatu kulturu, simpatične ljude. Doduše, ne radi se o uobičajenoj praksi naše tvrtke: sve su naše vinarije u svijetu u 100 postotnom vlasništvu Freixeneta, osim ove koju otvaramo u Hrvatskoj i još jedne u Australiji. No i u toj australskoj ćemo uskoro najvjerojatnije imati većinski udio vlasništva. Na takve se poslovne poteze odlučujemo kad se radi o dobroj ideji te ako imamo potpuno povjerenje u partnera.”

Zgrada vinarije bi, kaže, trebala biti gotova za šest mjeseci, kada bi i počela proizvodnja. Pokaže li se isplativa, pokrenut će se izgradnja vinarije na Visu. Njezina lokacija se još ne zna, a ideja je da se djelatnost vinarije na Visu proširi i na turizam.

Tako bi ona obuhvaćala i apartmane te tzv. wine adventure, odnosno mogućnost da turisti s vodičem obiđu čitavu vinariju, pri čemu ih se upućuje u proizvodnju i skladištenje vina ali i u hrvatsku kulturnu baštinu. Slično će biti ponuđeno i na imanju u Lukavcu gdje će u zgradi vinarije biti i restoran te konferencijska dvorana, koje će stakleni pod dijeliti od vinskih podruma. Ta vinarija, govori sin vlasnika Freixeneta Pedro Ferrer, biti će izgrađena na imanju od 30 hektara zemlje u vlasništvu Karla Schmidta. Plan je, kaže Pedro Ferrer, u budućnosti proširiti područje s vinogradima:

“Malo pomalo mislimo otkupiti još zemlje, ali maksimalno još 70 hektara. Dio grožđa planiramo dobivati iz naših vinograda, a dio otkupljivati od lokalnog stanovništva. Pretpostavljam da će vinarija trebati grožđa s dvjestotinjak hektara, tako da bi polovica bila naša, a polovicu bismo otkupljivali od lokalnih gospodarstava. Time bismo ujedno donijeli profit i zaposlenost u taj dio Hrvatske, što je načelo po kojem naša tvrtka i inače posluje. Kroz godinu - dvije otvorit ćemo vinariju na Visu, bude li ova u Slavoniji dobro poslovala. Na Visu još moramo riješiti mnogo toga s lokalnim vlastima te odabrati lokaciju. Dvije za sada dolaze u obzir, ali još ne znamo za koju ćemo se odlučiti. Meni se osobno obje sviđaju, trenutačno je na lokalnim vlastima da odluče. Problem je što je dio zemljišta u vlasništvu vojske, odnosno države, pa se i ona mora izjasniti. Čobanković, vaš ministar poljoprivrede, na sastanku nam je rekao da će odluka biti donesena kroz šest mjeseci.”

Vinarija na Visu bi, govori, bila upola manja od one u Slavoniji, s tim da bi se na Visu više okrenuli turizmu: postoji mogućnost da se u njezinoj blizini, uz apartmane, sagrade i hotel te restoran. Kako svaka njihova vinarija diljem svijeta proizvodi po nekoliko brandova, ne zna ni otprilike koliko bi ih ukupno moglo biti. Tvrtka Freixenet, poznata po tome što proizvodi pjenušac ekskluzivno za španjolskog kralja Juana Carlosa, sve više proizvodi klasične vinske brandove iako je proteklih 90 godina pravila isključivo pjenušce. Trenutačno je, kaže Pedro Ferrer, omjer Freixenetovih vina i pjenušaca 40:60 te tvrdi da će broj vinskih brandova rasti.

“Vina smo počeli proizvoditi tek ‘94., dok pjenušce moja obitelj proizvodi od početka prošlog stoljeća. Do toga je došlo jer smo tada kupili jednu španjolsku vinariju koja je osim pjenušca pravila i vino, pa smo nastavili s proizvodnjom. Pretpostavljam da će proizvodnja naših vina rasti te da će uskoro omjer proizvedenih vina i pjenušaca biti 50:50. Istina je da je vina lakše prodati jer su pristupačnija, no istodobno postoji mnogo veća konkurencija nego među pjenušcima.” Ime Cavallino su, kaže, odabrali u dogovoru s Karlom Schmidtom: “Volimo konje, pogotovo moj otac, i imamo ih mnogo u Španjolskoj. Osim toga, Karl je otkrio da su se na tom području gdje će se nalaziti vinarija nekada uzgajali konji.”
Cavallino će se, kaže Pedro Ferrer, nakon hrvatskog, distribuirati i na njihovom najvećem tržištu - njemačkom te britanskom, gdje je Hrvatska već poznata po kvalitetnom vinu. Na španjolskom će ga, kaže, biti teže plasirati zbog velike konkurencije španjolskih vina, ali smatra vrlo vjerojatnim da će ga piti španjolski kralj.